Foto: ALBERTO PEZZALI/AP
Krunisanje kralja Čarlsa ubrzalo je planove Jamajke i Belizea da napuste britansku monarhiju i postanu republike, dok su i ostale karipske zemlje naznačile da će slijediti isti put.
Stanovništvo ovog dijela Komonvelta preispituje svoj odnos prema novom kralju ali i naslijeđu britanske monarhije kao što je “rasizam, ugnjetavanje, kolonijalizam i ropstvo”, pišu svjetski mediji.
‘Opraštanje od bolne prošlosti kolonijalizma’
Uoči zvaničnog krunisanja britanskog monarha u subotu, 6. maja, a koji je stupio na tron kada je njegova majka kraljica Elizabeta umrla prošlog septembra, vodeći političari Jamajke i Belizea izjavili su da razmatraju odbacivanje kralja Čarlsa kao šefa države s ciljem da postanu republike, piše francuski list Mond (La Monde).
Jamajka i Belize su bivše britanske kolonije na Karibima koje su decenijama nezavisne države. Ali, kao i 12 drugih zemalja Komonvelta izvan Britanije – uključujući Australiju, Kanadu i Novi Zeland – one su zadržale sistem ustavne monarhije i imaju kralja Čarlsa kao šefa države, dok lokalni generalni guverner obavlja dužnosti u njegovo ime.
Marlen Malahu Forte (Marlene Malahoo Forte), ministrica za pravna i ustavna pitanja Jamajke, rekla je da je krunisanje kralja Čarlsa ubrzalo planove ostrva da postane republika i da bi Jamajka mogla održati referendum već sljedeće godine.
Ona je rekla da bi postajanje republika značilo “opraštanje od oblika vladavine koji je povezan s bolnom prošlošću kolonijalizma i transatlantskom trgovinom robljem”.
Premijer Belizea Džon Bricenjo (John Briceno) je u međuvremenu rekao da je “prilično vjerovatno” da će njegova zemlja biti sljedeća iz Komonvelta koja će postati republika, nakon što je Barbados to učinio 2021.
Vlada Belizea je prošle godine usvojila zakon o stvaranju ustavne komisije, koja se sastala u novembru, kako bi razmotrila uvođenje različitih reformi uključujući i transformisanje u republiku.
Bricenjo je rekao da će svoje preporuke iznijeti na referendum naredne godine, ali nije isključio potencijalno ukidanje monarhije u zemlji putem parlamenta.
Također, dodaje Mond, nakon smrti kraljice Elizabete, premijer karipske države Antigve i Barbude – još jedne zemlje Komonvelta – rekao je da namjerava održati referendum o tom pitanju u roku od tri godine.
Podsjetnik na ropstvo i eksploataciju
Debata širom Kariba o odvajanju od monarhije, kao što je to učinio Barbados 2021., pokrenuta je nakon smrti kraljice Elizabete. Naročito u ovoj regiji, piše Vašington post (The Washington Post), monarhija je podsjetnik mnogima na kolonijalnu okupaciju, ropstvo i eksploataciju.
Belize, koji se graniči s Gvatemalom, Meksikom i Karipskim morem, postao je britanska kolonija 1862. i postigao nezavisnost 1981. Međutim, dodaje list, nastavio je kao jedno od preostalih zemalja Komonvelta, gdje je britanski monarh još uvijek ceremonijalni šef države.
Dok vlada Belizea procjenjuje hoće li održati referendum o odlasku od krune, stanovnici ove centralnoameričke države, naglasio je list, preispituju svoj odnos prema njenom naslijeđu i novom kralju.
Abi Godoj (Abbie Godoy) iz Belizea je kao stipendista studirala socijalnu antropologiju na Univerzitetu u Oksfordu, gdje je, kako kaže, shvatila da je malo Britanaca uopšte svjesno Belizea ili njegove povezanosti s krunom.
“To je bila samo spoznaja da sam zaista autsajder”, rekla je. Kući se vratila i posvetila se zalaganju za odlazak iz monarhije. “Osloboditi se te posljednje veze, za mene je izuzetno važno za buduće generacije”, rekla je Godoj.
Porobljeno stanovništvo Belizea, prema pisanju Vašington post, uključivalo je oko 2.300 ljudi u 18. vijeku, kada je ovo područje bilo britanska kolonije i uglavnom je korišteno za sječu i izvoz mahagonija i drvne građe.
Ludvig Palasio (Ludwig Palacio) koji živi u priobalnom ribarskom gradiću Punta Gorda kaže da od kralja Čarlsa očekuje izvinjenje te da vjeruje da britanska kruna živi od bogatstva stečenog kroz ropstvo i da su muzeji širom Evrope prepuni ukradenih blaga iz bivših kolonija. “Ako nešto ukradete, najmanje što možete učiniti je da to vratite”, rekao je.
Rasprave širom Kariba
Nakon odluke premijerke Barbadosa Mije Motli (Mie Mottley) da iskoristi parlamentarnu većinu svoje stranke za tranziciju zemlje u republiku, rasprave o budućnosti britanske monarhije su se ubrzale u cijelom regionu karipskih zemalja, napisao je Gardijan (The Guardian).
