Foto: Privatna arhiva
Pregovori o novoj izvršnoj vlasti u Bosni i Hercegovini, bar tako u ovom momentu izgleda, okončani su. Glasovima Bećirovića i Cvijanović u Predsjedništvu BiH a onda i SNSD-a, HDZ-a BiH i “Osmorke” u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH za mandatarku novog saziva Vijeće ministara BiH izabrana je Borjana Krišto (HDZ BiH).
piše: Denis Čarkadžić
Nešto ranije, “Osmorka” je sa SNSD-om i HDZ-om BiH potpisala je "Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH za razdoblje 2022-2026. godina".
Svemu su prethodile euforične izjave lidera “Osmorke”.
“Konačno dolaze nove strukture vlast koje su spremne da surađuju u svim oblastima, koji traže rješenja, a koji ne šalju poruke podjela”, izjavljivao je predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić, dok je prvi čovjek NIP-a Elmedin Konaković “za sve one koji očekuju da u prvi plan stavljamo naše razlike i jedni drugima ukidamo identitete” poručio “da će ih ponovo razočarati”.
No, istoga trena nakon što je Osmorka, skupa sa HDZ-om i SNSD-om izglasala Borjanu Krišto, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
“Mi ćemo nastaviti da putem naših odluka, zakona i propisa to pitanje zadržimo u fokusu Republike Srpske, svidjelo se to nekome ili ne”, prokomentarisao je donošenje navedenog zakona Milorad Dodik, dajući do znanja time da, i pored optimističnih tonova njegovih novih partnera, ne misli mijenjati dosadašnji kurs.
Kada je državni nivo u pitanju, donošenje Zakona o nepokretnoj imovini, između ostalog, isprovociralo je izlazak NES-a i SBiH-a iz Osmorke, te je tako početna većina oslabljena za jedan, NES-ov glas.
U skladu sa najavama, novo Vijeće ministara neće podržati ni Zlatko Miletić.
“Ja sam samo rekao da neću glasati za Vijeće ministara u kojem ima ministara protiv kojih se vodi istraga ili se vodila istraga! Nećemo podržati kriminalce!”, izjavio je Miletić.
Svoje protivljenje najavio je i Damir Arnaut koji je bio izričit da, u svojstvu člana Predsjedništva Naše stranke, ne može podržati Sevlida Hurtića kojeg je, kao Bošnjaka, za funkciju ministra za ljudska prava i izbjeglice predložio SNSD.
No, Arnautova “pobuna”, koji je zastupnik u Federalnom parlamentu, nije mogla uticati na odnos snaga na državnom nivou, niti je u konačnici uticala na stav Naše stranke.
Prostor da SNSD predloži jednog od tri ministra u Vijeću ministara koji moraju biti Bošnjaci, otvorila je kandidatura za mjesto državnog ministra prometa i komunikacija upravo predsjednika Naše stranke Edina Forte koji se izjašnjava kao “Ostali”.
Imena novih ministara otišla su na provjeru u SIPA-u.
S obzirom na način odlučivanja, ukoliko se izglasa najavljeni sastav Vijeća ministara, to će faktički značiti da će SNSD i HDZ BiH imati potpunu kontrolu nad radom i odlučivanjem ovog tijela izvršne vlasti u BiH.
Glasovi, pa i samo prisustvo na sjednicama preostala dva ministra koja se izjašnjavaju kao Bošnjaci, Heleza i Konakovića, postali bi u potpunosti irelevantni.
Kada se ovome doda da SNSD ima četiri delegata u Domu naroda PS BiH, te da time bez pristanka SNSD-a neće biti moguće napraviti bilo kakvu smjenu u Vijeću ministara kada ono jednom bude potvrđeno od strane Zastupničkog doma, situacija u koju bi državu BiH ovakav, vrlo izgledan razvoj događaja mogao dovesti, sasvim je jasna.
Kome nije, blagu njemu…
