MEHMED AVDAGIĆ: UKAZIVALI SMO NA MOGUĆE POSLJEDICE
Mi sad ne znamo šta će biti sa jednom vrijednošću koju BiH ima, a to je Sarajevski kiseljak. O tome odlučuje neko drugi, kaže Azra Hadžiahmetović
PIŠE: MIMI ĐUROVIĆ RUKAVINA
Odluke Općinskog suda u Kiseljaku kojima su dionice Jamnice u Sarajevskom kiseljaku date zagrebačkoj i ljubljanskoj Sberbanci, bankama u kojima se kreditno zaduživao hrvatski Agrokor, ponovo su u žižu javnosti dovele aferu Agrokor u BiH.
Iz Jamnice najavljuju prigovore “po zaprimanju rješenja Općinskog suda u Kiseljaku u danom roku”.
Nesmetano poslovanje
- Pokretanje ovih sudskih izvršnih postupaka nema direktan utjecaj niti će ugroziti poslovanje kompanije Sarajevski kiseljak, koji neovisno o ovim pravnim postupcima nesmetano nastavlja s poslovanjem. Jamnica će prigovoriti i samoj zabilježbi založnog prava na dionicama u Registru vrijednosnih papira, a koje založno pravo je upisano temeljem predmetnih rješenja o izvršenju koja nisu pravosnažna, rečeno nam je u Sarajevskom kiseljaku.
U javnosti se pominje da postoji još izvršnih postupaka po zahtjevu Sberbanke za preuzimanje udjela u Konzumu, Ambalažnom servisu, Boreasu...
Profesorica sa sarajevskog Ekonomskog fakulteta i nekadašnja državna ministrica vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Azra Hadžiahmetović podsjeća da je od samog izbijanja afere Agrokor upozoravala na potrebu posebne pažnje i pristupa kad je u pitanju BiH u cijelom tom kontekstu, s obzirom na to da je Agrokor imao značajno učešće na bh. tržištu.
Sindikat je sad bez državne podrške nemoćan i bojim se da nećemo moći kontrolisati situaciju, kaže Mehmed Avdagić
- Bio je niz razloga da se bh. vlast aktivira, uključi u konkretan problem kako bi umanjila očekivane štete po BiH. Cijenim da nije bilo dovoljno sluha za prepoznavanje specifične težine problema, o čemu svjedoče i izjave ključnih ljudi u BiH. Isto tako je čitav slijed događaja, ponašanja i posljedica nekih aktivnosti i pravnih okvira koji se tiču BiH. Svemu tome u prilog ide i konkretan slučaj koji se tiče Sarajevskog kiseljaka. Mi sad ne znamo šta će biti sa jednom vrijednošću koju BiH ima, neko drugi odlučuje o nečem što je bh. bogatstvo. Vlasnik ga može prodati, nastaviti proizvodnju, uraditi bilo šta. Bh. vlasti apsolutno nisu uključene. Bilo je očekivati da će sve ono što je na bh. području dato u nekakve garancije za kredite koje je podizao sistem Agrokora u Hrvatskoj, prvo doći na naplatu u ovoj zemlji koja nije poduzela apsolutno ništa. Mislim da je ovo posljednje upozorenje i cijenim da su se mogle umanjiti potencijalne štete da se u BiH na vrijeme reagovalo, a mislim da su bh. vlasti propustile tu priliku, kaže dr. Hadžiahmetović.
AZRA HADŽIAHMETOVIĆ: BH. VLASTI PROPUSTILE PRILIKU DA REAGUJU NA VRIJEME
Ona smatra da je i BiH mogla poduzeti slične korake kao i neke zemlje u okruženju: “To se ne tiče samo poslovanja Konzuma, Leda, Zvijezde... na bh. tržištu, nego se tiče svih onih indirektnih ekonomskih efekata koje posljedice slučaja u susjednoj Hrvatskoj imaju po bh. građane, posebno one koji su poslom direktno ili indirektno vezani za ove firme. Pa u BiH ima fabrika koje su poslovale u sistemu Agrokor i koje bilježe značajne gubitke zbog pada potražnje za njihovim proizvodima i u BiH i na susjednim tržištima, a imamo i mnoštvo zaposlenih sa njihovim porodicama koje su bile vezane za sistem Agrokora. Trebalo je voditi računa ranije, a krajnje je vrijeme da se povuku neki potezi. Nečija obećanja da neće biti negativnih efekata kad imamo čvrste obligacione odnose i kad se znaju neka pravila igre, u ovom konkretnom slučaju ne piju vode.”
