Zbog čega je u dosadašnjim optužbama za "nesavjestan rad u službi" oslobođena većina političkih rukovodilaca u Bosni i Hercegovini?
Piše: Ljiljana Kovačević
Mnogi funkcioneri i javni službenici visokog ranga u Bosni i Hercegovini bili su optuženi za “nesavjestan rad u službi”, što znači da su svojim djelovanjem (ili propuštajući da djeluju u skladu sa zakonom) oštetili budžete, bilo državni, bilo entitetske.
Skoro svi oni su u sudskom postupku oslobođeni optužbi, ali novac koji je nezakonito potrošen nikada nije vraćen u budžete.
Oni koji su na državnim i javnim funkcijama odgovorni su, bar je to pravilo u normalnim zemljama, za trošenje budžetskog novca, jer nije država njihova prćija, a budžeti njihov lični šlajpek, pa da iz njega, bez ikakvih posljedica, vade novac kako i kome zatreba.
Primjera je sijaset.
NIJE SVJESNO POGRIJEŠIO
Nekadašnji ministar inostranih poslova BiH Sven Alkalaj bio je optužen da je donio rješenje o isplati novčane nagrade Ani Trišić Babić, svojoj zamjenici, za rad u NATO koordinacionom timu Savjeta ministara BiH. Na taj način, kako je navedeno u optužnici, Alkalaj je prekršio odluku Savjeta ministara BiH po kojoj novčana naknada ne pripada rukovodiocu i zamjeniku rukovodioca institucija BiH, čime je prouzrokovao štetu budžetu Bosne i Hercegovine u iznosu od 13.418,59 KM.
Sud Bosne i Hercegovine je 26. februara ove godine oslobodio Alkalaja svih optužbi, navodeći da Tužilaštvo BiH nije dokazalo krivično djelo. Na izricanju presude je istaknuto da Alkalaj “nije svjesno” počinio ono što mu se stavljalo na teret?!!
Dan ranije, 25. februara, Sud BiH je donio odluku kojom se optužbe za nesavjestan rad u službi oslobađa ministarka odbrane BiH Marina Pendeš. Optužnica je ministarku odbrane teretila da je u svojstvu službene osobe, u vrijeme dok je bila zamjenica ministra odbrane BiH, omogućila da se savjetniku u njenom kabinetu Ivi Miri Joviću isplaćuju pripadajuće plate i naknade iako nije redovno dolazio na posao, niti bio prisutan na radnom mjestu. Na taj način državni budžet je oštećen za za 17.000 KM, a nakon što je opužnica izmjenjena izmjenjen je i iznos - 12.778 KM.
Pendeš je omogućila Joviću da prima plate iako ne dolazi na posao. Sud je presudio u njihovu korist, država je oštećena za skoro 13.000 maraka. Sud se u ovom slučaju nije izjasnio da Pendeš “nije svjesno” počinila ono što je počinila, ali je svakako oslobođena optužbi.
Mladen Ivanić, aktuelni član Predsjedništva BiH, je u julu 2010. godine takođe oslobođen optužbi za nesavjestan rad u službi. Apelaciono vijeće suda BiH tada je ukinulo prvostepenu presudu kojom je Ivanić bio osuđen na 18 mjeseci zatvorske kazne.
U obrazloženju odluke, Sud BiH je naveo da Tužilaštvo nije uspjelo da dokaže da je Ivanić, kao premijer RS, svjesno prekršio zakon, postupio protivzakonito i počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret.
Optužnica je Ivanića teretila da je, kao premijer RS, na sjednici Vlade 2001. godine neovlašteno odobrio donošenje odluke kojom je preduzeću “Trgokomerc” data saglasnost da bez ikakve naknade siječe šumu u gazdinstvu Ribnik, smatrajući to kao vansudsko poravnanje za nepostojeći dug prema ovoj firmi. Vlasnik te firme, bio je bivši član PDP-a, čiji je Ivanić bio predsjednik, a većina tadašnjih odbornika u Skupštini opštine Ribnik takođe su bili članovi Ivanićeve partije.
Sud je naveo da je “činjenica da je Mladen Ivanić bio službeno lice, ali da izostaje dokaz da je očigledno nesavjesno postupao”.
