Irena Hadžiabdić, Stjepan Mikić i Branko Petrić bili "za" da se CIK na narednoj sjednici izjasni o odluci kojom se Bošnjacima iz Hercegovine i Hrvatima iz Bosne ukida pravo da budu izabrani u Dom naroda FBiH. Članovima CIK-a sporno ko je dokument dostavio Žurnalu
Piše: A.Avdić
Centralna izborna komisija na narednoj sjednici, zakazanoj za utorak, neće razmatrati Odluku o određivanju broja delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH. Odlučeno je to na jutrošnjem Kolegiju članova CIK-a.
Irena Hadžaibdić, predsjednica CIK-a, kaže da se materijal, kojeg je Žurnal sinoć objavio, nije ni trebao naći na narednoj sjednici CIK-a
“Kolege su ljute što ste pustili radni materijal”, kaže Hadžiabdićeva u razgovoru za Žurnal.
Na direktno pitanje – da li je dokument vjerodostojan, predsjednica CIK-a ne negira njegovu originalnost.
“Postoje tri prijedloga”, kazala je Hadžiabdićeva.
“Postoji četiri ili pet prijedloga”, rekla je minut poslije.
Ali u dokumentima postoje dva prijedloga Odluke, koju Irena Hadžaibdić naziva – radnim materijalom. I suštinska razlika u oba prijedloga – ne postoji.
Ključni član je član 1, i u oba “radna materijala” on je identičan. Prema tom članu, za bosanske Hrvate nema mjesta u Domu naroda FBiH, kao što nema mjesta ni za hercegovačke Bošnjake. Bosansko-podrinjski kanton Goražde, prema “radnom materijalu” Irene Hadžaibdić ne postoji nikako, jer zastupnici iz Skupštine tog kantona ne bi mogli biti delegati u Domu naroda FBiH.
“Taj materijal je pripremila stručna služba, možda ćemo ga pocijepati”, kaže Irena Hadžiabdić i opet tvrdi da jutros na Kolegiju članova CIK-a nije bilo rasprave o “radnom materijalu”, jer su “kolege ljute što se dokument našao u medijima”.
Žurnal, međutim, saznaje da je na sjednici CIK-a ipak bilo rasprave o uvrštavanju “radnog materijala” na dnevni red naredne sjednice. Upravo je Irena Hadžiabdić, zajedno sa svojim kolegama Stjepanom Mikićem i Brankom Petrićem bila najveći zagovornik da se na sjednici CIK-a, zakazanoj za utorak, raspravlja o ovom materijalu.
No, tri glasa za nisu bila dovoljna da Hadžiabdićeva, Petrić i Mikić, suštinski, otvore vrata Draganu Čoviću da preuzme potpunu kontrolu u Federaciji.
“Ja znam ko daje podatke iz CIK-a”, rekla je Hadžiabdićeva.
Bivša članica CIK-a Lidija Korać u razgovoru za Žurnal tvrdi da ovakva odluka CIK-a nije u skladu sa Ustavom FBiH.
“Pravni osnov za donošenje ovakve odluke CIK je našao u odredbi člana 10.12. Izbornog zakona BiH koja propisuje da CIK nakon svakog popisa određuje broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda Ostalih, koji se biraju iz zakonodavnog tijela svakog kantona, koristeći način izračuna propisanim Izbornim zakonom. To ne bi bilo sporno da Ustav Federacije BiH ne sadrži rješenja koja su u direktnoj suprotnosti sa navedenom odredbom Izbornog zakona. Ustavom je utvrđeno da “objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine na odgovarajući način koristit će se za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke. To znači – korištenje popisa stanovništva iz 2013. godine za sastav Doma naroda Parlamenta FBiH je protuustavno”, pojasnila je Lidija Korać.
Povod za ovakve postupke CIK-a je nedavna odluka Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića. Tom odlukom van snage su stavljene odredbe kojima se regulira izbor delegata Doma naroda FBiH, ali je ostavljena mogućnost CIK-u da na osnovu popisa stanovništva izračuna kvote delegata.
Međutim, prema izvorima Žurnala, uloga Irene Hadžabdić u predmetu Ljubić nije za potcijeniti. Naime, kada je Ustavni sud BiH, prije odlučivanja, poslao zahtjev za izjašnjenje CIK-a, predsjednica Hadžaibdić je, prema našim izvorima, sakrila ovaj dokument i nikad se nije pismeno izjasnila na apelaciju Bože Ljubića. Umjesto odgovora, na raspravu Ustavnog suda BiH poslala je Stjepana Mikića, člana CIK-a i bivšeg potpredsjednika HDZ-a BiH kojeg je 1999. godine sa izbornih lista skidao čak i OHR. Mikić se tada usaglasio sa Ljubićevom apelacijom, nakon čega je Ustavni sud BiH stavio van snage određene odredbe Izbornog zakona BiH.
