Australiji se ne fućka za zviždača
Foto: Google
Preokret u politici prema Assangeu – premijer Albanese zalaže se za njega, prethodnici su bili protiv. Na strani Assangea je i australska opozicija, a kampanja je motivirana strahom da bi njegovo izručenje SAD-u značilo da i Kina može tražiti izručenje Australaca
Piše: Tena Erceg
Početkom rujna višestranačka delegacija australskog parlamenta otputovala je u službeni posjet SAD-u s ciljem da s tamošnjim vlastima ispregovara oslobađanje osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea i njegov transfer u rodnu Australiju.
Australski parlamentarci zatražili su od američkih vlasti da zaustave sudski proces kojim traže njegovo izručenje SAD-u kako bi mu se tamo sudilo prema Zakonu o špijunaži. Iako sastanak nije urodio konkretnim dogovorom, izvijestili su da je diskusija s predstavnicima zastupničkog doma, senata i ministarstava vanjskih poslova i pravosuđa bila “produktivna”.
Delegaciju je predvodio bivši zamjenik premijera Barnaby Joyce, a sudjelovalo je još pet parlamentaraca iz vladajuće Laburističke stranke, Nacionalne stranke, Liberala i Zelenih, te neovisna zastupnica Monique Ryan, koja je rekla da ove zastupnike povezuje “jaka želja da Assange bude oslobođen”. Istovremeno, u New Yorku je drugim poslom boravila ministrica vanjskih poslova Penny Wong, koja se tamo obratila Assangeovim pristašama rekavši da je “sve skupa otišlo predaleko” i da “širina političke zastupljenosti ove delegacije demonstrira da u Australiji ima jako puno ljudi koji žele da se ova stvar konačno razriješi”.
Članovi delegacije sastali su se i s predstavnicima organizacija za zaštitu ljudskih i novinarskih prava, a laburistički zastupnik Tony Zappia rekao je da im je posjet američkim institucijama omogućio da “vrlo jasno iznesu svoje stavove” o ovom slučaju. Posjet je financiran sredstvima međunarodne kampanje za oslobođenje Assangea, s oko 65 tisuća australskih dolara.
Julian Assange već dvanaestu godinu zatočen je – prvo u ekvadorskoj ambasadi, a potom u zatvoru maksimalne sigurnosti u Londonu – zbog toga što je WikiLeaks 2010. godine objavio klasificirane dokumente američke vojske o ratnim zločinima u Iraku i Afganistanu. Uslijedilo je objavljivanje diplomatskih depeša koje su svjedočile o američkom špijuniranju svjetskih državnika, te e-mailova koordinacijskog izbornog tijela Demokratske stranke koji su kompromitirali Hillary Clinton, tada predsjedničku protukandidatkinju Donalda Trumpa.
S ciljem da omoguće njegovo izručenje u SAD-e vlasti Švedske 2010. godine podignule su protiv Assangea optužnicu za seksualne prijestupe. Optužnica je zbog nedostatka dokaza odbačena 2019, par mjeseci nakon što mu je vlada Ekvadora ukinula azil. Od travnja 2019. Assange se nalazi u londonskom zatvoru maksimalne sigurnosti Belmarsh, u uvjetima za koje je niz međunarodnih stručnjaka ustanovio da predstavljaju torturu i koji su mu značajno narušili psihofizičko zdravlje. Unatoč tome, kao i dokazima da američka optužnica počiva na lažnim svjedočenjima i da bi transfer u američki zatvor Assangeu mogao dodatno ugroziti život, britansko pravosuđe inzistira na njegovom izručenju SAD-u. Posljednju u nizu žalbi koje su podnijeli njegovi odvjetnici britanski je sud odbacio u lipnju ove godine.
