Ponovo rasplamsan stari spor oko naziva "Makedonija"
Foto: EPA
Kada je položila zakletvu, novoizabrana predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova upotrijebila je istorijski naziv „Makedonija“ – i time ponovo rasplamsala stari spor na Balkanu.
Piše: Jannis Papadimitriou
Spor oko imena „Makedonija"? Nije to ništa novo. Sukob je izbio još 1990-ih kada je ova država, nakon raspada SFR Jugoslavije postala nezavisna– pod nazivom „Republika Makedonija". To je izazvalo talas negodovanja u susjednoj Grčkoj. Radilo se o nacionalnim osjećanjima, a možda i o nečem mnogo višem: strahom da bi naziv „Makedonija” mogao rezultirati teritorijalnim pretenzijama slovenskih susjeda na pokrajinu Makedoniju u sjevernoj Grčkoj; tako je to argumentovala grčka strana.
Vodili su se dugi pregovori uz posredovanje Ujedinjenih nacija. Razgovaralo se o konstrukcijama naziva kao što su „Republika Nova Makedonija" ili „Gornja Makedonija". Prije šest godina, tadašnji ljevičarski premijer Aleksis Cipras u Atini i njegov socijaldemokratski kolega Zoran Zajev u Skoplju konačno su uspjeli da se dogovore: sjeverni susjed Grčke se od tada zove „Sjeverna Makedonija”.
Ugovor je potpisan na Prespanskom jezeru, na tromeđi Albanije, Sjeverne Makedonije i Grčke. Nešto kasnije, preimenovana balkanska država je mogla da uđe u NATO. No, na članstvo u EU će još da pričeka.
"Znak oportunizma"
Kada je u subotu (11. maja 2024.) položila zakletvu, nova predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova jednostavno je izostavila prefiks „Sjeverna“. „Izjavljujem da ću dužnost predsjednice Makedonije obavljati vrijedno i odgovorno, poštovati ustav i zakone i štititi suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Makedonije", rekla je političarka a href="https://www.dw.com/bs/sjeverna-makedonija-ubjedljivo-skreće-udesno/a-69034762"""nacionalističkepartije VMRO-DPMNE.
Grčka ambasadorka je potom u znak protesta napustila skupštinsku salu. U Atini je konzervativni premijer Kirijakos Micotakis govorio o „nezakonitom i neprihvatljivom procesu” koji „predstavlja kršenje Prespanskog sporazuma”. On je zaprijetio da će blokirati prijem Sjeverne Makedonije u Evropsku uniju. Zemlja je kandidatkinja za članstvo od 2005. godine.
Ne plaše se samo Grci da u Sjevernoj Makedoniji imenovani premijer i šef stranke VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski takođe želi da uzdrma Prespanski sporazum. I on i nova predsjednica su tokom predizborne kampanje više puta najavljivali da žele da koriste istorijski naziv „Makedonija“. Ljudi u Briselu su takođe zabrinuti i strahuju od novih tenzija u regionu.
Jorgos Cogopulos, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Trakiji i član atinskog trusta mozgova ELIAMEP, nije toliko zabrinut. On kaže za DW da je nastup nove predsjednice očito znak oportunizma. „Političari žele da se dodvore biračima i, nažalost, često se oslanjaju na kartu nacionalizma“, ističe analitičar. On ne vjeruje da će Sjeverna Makedonija dozvoliti da sukob eskalira. Takođe je malo vjerovatno da će grčka strana iskoristiti posljednji incident kao priliku za raskid Prespanskog sporazuma. Jer: „Ovaj sporazum čini srž bilateralnih odnosa", objašnjava politikolog.
Novi spor u Atini
Događaji u Sjevernoj Makedoniji izazivaju i unutrašnje sukobe u Grčkoj. Lider ljevičarske opozicije Stefanos Kaselakis (Siriza) napominje da konzervativni premijer Micotakis upozorava svog sjevernog susjeda da poštuje Prespanski sporazum, iako je i sam kao opozicioni lider 2018. kritikovao upravo ovaj sporazum i glasao protiv njega u parlamentu. Sa malo ironije, Kaselakis sada komentariše na X-u: „Očigledno je da Prespanski sporazum ipak nije bio izdaja..."
Micotakis pokušava da preokrene argument ljevičarske opozicije i tvrdi da je posljednji incident u susjednoj zemlji pokazao koliko su njegove kritike tada bile opravdane. Međutim, teško da će on odmah pooštriti ton prema Skoplju. Prema informacijama lista Katimerini, Micotakis u početku želi da sačeka i vidi kojim će kursom krenuti buduća vlada u Sjevernoj Makedoniji.
Međutim, njegova vlada ne žuri sa potpunom primjenom Prespanskog sporazuma. Tri aneksa sporazuma, koji se prije svega odnose na izmjene po pitanju spomenika i udžbenika, još uvijek nisu ratifikovana u grčkom parlamentu. Politikolog Cogopulos vjeruje da ovo odlaganje ima veze sa političkim ograničenjima u Atini. „Vladajući konzervativci više ne mogu da ponište Prespanski sporazum. Ali mogu bar da tvrde svojim biračima da ne rade u potpunosti na njegovom sprovođenju", objašnjava analitičar.
