Džo Bajden, Donald Tramp, Nensi Pelosi, Mič Mekonel… najuticajniji političari u Sjedinjenim Državama već su u poodmaklim godinama. Ali, nemaju namjeru da prestanu. Mladi osjećaju da njihove muke tu malo ko razumije.
Prije četiri godine se u američkom Senatu dešavao bizaran dijalog. Senator Orin Hač iz Jute, koji je umro ovog aprila, tada je bio 84-godišnjak i ispitivao je gazdu Fejsbuka Marka Zakerberga na saslušanju pred Senatom.
„Kako održavate poslovni model kad mušterije ne plaćaju za Vaše usluge?“, pitao je Hač. Zakerberg je morao da mu pojasni ono što zna maltene svako dijete: „Senatore, prodajemo oglase.“
Ta rasprava se često citira kada se žali na prosječnu starost političara u Sjedinjenim Državama. Kritičari kažu da je to više gerontokratija nego demokratija.
Senatori su u prosjeku stari 63 godine, kongresmeni čak 58. Poređenja radi, njemački Bundestag ima prosjek starosti od 47 godina. A medijana američkog stanovništva je na 38 godina.
Generacije imaju različite probleme
„Definitivno nam treba organ vlasti koji bi predstavljao stanovništvo. Trebaju nam mladi ljudi u vlasti, raznih bekgraunda, učitelji, medicinske sestre. A ne uvijek jedno te isto“, kaže Maksvel Alehandro Frost (25), demokratski kandidat za Kongres sa Floride.
Zapravo, Frost je taman dovoljno star da uopšte smije da se kandiduje za Donji dom. Kandidati za senatore moraju imati najmanje 30 godina.
To znači da trideset odsto stanovništva nema predstavnike koji su njihovih godina. I to ima posljedice. „Mi imamo probleme koje naši roditelji i njihovi roditelji nisu imali", rekao je Frost za mrežu NPR. „Recimo, klimatska kriza dešava se sada.“
Ali, najmoćniji bi mladome Frostu mogli da budu djedovi ili babe. Recimo, vodeća dama demokrata Nensi Pelosi, glavni republikanac Mič Mekonel i naravno predsjednik Džo Bajden. Svi su oko 80 godina stari.
Frost kaže da se tih ljudi ne treba otarasiti zbog njihovih godina, da su to iskusni političari. I da – što je u američkoj politici posebno bitno – imaju dosta veza preko kojih nalaze donatore za političke kampanje.
Jedan takav je republikanski senator Čak Grejsli (88) iz Ajove, koji ponavlja da je pun energije i da svako jutro šeta oko tri kilometra. U novembru namjerava da se opet kandiduje – i sva je prilika da će opet biti izabran.
Sumnje u Bajdenovo stanje
O predsjedniku Bajdenu i njegovom stanju se dugo špekuliše. Mnogo je demokrata koji misle da im je bolje da u predsjedničku trku kroz dve godine idu sa drugim kandidatom. U to ih ubjeđuju česti Bajdenovi gafovi, kada ne može da se prisjeti riječi ili brka pojmove. Nedavno je pao sa bicikla.
Ali, Bajden izgleda ne namjerava da odstupi. Njujork tajms je nedavno razgovarao sa pedeset uglednih demokrata koji svi žele da se Bajden ne kandiduje 2024. godine, kada će imati pune 82 godine.
„Biti predsjednik je nepojmljivo naporan zadatak“, rekao je za taj njujorški list Dejvid Akselrod, šef kampanje bivšeg predsjednika Baraka Obame. U slučaju da Bajden ipak trči trku, „bila bi to velika tema“, kaže on.
Neke ankete pokazuju da je većina Amerikanaca ubjeđena da aktuelni predsjednik nije dovoljno fit za ovaj posao i da ne treba da se kandiduje. Njegov, kako djeluje, najveći takmac Donald Tramp percipira se kao dosta vitalniji. Ali, i on bi imao 78 godina u vrijeme idućih izbora.
No, koliko god se kritičari i omladina žalili, mnogim biračima kao da godine ne smetaju. A to nije nekakvo čudo: penzioneri su i u Sjedinjenim Državama najdisciplinovaniji birači.
Izvor: DW