Šta je za Sud očiglednije od onog što je bilo navedeno u optužnici, ostala je nepoznanica u ovom, kao i u prethodna dva slučaja.
NESAVJESNOST NIJE U MODI
Nema sumnje, kada pripadate vladajućoj garnituri, kada bi osuđujuća presuda za nekog zvaničnika ili visokog javnog službenika mogla dodatno uzdrmati trusno političko bh. tlo, Sud ignoriše dokaze da je neko počinio krivično djelo “nesavjestan rad u službi”.
Ide se dotle da neki od sudija Suda BiH, poput Branka Perića, tvrde da je krivično djelo “nesavjestan rad u službi” prevaziđeno i da se sud uopšte ne treba baviti takvim stvarima i nepotrebno trošiti resurse.
S obzirom na činjenicu da je Sud uglavnom donosio oslobađajuće presude za one koji su bilo optuženi za nesavjestan rad u službi, Perićeva konstatacija je opravdana. Zašto se baviti takvim stvarima i nepotrebno trošiti resurse, kada se svakako donose oslobađajuće presude, a novac, koji je nezakonito potrošen, nikada ne bude vraćen u budžete?
Ruku na srce, ima i izuzetaka. Tihomir Gligorić, bivši direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove RS, osuđen je u Okružnom sudu u Banjaluci na godinu dana zatvora, jer je oštetio tu instituciju za 264.297 maraka.
Nepravosnažnom presudom Gligorić je oglašen krivim za nesavjestan rad u službi, jer je od 1. januara 2008. do 30. aprila 2013. godine nezakonito plaćao zakup stanova i režijske troškove za pojedine radnike RUGIP-a, čime je tu instituciju oštetio za 264.297 maraka, koje će morati da plati.
Zašto je Gligorić je osuđen da je počinio krivično djelo “nesavjestan rad u službi”, a mnogi drugi prije njega, medju njima i Milorad Dodik za vrijeme svog prvog premijerskog mandata, ne? Gligorić se našao na udaru pravosudnih organa u RS tek nakon što je napustio SNSD i javno progovorio o postojanju građevinske mafije, u koju je umiješan sam vrh vlasti, o nepotizmu i korupciji u RS.
Jedno je jasno. Uopštenost formulacije krivičnog djela “nesavjestan rad u službi”, dopušta relativnu slobodu u procjeni, što se vidi i po vrsti djela i po presudama koje su donesene.
Pitanje je i koji kriterijumi se koriste za procjenu ovog krivičnog djela? Alkalaj je bio optužen za isplatu naknade Ani Trišić Babić, Ivanić za višemilionsku štetu zbog sječe šume (možda je tokom višegodišnjeg suđenja šuma u Ribniku ponovo izrasla, pa su nestali dokazi optužbe), Pendeš, jer je potpisivala da se Joviću isplate plate, iako nije dolazio na posao, Gligorić, jer je donio odluku da se radnicima plaća kirija za stanove.... U svim slučajevima budžeti su oštećeni, a jedino su kod Gligorića, kad je pao u nemilost aktuelne vlasti, pronađeni dokazi da je “nesavjesno radio u službi”.
Biće interesantno vidjeti kako se odvija proces protiv direktora Agencije za agrarna plaćanja Milenka Obradovića, jer se radi o 20 puta većem iznosu u odnosu na štetu za koji se tereti Glogorić.
Obradović je osumnjičen da je odobrio i isplatio podsticaje Poljoprivrednom dobru Semberija, Planinskom dobru Nevesinje i famoznom "Farmlandu" iz Nove Topole u iznosu 5,24 miliona KM, iako nisu bila izmirili svoje ranije obaveze prema Agenciji, nadležnom ministarstvu i jednom javnom preduzeću iz Banjaluke. Obradović je član vladajuće garniture u RS, a u pitanju je ogromna šteta. Na potezu je Sud i njihova procjena da li je Obradović počinio krivično djelo “nesavjestan rad u službi”, da li je to učinio svjesno ili nesvjesno? Pitanje svih pitanja u ovom slučaju je ko će i kako vratiti u budžet ogromnih 5,24 miliona maraka, koji su dati propalim firmama?