Mjesec dana prije toga australski premijer Anthony Albanese iz Laburističke stranke izjavio je da je frustriran činjenicom da diplomatska nastojanja nisu urodila plodom i da je zabrinut za Assangeovo zdravlje. “Ne postoji način da jasnije naglasim svoju poziciju i siguran sam da je američka administracija te pozicije itekako svjesna – zatočenjem Assangea ne postiže se ništa”, poručio je tada Albanese iz Londona, što je ujedno bila i njegova najeksplicitnija izjava o ovom slučaju otkad je lani postao premijer. Dodao je i da ne razumije kako je moguće da su američke vlasti oslobodile izvor koji je Assangeu doturio dokumente, dok je on i dalje u zatvoru.
Albanese se ovime referirao na američku zviždačicu Chelsea Manning, bivšu obavještajnu analitičarku američke vojske, koja je WikiLeaksu, između ostalog, poslala snimku Kolateralno ubojstvo iz 2007. Snimka prikazuje kako američki vojnici u Bagdadu iz helikoptera ubijaju nenaoružane civile i novinare. Manning je u zatvoru provela sedam godina, a pomilovao ju je u siječnju 2017. godine tadašnji američki predsjednik Barack Obama.
Albaneseovu inicijativu podržao je i vođa konzervativne opozicije Peter Dutton, pa je Assangeov pravni savjetnik Greg Barns tada rekao da su Duttonovi komentari “značajni zato što po prvi put ukazuju na jasnu dvostranačku podršku ukidanju pravnog postupka protiv Assangea”. Assangeov brat Gabriel Shipton ovo je protumačio kao “polaganu eskalaciju” političkih napora budući da je istih tih dana australski Visoki povjerenik za Ujedinjeno Kraljevstvo Assangea posjetio u zatvoru.
U isto vrijeme, Sydney Morning Herald, najčitanije dnevne novine u Australiji, objavile su uvodnik pod naslovom “Došlo je vrijeme da se okonča ova žalosna saga”. U njemu je uredništvo apeliralo na američku vladu da “u duhu prijateljstva”, a povodom posjeta američkog predsjednika Joea Bidena, obje vlade “pokažu i podijele zajedničku humanost”. U tekstu se navode i rezultati ankete koju su te novine provele a koji pokazuju da 79 posto ispitanih Australaca smatra da bi Biden trebao odbaciti optužnicu.
Dvostranačka podrška Julianu Assangeu prilično je recentan fenomen u australskoj politici, dapače, od 2010, kada je započeo njegov progon, protiv njega su se eksplicitno izjašnjavali bivša premijerka Julia Gillard, te premijeri Tony Abbott, Malcom Turnbull i Scott Morrison, neovisno o stranačkom predznaku.
Parlamentarnu kampanju “Bring Julian Assange Home” osnovala je 2019. heterogena skupina zastupnika s ljevice i desnice. Oni su se u nju uključili iz različitih razloga, s naglaskom konzervativne skupine na argument da je Assange australski državljanin i da bi se pristajanjem na izručenje postavio presedan prema kojemu bi uskoro i Kina mogla tražiti izručenje australskih državljana.
Otkad je u svibnju prošle godine postao premijer, Anthony Albanese ima vrlo bliske kontakte s američkim predsjednikom Joeom Bidenom. Održali su četiri formalna sastanka, dva sastanka Quada (sigurnosnog saveza SAD-a, Australije, Indije i Japana) i niz manje formalnih susreta. Američka Demokratska stranka i australski Laburisti također su u dobrom odnosu, no unatoč nastojanjima Albaneseove vlade, američka administracija dosad nije davala naznake da bi mogla popustiti. U srpnju je primjerice državni tajnik Anthony Blinken prilikom posjeta Australiji ponovio stav da je Assange svojim postupcima “ugrozio nacionalnu sigurnost” i “izložio riziku američke ljudske izvore”.
Osim činjenice da se život Juliana Assangea u američkoj politici potpuno poistovjetio s nacionalnom sigurnošću, problem je i netrpeljivost vladajuće Demokratske stranke prema njemu zbog objave stranačke korespondencije. Stoga se, unatoč Albaneseovom skorašnjem posjetu Bijeloj kući, ne očekuje da će Bidenova administracija biti sklona pristati na ustupke, barem ne prije predsjedničkih izbora koji će se održati u studenom iduće godine.
