Interes Rusije da zaustave ulazak BiH u NATO savez, pomnožio se sa potrebom Hrvatske da smanji negativni uticaj pada Agrokora na vlastitu ekonomiju. Rezultat je da danas imamo očite pokušaje destabiliziranja Bosne i Hercegovine i državni udar u nastajanju
PIŠE: Eldin Karić
Rezultati istraga slučaja falsificiranja dokumenata o izmišljenom prisluškivanju v.d. Glavne tužiteljice BiH Gordane Tadić i potpredsjednice VSTV Ružice Jukić, pokazuje da su u ovu aferu uključeni vodeći politički lideri vladajućih stranaka i vrha pravosuđa BiH. Prkupljene informacije ukazuju da je glavni koordinator je Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti(!), a akteri su provjereni kadrovi HDZ-a BiH specijalizirani za “prljave poslove”- Boris Kordić i Josip Kvesić. Obojica su trenutno u bjekstvu, gdje drugo nego u Hrvatskoj.
Ništa manje je važan podatak da je pored te dvojice bjegunaca, u vrbovanje Josipa Šimića bila uključena i treća osoba! Prema informacijama Žurnala, radi se o pripadniku obavještajnih službi jedne od država iz komšiluka. Njegovo prisustvo potvrđuje kako su posljednja dešavanja oko pravosuđa koordinirana izvan Bosne i Hercegovine a da je njihov zajednički cilj rušenje ustavnog poretka!
Istovremeno dok u Sarajevu traje predstava oko falsifikovanog dokumenta Sipe, predsjednica susjedne Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović upozorava, a drugi hrvatski zvaničnici klimoglavom potvrdili, na postojanje radikalnih islamskih grupa u BiH. Naglašavajući kako u ovom trenutku u Bosni i Hercegovini djeluje blizu pet hiljada selefija što, kako tvrdi, "zajedno sa onima koji ih podržavaju čini oko 10.000 ljudi s vrlo radikalnom retorikom i namjerama".
Bez dodatne argumentacije hrvatska predsjednica je targetirala Bosnu i Hercegovinu kao leglo ekstremizma, valjda neku novu Siriju ili Afganistan. Na milion i po Bošnjaka, koliko ih živi u BiH, cifra od deset hiljada je veliki procent potencijalnih terorista, a pošto tu žive Hrvati, onda se, je li, Hrvatska mora direktno uključiti, što neodoljivo podsjeća na operaciju “Konserwen” u Glajvicu, rujna 1939. godine. Pronalaženja povoda da se intervenira u susjedstvu poznata su kroz istoriju. Istovremeno, interes Hrvatske da interveniše u nesigurnom susjedstvu, poklapa se sa interesima Rusije koja ne želi da Bosna i Hercegovina postane članica NATO-a. Ali to nije jedini interes koji povezuje Hrvatsku i Rusiju.
SMEĆE PREKO OGRADE
Jedno od njih je sigurno kolaps Agrokora, a posljedice te afere polako se prelijevaju u Bosnu i Hercegovinu. Po starom dobrosusjedskom pravilu da se smeća najlakše riješiti istresanjem preko ograde, veliki problemi hrvatskog gospodarstva proteklih mjeseci nehajno se prebacuju na desnu obalu Save. Ovaj put sve je izdašno podržano aktivnostima velikih globalnih igrača.
Interes Rusije da zaustave ulazak BiH u NATO savez, pomnožio se sa potrebom Hrvatske da smanji negativni uticaj pada Agrokora na vlastitu ekonomiju. Rezultat je da danas imamo očite pokušaje destabiliziranja Bosne i Hercegovine i državni udar u nastajanju, a zajednički sadržalac brojnih aktivnosti u tom pravcu je Ruska Federacija.
Afera Agrokor poprilično je uzdrmala Hrvatsku jer se koncern koji upravlja, između ostalog, i trgovinskim lancem Konzum našao pred sunovratom i prijeti da sa sobom povuče cjelokupnu hrvatku ekonomiju. Banka sa većinskim ruskim kapitalom, koja je izdašno, sa preko milijardu eura finansirala ekspresni uspon carstva Ivice Todorića, odlučila je da se povuče. To je zaprijetilo rušenju carstva i devastaciju lohotnog hrvatskog gospodarstva.
Predviđa se da bi gašenjem Agrokora u Hrvatskoj bez posla ostalo više od pedeset hiljada ljudi, a indirektno nekoliko puta toliko jer dobavljači koji ne bi mogli naplatiti svoja milionska potraživanja mogu odmah staviti ključ u bravu. Suočena sa takvim epilogom HDZ u Hrvatskoj je spreman prihvatiti svaku ponudu iz Moskve. Najbolju svakako mogu dati predstavnici banke, dakle Ruske Federacije, naravno uz određene uslove. Kako sada stvari stoje izgleda da je i Bosna i Hercegovina postala dio dogovora sa ruskim finansijerima.
U SLUŽBI RUSKIH INTERESA
Kako bi Moskva sačuvala politički uticaj u BiH, saradnja sa ruskim finansijerima iz Hrvatske prenijela se i u BiH, preko sestrinskog HDZ BiH. Žurnal je detaljno pisao o ulasku ruskog kapitala u Hercegovinu, a i u Bosnu jer na putu do ostvarenja svojih političkih ambicija Rusi su sebi postavili nekoliko poslovnih ciljeva u BiH i Hrvatskoj. Prije svih to su Terminali Ploče, Neumski zaljev, Rudnik boksita Posušje, gasovod Ploče – Mostar, gasifikacija i kupovina fabrike “Aluminij”, kao i ulazak u elektrosistem BiH.
Ključna osoba za povezivanje ruskih političkih interesa sa njihovim ekonomskim aktivnostima u BiH je Zoran Gobac. Gobac je direktor firme PPD Zagreb koja realizuje ruske strateške interese u Hrvatskoj i od ranije poznat kao jedan od finansijera kampanje Kolinde Grabar Kitarović, sredstvima za koje se pretpostavlja da dolaze od ruskog energetskog lobija u Hrvatskoj. Važno je naglasiti da se sve poslovne transakcije vode preko iste one banke koja je dovela Agrokor u situaciju u kojoj se sada nalazi.
Na žalost, u provođenje ruskih interesa u BiH uključeni su skoro svi relevatni politički akteri u državi – Dragan Čović, HDZ, SBB, SDA, i naravno neizostavni Milorad Dodik. Svi oni spremni su da se, zbog ličnog ili političkog dobitka, stave u funkciju ruskih interesa na Balkanu. A ruski interes ovdje je vrlo jasan – zaustaviti BiH u evroatlanskim integracijama te tako ojačati svoj uticaj u ovom dijelu Evrope.
