Uslijed ekonomske krize dramatično je pala potpora Jedinstvenoj Rusiji pa je vlast posegnula za represijom. Desecima opozicionih kandidata zabranjeno je sudjelovanje.
Trodnevni izbori za ruski parlament i za 39 regionalnih predstavničkih tijela održavaju se od 17. do 19. rujna. U trci za 450 zastupničkih mjesta u Dumi vodi vladajuća partija Jedinstvena Rusija, čiji je formalni čelnik Dmitrij Medvjedev. U stvarnosti stranku vodi predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin. Na izborima 2016. stranka je osvojila 54 posto glasova, što je zahvaljujući izbornom sustavu značilo 343 mandata. Već i tada u Dumu nije izabran nijedan liberalni kandidat, a izlaznost je bila najniža ikada: u Moskvi je iznosila svega 28 posto. U međuvremenu je potpora Jedinstvenoj Rusiji bitno opala, pa joj sadašnje ankete daju od 26 do 34 posto.
Među važnijim razlozima pada podrške je ekonomija, stradala uslijed zapadnih sankcija, ali i strukturalne ovisnosti o izvozu energenata. Prihodi od izvoza uvelike su pali nakon što je uslijed pandemije koronavirusa kolabiralo globalno tržište nafte. Tijekom 2020. ruska ekonomija smanjila se za tri posto, što nije previše u usporedbi s drugim zemljama, no BDP po glavi stanovnika danas je 30 posto manji no što je bio 2013. Broj građana koji žive ispod granice siromaštva gotovo se utrostručio. Dok je 2014. njih bilo pet posto, prošle godine službeno siromašnih bilo je čak 13,3 posto, odnosno 19,6 milijuna ljudi.
Kako bi spriječila da loš rezultat vladajuće stranke otvori ozbiljne pukotine u režimu, vlast je posegnula za višestrukim strategijama: komentator Fjodor Krašenikov ustvrdio je da Putin nudi "strah, prisilu i malo novca". Putin je obećao novčane bonuse pripadnicima vojske, penzionerima i obiteljima s djecom. Istovremeno se pojačano koriste manipulacija i represija kako bi se opoziciju spriječilo da se uopće natječe na izborima. Parlamentarne izbore 2011. i izbore za moskovsku gradsku Dumu 2019. obilježili su masovni protesti protiv izborne krađe. Ideja je da se ovoga puta, piše Financial Times, takvi prosvjedi izbjegnu i to tako da se "autentično izborno natjecanje reducira na goli minimum te da se tako ograniči potreba za falsificiranjem rezultata". Rezultat je da su ovi izbori najneslobodniji do sada.
- Represija je intenzivnija no ranije. Otvaraju se krivični postupci protiv kandidata opozicije. Bivši čelnik organizacije Otvorena Rusija Andrej Pivovarov je u pritvoru. I drugi kandidati su ili pritvoreni ili prisiljeni da napuste zemlju. Progone se sljedbenici Alekseja Navaljnog. Njemu bliske organizacije proglašene su ekstremističkim, a izglasan je zakon koji svim osobama povezanima s njima brani natjecanje na izborima. To važi čak i ako je osoba s tim organizacijama surađivala prije no što su one proglašene ekstremističkim. Dovoljno je da je sudjelovala u prosvjedima koje je takva organizacija pokrenula ili da je dala izjavu njoj u potporu. Definicije su široke, mnogo je prostora za manipulacije. Do sada je sudjelovanje na izborima zabranjeno za nekoliko desetaka kandidata - kaže za Novosti Grigorij Durnovo iz moskovske organizacije OVD-info koja prati političku represiju.
Opozicijski čelnik Navaljni osuđen je u veljači na dvoipolgodišnju zatvorsku kaznu, i to nakon trovanja novičokom, za što se općenito drži odgovornim Kremlj. Ekstremističkim, terorističkim i nepoželjnim su proglašene i brojne druge organizacije. Kandidatura je zabranjena čak i Pavelu Grudininu, kandidatu Komunističke partije na predsjedničkim izborima 2018., iako KP RF već više desetljeća igra ulogu lojalne, "sistemske" opozicije. Sada očito postoji strah da bi se protestni glasovi mogli odliti toj stranci. Koriste se i kreativniji načini manipulacije.
- U Sankt Petersburgu pojavila su se dva protukandidata opozicijskom političaru Borisu Višnevskom. Promijenili su ime i prezime, razlikuju se samo po patronimu, i pustili su brade kako bi sličili na Višnevskog. Glasači će tako birati između trojice Borisa Višnevskih, što je način da se popularnom opozicionaru oduzme nešto glasova. Represija je usmjerena i protiv medija, a prosvjednici se suočavaju sa zatvorskim kaznama. Vlast više ne balansira između tvrđih i blažih perioda, kao prije. Sada se vodi rat protiv dijela društva koji se ne slaže s vlašću - zaključuje Durnovo.
Režimu je ipak potreban legitimitet, iako su ovi izbori, po Financial Timesu, "politički ritual koji glumi slobodu" i "lažni teatar politike, različit od prave stvari kao što je to votka od vode". Rezultat je unaprijed poznat, vjerojatna niska izlaznost pokazuje apatiju građana, a jačanje represije lako bi mogao biti simptom slabljenja i straha vlasti.
