Kada su lideri bosanskohercegovačkih stranaka 2015. godine potpisali dokument o sprovođenju Reformske agende koja je trebalo da oživi posrnulu bh. ekonomiju i javnost i međunarodna zajednica vjerovali su da je pronađen model izlaska iz duboke političke ali i ekonomske krize.
Tri godine kasnije neznatni pomaci su napravljeni jer su političari usmjerili sve resurse na jačanje nacionalizma i razjedinjavanje, a usvajali su se zakoni koji su samo pogodovali njihovom bogaćenju ili dobijanju jeftinih političkih poena ocjenjuju analitičari, javlja Radio Slobodna Evropa.
Predstavnicima međunarodne zajednice, poslovne zajednice, ali i građanima tri godine kasnije nije preostalo ništa drugo nego da upozoravaju kako će ukoliko se ne uozbilje državu na ovaj način dovesti do raspada, a građani, i to hiljade njih, već napuštaju brod koji tone.
Reforme, potaknute prijedlozima njemačkih i britanskih diplomata, o kojima govore predstavnici vlasti u BiH u izbornoj godini kao o glavnom i jedinom programu rada i djelovanja, ne mogu se više nazvati ni kozmetičkim, ocjenjuje profesor ekonomije, nekadašnji ministar finansija BiH, dugogodišnji državni parlamentarac Anto Domazet.
“Reforme su sahranjene, ali nisu mrtve. Htjele bi naše vlasti da formalno imaju status reformatora, ali da rade po svome. Tako imamo situaciju da su aktualne vlasti, u želji da pred izbore dobiju dodatne populističke poene, predložile izdvajanje većih sredstava iz budžeta za određene kategorije kako bi na taj način kupile njihove glasove. To su ekonomske gluposti, a političke lukavosti”, kaže Domazet.
Čak i predstavnici međunarodne zajednice, na čiji prijedlog su reforme sačinjene i potpisane 2015. godine, ocjenjuju da trenutna politička garnitura u Bosni i Hercegovini nije bila iskrena kada je davala obećanja.
Obećavali su kako će sve učiniti da naprave bolje poslovno okruženje, omoguće više stranih ali i domaćih investicija, smanje cijenu rada koja je i dalje najveća u regionu ali i Evropi, jer bh. poslodavci skoro 70 posto visine plate daju državi. Od svih obećanja jedino je usvojena izmjena zakona o akcizama koja je dovela do poskupljenja goriva i hrane, a kako se izbori bliže češće se spominje rat nego zapošljavanje.
Specijalni predstavnik EU u BiH Lars Gunar Vigemark kaže kako je nacionalistička retorika i težnje za očuvanjem vlasti potopila sve nade da će BiH uskoro uhvatiti korak sa susjedima na evropskom putu:
“Ono što politički lideri u BiH treba da znaju jeste da svaki put kada govore o konfliktu, o naslijeđu iz prošlosti, o nesporazumima, o ratu to rade kontraproduktivno u smislu svoje države, u smislu njenog imidža u smislu svega onoga što ona može da bude, što može da postane.”
No, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić ipak nabraja nekoliko stvari koje je ova vlast za svog mandata uradila, a što je povezano sa najavljenim reformama i najavljuje da bi se još toga moglo uraditi prije izbora:
“Mi smo već puno uradili na pitanju carinskih olakšica, na uvođenju elektronske prijave PDV-a. Usvojili smo i tri strategije transporta, okoliša i ruralnog razvoja. Nadam se da ćemo uskoro usvojiti i četvrtu, a to je energetska strategija. Fokus nam je i na stvaranju uslova za otvaranje novih radnih mjesta.”
Dok Vigemark najavljuje niz sastanaka sa bh. vlastima ali i predstavnicima poslovne zajednice, privrednicima, investitorima, bankarima kako bi se napravio pomak u ekonomiji, iz Vijeća stranih investitora BiH podsjećaju da već 12 godina, koliko postoje, daju analize poslovanja, prijedloge i sugestije vlastima šta bi trebalo uraditi kako bi se poboljšao poslovni ambijent u skladu sa evropskim standardima.
“U posljednjih 10-tak godina razina stranih direktnih ulaganja je u BiH između 250 i 400 miliona eura, to je negdje između jedan i dva posto bruto domaćeg proizvoda što je malo uzimajući u obzir da kod susjeda npr. u Srbiji I Sloveniji taj procenat iznosi oko 4 – 5 posto GDP-a. Ulagači i domaći i strani ukazuju na to da nam treba više predvidivosti. Čak tri od četiri ispitanika upućuju na to da u BiH nemamo predvidiv ambijent poslovanja. Kada budemo imali povoljniju političku situaciju, puno razvijeniju vladavinu prava, kad budemo imali poticajne poreze onda ćemo imati I veću razinu direktnih stranih ulaganja”, poručuje predsjednik Vijeća stranih investitora Branimir Muidža.
Dok Srbija i Crna Gora otvaraju poglavlja i ispunjavaju uslove EU, a Makedonija je na pragu dobijanja kandidatskog statusa nakon rješavanja spora sa imenom, Bosna i Hercegovina se još uvijek koprca u priči da li je bezbijedna zemlja ili je na pragu još jednog ratnog sukoba, ocjenjuju analitičari i dodaju da samo građani mogu promijeniti ovu situaciju s olovkom u ruci početkom oktobra.
Mirna Sadiković - RSE
