Za svega nekoliko dana, vrlo je moguće da će populista Boris Džonson biti na odličnom putu da postane premijer Velike Britanije, dok bi ljevičari iz španskog Podemosa, na čelu sa liderom Pablom Iglesijasom, mogli da iz korijena promijene političku scenu u Španiji.
Iako nijedan od ovih scenarija nije zagarantovan, oni su i te kako mogući. Ako pogledamo današnju sliku Evropske unije, vidjet ćemo da to nije ona rajska organizacija od prije 10-20 godina, o kojoj su mnoge evropske zemlje maštale u vlažnim snovima.
Šta god da se desi na britanskom referendumu u četvrtak, kao i na španskim izborima u nedjelju, Evropa mora shvatiti da je na njenom tlu nikao jedan snažan euroskeptični pokret, oličen u brojnim političkim partijama širom kontinenta koje uživaju sve veću podršku običnih ljudi, piše list "Politiko".
Nije u pitanju samo Britanija
U prilog ovoj tvrdnji ide i činjenica da Španija i Britanija nisu jedine zemlje u kojima se nešto ozbiljno mijenja. Dodajte tu i Italiju, gdje je na čelo Rima juče došla Virdžinija Rađi, članica Pokreta "Pet zvjezdica" koji je osnovao komičar Bepe Grilo.
U Francuskoj je predsednik Fransoa Oland na tek četvrtom mjestu po popularnosti, i to u godini koja prethodi onoj u kojoj će Francuzi birati novog (ili starog) šefa države. Njemačka je posebna priča. Partija Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila je historijski rezultat na krilima ksenofobne retorike i ušla u regionalne parlamente te zemlje, a naredne godine sprema se da napadne i nacionalnu vlast. A to je samo jedna strana Atlantika.
S one strane bare imamo jednog Donalda Trampa i Bernija Sandersa, koji su poprilično prodrmusali učmali američki politički sistem.
No, da se vratimo na Britance i Špance. Ukoliko kampanja "Leave" pobijedi i Velika Britanija izađe iz EU, očekuje se da će zaštitno lice euroskeptične kampanje Boris Džonson napasti premijersku fotelju koja poprilično žulja Dejvida Kamerona. Ako se Bregzit dogodi, maglovita budućnost čeka Ujedinjeno kraljevstvo. Škotska već šalje signale o otcjepljenju i ponovnom zahtjevu za ulazak u EU, ovog puta kao samostalna država, a britanski analitičari ističu i neizvesnu situaciju oko Velsa, ali i Sjeverne Irske.
Španski populistički ljevičari iz Podemosa su druga najjača politička snaga u zemlji, te je veoma moguće da dobiju i te kako bitnu ulogu u novoj vladi Španije, naročito nakon što su na prošlim izborima praktično ponizili PSOE, partiju lijevog centra koja je vladala Španijom 23 od ukupno 42 godine nakon ponovnog uvođenja demokratije i Frankove smrti, ističe "Politiko".
Ne treba zanemariti i činjenicu da Podemos podržava zahtjeve Katalonije o referendumu za nezavisnost, te nije isključeno da dobije veliki broj glasova iz najbogatijeg španskog regiona.
Dan poslije
Imajući u vidu trenutnu "euro-alergiju", koja se širi Starim kontinentom, kako je to rekao bivši francuski šef diplomatije Uber Vedrin, teško da će se nastaviti bilo kakav pokušaj eurointegracija u jednom ovako delikatnom trenutku za EU.
"Proširena Evropa" neće biti među bitnim stvarima za zvanični Brisel, jer se polahko pokazuje da to nije rješenje za brojne probleme EU, sadašnje i prošle, piše "Politiko".
Drugi veliki problem s kojim bi se Unija suočila jesu posljedice Bregzita. Prva je, kako analitičari navode, "opasnost od moguće Bregzit zaraze", što znači da bi i neke druge države pokušale da kažu "zbogom" Briselu, dok je druga mogući krah evropskih i svjetskih finansijskih tržišta, o čemu je pričao i ugledni svjetski historičar Nil Ferguson, u intervjuu koji je dao za "Blic".
Vlade zemalja EU će se u slučaju finansijskog kolapsa, kao i uvijek, osloniti na centralne banke: Evropsku centralnu banku (ECB) i Banku Engleske, kako bi se izborile sa šokom zvani Bregzit. Ali, teško da će Mario Dragi i Mark Karni, ljudi koji su na čelu tih banaka, moći da im pomognu sa politčkim turbulencijama koje će neminovno uslijediti.
Nakon ubistva zastupnice Jo Cox, ponovo raste podrška ostanku Britanije u EU
Kampanja za ostanak Velike Britanije u Evropskoj uniji je, kako se čini, dobila novi zamah te je funta osnažila 2,4 postu u odnosu na dolar što je najveći porast u jednom danu od decembra 2008., a indeks dionica FTSE-100 porastao je za tri posto, javljaju agencije.
Britanci izlaze 23. juna na referendum na kojemu će odlučiti hoće li njihova zemlja ostati dio EU-a, što je odluka s dalekosežnim posljedicama na politiku, ekonomiju, odbranu i diplomatiju u Britaniji ali i u ostatku Unije. I dok su prošlosedmične ankete išle u prilog Brexita, tri ankete javnog mišljenja provedene nakon ubistva zastupnice Jo Cox, koje je šokiralo Britaniju, pokazuju da je kampanja za ostanak dobila novi zamah.
Reuters piše da je uočljiv preokret i da bi se taj strašni zločin mogao pokazati odlučujućim faktorom prilikom glasanja koje će odrediti ulogu zemlje u svjetskoj trgovini i odlučiti o budućnosti evropskog bloka. Na 'online' kladionici Betfair, vjerovatnost ostanka Britanije u EU porasla je sa 60-67 posto u petak na 74,6 posto u ponedjeljak.
Više proizvođača automobila, poput Jaguar Land Rovera, Toyote, BMW-a i Vauxhalla, izdalo je saopćenja u kojima pozivaju za ostanak u EU. A u Uniji bi rado ostala i engleska profesionalna nogometna Premijer liga, prenosi Hina.
Međutim, čak i ako Britanci budu glasali za ostanak u EU, naslijeđe bolne debate, rastući trend nacionalnih referenduma o pitanjima EU i raspoloženje protiv globalizacije i internacionalizovanih elita s obje strane Atalantika neće u skorije vrijeme izblijediti, navodi se u Reutersovoj analizi.
"Koliko daleko i brzo se zaraza može raširiti u slučaju Brexita, niko ne može predvidjeti, ali nemojte očekivati da će se to zaustaviti na samo jednoj zemlji koja se udaljava od EU", navodi se u analizi.
Predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk, historičar i bivši poljski premijer koji se protivio komunističkoj vladavini u istočnoj Evropi i borio se za ulazak u EU, prošle sedmice upozorio je da bi Brexit mogao da bude početak destrukcije ne samo EU, već i cjelokupne zapadne političke civilizacije.
Šef Foreign Officea Philip Hammond poručio je da bi izlazak Velike Britanije iz EU bio nepovratan i da bi zemlja mogla ponovo da se pridruži bloku samo pod uslovima koji bi za nju bili neprihvatljivi.
- Poruka koju pokušavamo da pošaljemo Britancima jeste da je to nepovratan proces - ako odluče da izađu, više nema povratka - rekao je Hammond novinarima pred početak sastanka šefova diplomatija u Briselu.