Osim Belizea koji najavljuje ustavne reforme i otcjepljenje od monarhije, zvaničnici u sedam preostalih karipskih zemalja naznačili da će nastojati da slijede isti put – iako se rasporedi, procedure i obaveze vlada razlikuju u svakoj zemlji. Belize je jedina preostala država na Karibima u kojoj bi, kao na Barbadosu, monarhija mogla biti uklonjena bez referenduma.
U Antigvi i Barbudi, premijer Gaston Braun (Gaston Browne) je ubrzo nakon smrti kraljice Elizabete rekao da će održati referendum u roku od tri godine. Za prelazak praga potrebna je dvotrećinska većina, čime je prepreka još veća.
Scenario je isti u Sent Vincentu i Grenadinima, gdje je referendum o prelasku na republiku propao 2009. Prošle godine, premijer Ralf Gonsalves (Ralph Gonsalves), artikulirao je podršku za još jedno glasanje, ali je rekao da će to učiniti samo uz dvostranačku podršku , što znači da još nije evidentan jasan raspored.
Takva debata, prema pisanju Gardijana, ipak nije počela odlukom Barbadosa 2021., niti smrću kraljice Elizabete prošle godine. Nošene valom nacionalizma i socijalizma, tri bivše britanske kolonije, Gvajana, Trinidad i Tobago i nova nezavisna Dominika, uklonile su monarha s mjesta šefa države tokom 1970-ih.
Dok sadašnji premijer Belizea Džon Bricenjo ne isključuje mogućnost uklanjanja monarhije glasanjem u parlamentu, na Jamajki, gdje bi za uklanjanje bila potrebna dvotrećinska većina u parlamentu i prosta većina na referendumu, vlada se, dodaje list, obavezala da će glasati prije sljedećih općih izbora 2025.
Podrška javnosti za napuštanje monarhije uzela je maha na Jamajci, napisao je Obzerver (The Observer), sestrinski nedeljnik Gardijana, ukazujući na istraživanje javnog mnijenja Dona Andersona iz 2022. godine koje je pokazalo da je 56 posto Jamajčana bilo za ukidanje ustavne monarhije, što je skok u odnosu na 44 posto zabilježenih 2012. godine.
List navodi da su mnogi stanovnici Jamajke nestrpljivi da zemlja napusti monarhiju a da je mlako interesovanje za ceremoniju krunisanja kralja Čarlsa Trećeg bio najjasniji znak da je nostalgična emotivna veza Jamajke s kraljevskom porodicom gotova.
“Ne mogu da podnesem pomisao da je šef države Jamajke kralj Čarls Treći. Tolerisali smo to dovoljno dugo, a sada je javna savjest porasla do tačke ključanja”, rekao je advokat Hju Smol (Hugh Small), član 15-članog odbora za ustavnu reformu koji planira tranziciju Jamajke u republiku.
Oblikovanje novog sistema
Najava referenduma za narednu godinu o tome da li prekinuti veze s britanskom monarhijom, otvorila je debatu o tome kako preoblikovati društvo Jamajke, piše Njujork tajms (The New York Times).
“Došlo je vrijeme. Jamajka u rukama Jamajke”, rekla je početkom maja Marlen Malahu Forte, ministrica za pravna i ustavna pitanja Jamajke, koja je uključena u 15-člani odbor zvaničnika i stručnjaka koji postavlja temelje za izmjenu Ustava Jamajke i uklanjanje britanskog monarha s mjesta šefa države na karipskom ostrvu.
Jamajka je također spomenuta u pismu upućenom kralju Čarlsu uoči krunisanja u kojem su ga aktivisti iz 12 zemalja Komovelta pozvali da se izvini za “užasne posljedice” britanske imperijalne prošlosti, uključujući “rasizam, ugnjetavanje, kolonijalizam i ropstvo”.
U pismu se poziva na reparaciju i vraćanje svih ukradenih kulturnih artefakata, ističe list napominjući da je premijer britanske vlade Riši Sunak (Rishi Sunak) odbio da se izvini za ulogu zemlje u transatlantskoj trgovini robljem ili da se uključi u razgovore o plaćanju reparacija.
Iako je njena praktična uloga u ostrvskim poslovima možda mala, monarhija je ostavila neugodno nasljeđe, napisao je Njujork tajms, dodajući da sve funkcije obavlja generalni guverner koji djeluje kao kraljev direktni predstavnik – dajući saglasnost na sve zakone i određujući ko postaje premijer.
Ipak, proces ustavne reforme podstiče sve više ljudi na Jamajci da razmišljaju i dalje od odbacivanja britanskog monarha. Među pitanjima koja se nameću kakav bi politički sistem nastao ako kralj Čarls ne bude šef države Jamajke.
Jasni odgovori su nedostižni, ocjenjuje njujorški list, ističući da se do sada vladin komitet, koji je naveo da će nacrt zakona biti predstavljen parlamentu ovog mjeseca, uglavnom sastajao u četiri oka.
Stručnjaci upozoravaju da bi u slučaju izrade zakona bez učešća javnosti, donošenje odluka moglo završiti u rukama nekolicine što bi, naglasio je Njujork tajms, bilo manje od onoga što mnogi Jamajčani očekuju.
