Samostalne politike balkanskih zemalja u EU nisu dozvoljene, jasna je poruka Europske unije ovoj regiji.
Foto Foto: AFP / Louisa Gouliamaki / IIustracija
Samostalne politike balkanskih zemalja u EU nisu dozvoljene, jasna je poruka Europske unije ovoj regiji. Nakon nekoliko rundi ping-ponga između Europske komisije i Parlamenta, Komisija je donijela odluku kako se ipak neće primjenjivati pravilo reciprociteta o uvođenju viza američkim i kanadskim građanima radi odbijanja ovih zemalja da ukinu diskriminatorni vizni režim prema Rumunjskoj i Bugarskoj. Pravilo reciprociteta inače bi trebalo stupati na snagu automatizmom. No, suprotna odluka donesena je uz argumentaciju ekonomske štete koju bi uvođenje viza Amerikancima i Kanađanima nanijelo EU. Time je EK glatko iz ruke ispustila jedan od rijetkih aduta koje je imala na ovu temu.
Kako nedosljedne odluke ipak ne bi poremetile globalne planove za Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum EU i Kanade, CETA-u, sredstva poreznih obveznika odmah su se spremno počela usmjeravati u sastanke i samite kako bi se Rumunjsku i Bugarsku uvjerilo da ne ulažu veto na CETA-u kao oblik pritiska na Kanadu da ukine vizni režim. Zašto EU, nakon što je ispustila prvi adut reciprociteta, sada isto čini sa drugim (pritiskom oko CETA-e) i na čijoj se strani uopće nalazi? (Zašto sredstva utrošena na lobiranje prema Rumunjskoj i Bugarskoj nisu utrošena za pritisak na Kanadu?)
No, nije to jedina aktualna tema s istim obrascem. Da EU dugoročno neće tolerirati srpsku politiku održavanja dobrih odnosa i s Rusijom i EU, ponovno je istaknuto nakon januarske poruke EU parlamenta Srbiji kako je zajednička vojna vježba koju su 2015. godine održale Srbija i Rusija nešto što treba “požaliti”. Srbija se EU oduprla i kada je odbila uvesti sankcije Rusiji. Ova se zemlja pokazuje nešto tvrđim orahom od ostalih zemalja regije koje su bile kandidatkinje za članstvo u euroatlantskim organizacijama, pa se tako jasno ističe kako članstvo Srbije u NATO paktu nije uvjet pristupa EU, jer sjećanja naroda na bombardiranja iz 1999. su još svježa, stoga je podrška srpske javnosti ovom paktu izrazito niska.
Različiti kriteriji koji se primjenjuju na zapadnoeuropske zemlje i prema Balkanu nadalje se očituje i u energetskoj politici jasno iskazanoj u otkazivanju plinovoda Južni tok preko Bugarske, uz istovremeno predlaganje Sjevernog toka koji bi vodio preko Baltika u Njemačku. EU iz Brexita nije čini se izvukla nikakve pouke, ni o demokratskim deficitima ni o dvostrukim kriterijima politika prema zemljama svoje periferije, pa ni ne mijenja patronizirajuću politiku prema zemljama Balkana.