Bojić je razgovarao s predstavnicima Sberbanke, koji poručuju da nema bojazni da će se zaustaviti proizvodnja
Zakonska zaštita
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić ponavlja da je otvorena Pandorina kutija i da se situacija u Hrvatskoj mora pratiti s posebnom pažnjom jer se direktno prelijeva i u BiH i poslovanje sa kćerkama Agrokora “koje su sve više u vlasništvu Vlade Hrvatske, pa i Sberbanke i drugih povjeritelja”.
- No ne trebaju se bojati radnici, poslodavci, niti poduzeća koja posluju sa tim poduzećima koja mijenjaju vlasničku strukturu. Sarajevski kiseljak je prepoznatljiv brend i niko ne želi da ga upropasti. Čuo sam i ja raznorazne špekulacije da može doći do pada ili povećanja vrijednosti dionica. To nema veze sa BiH. Nama su Sarajevski kiseljak i Ledo inozemna investicija i ne zanima nas ko je vlasnik, to treba zanimati Vladu Hrvatske koja je Lex Agrokorom preuzela rukovođenje i upravljanje. Već sam govorio da se mi zakonodavnim okvirom moramo zaštititi od neželjenih efekata, mogućeg izvlačenja novca, transfernih cijena. Morali bismo zaštititi sve naše dobavljače da imaju prioritet na nekretninama ukoliko dođe do negativnog postupka. Ovaj put se to zasigurno neće desiti. Vlada Hrvatske je preuzela vruć krompir i ja joj zahvaljujem na tome i čestitam na odvažnosti jer se tako uključila u vraćanje dugova našim dobavljačima, kaže Bojić.
Dodaje da se hitno treba realizovati ranije dogovoreno s povjerenikom Vlade Hrvatske Antom Ramljakom da 45 miliona KM bude vraćeno dobavljačima tako što će Agrokor Hrvatske posuditi Sarajevskom kiseljaku i Ledu 30 miliona KM za dokapitalizaciju Konzuma u BiH, a od vraćanja akvizicije Merkatora se očekuje 15 miliona KM.
On kaže da mu niti iz jedne od kćerki firmi Agrokora u BiH ranije nisu znali reći da li postoji još ovakvih izvršnih postupaka.
Federalni premijer Fadil Novalić smatra da bi se pitanje eventualnog preuzimanja dionica trebalo riješiti kako se ne bi stvarala nepotrebna nesigurnost među radnicima: “Vlada Federacije od samog početka posmatra situaciju nastalu nakon krize u Agrokoru. U više navrata smo komunicirali sa predstavnicima firmi kćerki tako da smo upućeni u sva zbivanja. Nadamo se da će banke koje su preuzele dionice Sarajevskog kiseljaka što prije odlučiti o njihovoj daljnjoj sudbini. Veoma je bitno da se ovo pitanje riješi u što kraćem roku, pa da se ne stvara nepotrebna nesigurnost prije svega među radnicima ovog preduzeća. Svakako, Vlada će nastaviti da prati situaciju, a na sve eventualne promjene ćemo blagovremeno reagovati.”
Negativan proces
- Za radnike Agrokorovih firmi u BiH je ova presuda veoma bitna, jer je po planu Sarajevski kiseljak trebao s Ledom dokapitalizirati Konzum i mislim da to sve može uticati na budućnost radnih mjesta. Ovo sad baca jedno novo svjetlo. Mislim da bi se Vlada FBiH sad trebala aktivno uključiti, kaže Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine.
Mehmed Avdagić, predsjednik Sindikata PPDIVUT u kojem su i radnici Sarajevskog kiseljaka, težnju banaka da se naplate kroz dionice Sarajevskog kiseljaka smatra očekivanom, kao i da će tome težiti i u drugim kćerkama firmama: “Ukazivali smo na moguće posljedice, već je veliki broj radnika dobio otkaz, problem je i kod dobavljača. Sveukupna situacija je teška. Negativan proces se ne zaustavlja. Bojim se još opasnijih posljedica. Radnici svaki dan očekuju novu lošu situaciju, a ne rješenje. Pa nije moguće da izaslanik Vlade Hrvatske ne kreira politiku i u kćerkama firmama i imamo veoma neizvjesnu situaciju u kojem će ovo pravcu ići. Bojim se da su kćerke firme u BiH sad nezaštićene kompanije i cijenu će platiti sigurno BiH. Ovdje se krizom ne upravlja i otvara se pitanje da li će se neko ovdje staviti u kontekst odgovornosti”.
On kaže da nije problem čiji je kapital, već koliko su zaštićena prava radnika.
