Prisutni su se tokom diskusije osvrnuli na niz tema vezanih za diskriminaciju na osnovu spola/roda, posebno problema neprepoznavanja i neprijavljivanja slučajeva diskriminacije, te diskriminacije na radnom mjestu i mobinga.
„O diskriminaciji se ne govori dovoljno, ona se ne percipira na pravi način, a diskriminacija na osnovu roda se manje primjećuje nego na osnovu nekih drugih, vidljivijih karakteristika“, rekla je Gorica Ivić iz Fondacije Udružene žene prilikom uvodog obraćanja prisutnima na Okruglom stolu „Zaštita žena od polne/rodne diskriminacije – od zakona do stvarne ravnopravnosti“, održanog 23.2.2018. u Banja Luci.
Okruglom stolu su prisustvovale predstavnice nevladinih i vladinih organizacija iz cijele BiH, a veoma dinamičnu diskusiju moderirala je Tanja Mandić Đokić.
Ivić je tokom uvoda prisutnima predstavila i rezultate Analize prijavljenih slučajeva polne/rodne diskriminacije žena iz Regije Banja Luka, objavljene u okviru programa „Jednakost za sve“. U zaključku publikacije, koja predstavlja pojedinačne slučajeve diskrimiacije prijavljene na području Banja Luke, kaže se da su razlozi koji ne ohrabruju žene da prijavljuju diskriminaciona ponašanja nepoznavanje pojma diskriminacije i nerazlikovanje od ostalih oblika kršenja prava, ekonomska ovisnost žena, strah, nesigurnost, nepostojanje pružalaca besplatne pravne pomoći iz oblasti diskriminacije, mali broj procesuiranih slučajeva na sudu i nepovjerenje u institucije.
Rad Institucije Ombudsmana za ljudska prava BiH kao centralne institucije za zaštitu od diskiminacije prisutnima je predstavio Predrag Raosavljević, pomoćnnik ombudsmana. „I pored svih naših aktivnosti, veliki broj građana i dalje ne zna za instituciju Ombudsmana i za Zakon o zabrani diskriminacije, što je trend koji se teško ispravlja“, rekao je Raosavljević.
Raosavljević je naveo da je institucija ombudsmana u 2017. godini zaprimila rekordan broj obraćanja, čak 14 hiljada, na osnovu čega je otvoreno tri hiljade predmeta. Treća najčešća skupina žalbi odnosi se upravo na slučajeve disriminacije, te je u protekloj godini otvoreno 158 predmeta iz ovog područja, 18% više nego prethodne godine. Žene se instituciji ombudsmana uglavnom obraćaju zbog diskriminacije na radnom mjestu i zbog mobinga. „Kod građana postoji strah od prijavljivanja ovih slučajeva, iz različitih razloga, iz straha od odmazde ili zbog nepovjerenja u institucije“, navodi Raosavljević. Budući da je rad ombudsmana prvenstveno preventivni i na nivou preporuka, Raosavljević je situaciju u kojoj se trećina preporuka ove institucije sprovede u potpunosti, trećina djelomično i trećina ne sprovede, ocijenio kao zadovoljavajuću ali je naglasio da mjesta za poboljšanje svakako ima.
Prisutni su se tokom diskusije osvrnuli na niz tema vezanih za diskriminaciju na osnovu spola/roda, posebno problema neprepoznavanja i neprijavljivanja slučajeva diskriminacije, te diskriminacije na radnom mjestu i mobinga.
Amra Bećirović, autorica izvještaja i koordinatorica Odjela za pravnu pomoć Centra ženskih prava iz Zenice predstavila je rad ove organizacije i dala uvid u pravni okvir Zakona o zabrani diskriminacije, te dala uvod u vrste i oblike diskriminacije obuhvaćene Zakonom, kao i alate zaštite od diskriminacije. Centar je u protekih osam mjeseci obradio 67 predmeta, od čega su tri imala elemente diskriminacije. Bećirović je kao poseban problem naglasila nepoznavanje Zakona od strane institucija, a kao obeshrabrujuće faktore kod prijavljivanja slučajeva diskriminacije navela sudske troškove i dužinu trajanja procesa, koja u prosjeku iznosi pet godina. Ona je pozvala prisutne da rade na edukaciji svih građana i profesionalnih lica na prepoznavanju različitih oblika diskrminacije, te naglasila važnost izgradnje kapaciteta besplatne pravne pomoći.
U budućnosti se mora mnogo raditi na vidljivosti pružalaca besplatne pravne pomoći u oblasti zaštite od diskriminacije, na dostupnosti usluga svim ženama te ohrabrivanju prijavljivanja diskriminacije, kao i na edukaciji uposlenika institucija i drugih pravnih lica i pojedinaca o odredbana Zakona o zabrani diskriminacije BiH, čime bi se diskriminatorna ponašanja prevenirala, smatraju autorice publikacije i učesnici i učesnice okruglog stola.
Kompletan izvještaj „Analiza prijavljenih slučajeva polne/rodne diskriminacije žena iz Regije Banja Luka“ dostupan je na web stranici organizacije Udružene žene.
Preuzeto sa Diskriminacija.ba
