Siromaštvo je uglavnom vezano za ruralna područja – i više je žensko nego muško. Ali kad je riječ o prilagođavanju klimatskim promjenama i prehrani, žene igraju ključnu ulogu za našu budućnost.
Autor Helle Jeppesen za Deutche Welle
“Ovo zemljište je pripadalo mojim pokojnim roditeljima. Kada sam naučila uzgajati biljke kafe, ovaj rasadnik sam organizovala kao preduzeće.”
U videu Svjetske organizacije za hranu (FAO), Betty Ndugga iz okruga Luwero u Ugandi pripovijeda svoju priču. Kada joj je muž preminuo, napustila je grad i sa djecom se preselila u roditeljsko selo, gdje je počela obrađivati zemljište.
Statistički gledano, Betty Ndugga i njena djeca utonuli bi u siromaštvo. Više od tri od četiri osobe koje žive u ekstremnom siromaštvu žive na selu i u ruralnim područjima. Pri tome su žene u dvostruko nepovoljnijem položaju: imaju manje pristupa obrazovanju, kreditnim ili zemljišnim pravima od muškaraca.
Tokom jednog edukativnog projekta FAO-a, Betty Ndugga je naučila uzgajati biljke kafe. Njene biljke su otporne na takozvano uvenuće kafe, bolest koja se dugo smatrala gotovo iskorijenjenom, ali koja se sada ponovo ubrzano širi i koja je uništila milione stabala ove biljke.
Betty Ndugga sada ima 30 zaposlenih koji rade u njenom rasadniku, a među njima su i mnoge žene. Uzgojene biljke se prodaju lokalnim uzgajivačima kafe, ali i preko ugandske Službe za razvoj uzgoja kafe (UCDA).
Betty Ndugga radi u svom rasadniku
Kafa je najveća izvozna stavka u Ugandi, ali s rastućim globalnim zagrijavanjem i neredovnim padavinama, koje su posljedica klimatskih promjena, raste broj oboljenja biljaka kafe. Oko 3,5 miliona ljudi u Ugandi živi od proizvodnje kafe, a 85 posto njih su mali poljoprivrednici s parcelama površine između pola i dva i po hektara. Cijela zemlja je zavisna od proizvodnje kafe, isto kao i Njemačka od automobilske industrije.
Sukobi i klimatske promjene
Male poljoprivredne farme širom svijeta zaslužne su za uzgoj većine hrane. Više od 2,5 milijarde ljudi radi na njima, a skoro polovina njih su žene.
U južnoj Aziji i subsaharskoj Africi je svaka druga osoba u poljoprivredi žena, a na globalnom jugu žene su te koje proizvode između 60 i 80 posto hrane. Uprkos tome što obično imaju manje resurse na raspolaganju od muškaraca.
Fraser Patterson iz njemačke humanitarne organizacije Pomoć gladnima u svijetu (Welthungerhilfe) odgovoran je za godišnji Globalni indeks gladi. On uzroke za porast gladi u svijetu posljednjih godina, prije svega, vidi u sukobima i klimatskim promjenama.
Briga o uzgoju hrane i njenoj podjeli unutar porodice u mnogim krajevima svijeta pada isključivo na žene
Oba faktora posebno teško pogađaju žene. U ratu, u izbjegličkim kampovima i u tokom napuštanja svojih domova, one su žrtve nasilja. Otprilike polovina ruralnog stanovništva čine žene, koje posebno ispaštaju zbog povećanja suša, poplava, klimatski uslovljenim bolestima biljaka i životinja i drugih posljedica klimatskih promjena. Malena seoska gazdinstva nemaju resurse za prevladavanje prirodnih katastrofa, prevazilaženje problema tokom izostanka prinosa ili za ulaganje u nove poljoprivredne metode. Žene su također prve koje osjete posljedice rastućih cijena hrane:
“Žene nisu odgovorne samo za proizvodnju hrane, već i za to kako se ona raspoređuje za potrebe porodice”, kaže Patterson i ističe da su “one odgovorne za kuhanje i hranjenje djece.”
U većini slučajeva raspored prilikom obroka izgleda ovako: najprije jedu muškarci, zatim dječaci, pa djevojčice, a tek na kraju i žena.
