Između ostalog, pozvali su na sprečavanje i sankcionisanje govora mržnje prema etničkim i vjerskim manjinama, ženama, LGBTIQ+ osobama, migrantima i tražiteljima azila
Sa 483 glasa “za”, 73 protiv i 133 suzdržanih, Evropski parlament usvojio je, u formi Rezolucije, izvještaj o BiH koji je pripremio i nedavno usvojio Komitet za vanjske poslove.
Izvještaj je podijeljen u sedam poglavlja koja se odnose na proces pomirenja, funkcionisanje demokratskih institucija, vladavinu prava, osnovna ljudska prava, socioekonomske reforme, povezanost, energiju i okoliš, vanjsku politiku i sigurnost.
Kako je između ostalog rečeno, u Komitetu za vanjsku politiku Parlamenta EU su zabrinuti za osnovna ljudska prava u Bosni i Hercegovini.
Između ostalog, pozvali su na sprečavanje i sankcionisanje govora mržnje prema etničkim i vjerskim manjinama, ženama, LGBTIQ+ osobama, migrantima i tražiteljima azila.
Ukazali su na težak status djece, žena i LGBTIQ+ osoba koje su pogođeni diskriminacijom i nasiljem. Upozorili su da je nasilje nad ženama poraslo tokom pandemije koronavirusa.
Pozdravili su i održavanje prve Povorke ponosa LGBTIQ+ osoba 2019., te su istakli da je važno da nastaviti sa poboljšanjem statusa ovih osoba, a to podrazumijeva zaštitu od nasilja i diskriminacije.
Kako su naveli, žale zbog toga što Bosna i Hercegovina i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i zbog toga što još nije provela presude Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić i Finci, Zornić i Šlaku, a kojima se nalaže da svaki građanin, bez obzira na etnički identitet i prebivalište unutar zemlje, ima pravo da bude biran za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Zbog toga su ponovo pozvali na reformu Izbornog zakona kojim će se provesti spomenute presude, ali i otkloniti nedostaci koji dovode u pitanje legitimitet i legalitet izbora.
Ukazali su i na važnost poboljšanja rada medija. Poručili su da javni servis, BHRT mora biti finansijski stabilan, nezavisan i objektivan državni medij. U svhu zaštite i promocije jezičke i kulturološke različitosti jugoistočne Evrope, ocijenili su da je potrebno formirati višejezičnu javnu televiziju kojom će se promovirati zajedništvo i pomirenje među ljudima, po uzoru na televiziju ARTE u čijem osnivanju su učestovovale Francuska i Njemačka.
Osvrnuli su se i na stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini tokom pandemije koronavirusa. S tim u vezi, potcrtali su da mora postojati ravnoteža između osnovnih ljudskih prava i mjera protiv pandemije.
Istaknuto je da Evropska unija, kako je navedeno, snažno podržava suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Bosne i Hercegovine.
Osudili su narušavanje državnosti i Ustava Bosne i Hercegovine, te su pozvali domaće političare da donesu Ustav koji će biti u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
U Rezoluciji se osuđuje i nacionalistička i zapaljiva retorika, poricanje i veličanje ratnih zločina, među kojima je i genocid u Srebrenici.
Ranije, većina europarlamentaraca koji su članovi Komiteta za vanjsku politiku podržali su usvajanje ovog izvještaja. Njih osam tada je bilo protiv, a među njima su bili europarlamentarci iz Hrvatske.
Također, odbijeni su svi amandmani na tekst Prijedloga rezolucije hrvatskih eurozastupnika.
Izvor: Portal Udar
