Iako se stvarne razmjere katastrofe tek spoznaju, već sada znamo da je potres koji je pogodio Tursku i Siriju u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak bio jedan od najsmrtonosnijih u zadnjih nekoliko desetljeća, i da je odnio tisuće života.
Potres magnitude 7,8 po Richteru izuzetno je snažan, a još je opasniji kada pogodi na relativno maloj dubini i kada nakon njega slijedi drugi veliki udar. Ali čak i kad su katastrofe prirodnog podrijetla, njihov učinak jednako je oblikovan ljudskim djelovanjem, prije i nakon, kao i njihovom inherentnom snagom. Siromašni i ranjivi ljudi gotovo uvijek su nerazmjerno pogođeni.
Fotografije i snimke svjedoče o strašnim razaranjima na turskoj strani granice, gdje se trenutno bilježi najveći broj žrtava. Jake zimske oluje pogoršale su položaj preživjelih. Među žrtvama će biti i neki od 4 milijuna Sirijaca koji su pobjegli od rata u svojoj zemlji; mnogi od njih žive u južnoj Turskoj, često u pretrpanom smještaju. Još više ih je ostalo u sjevernoj Siriji gdje je rat uništio domove i osnovnu infrastrukturu, te traumatizirao stanovništvo. Milijuni su se sklonili u Idlib, koji drže pobunjenici, i gdje većina njih ovisi o pomoći. Zatim je na red došla pandemija koronavirusa i pojava kolere, s kojom se zdravstvena služba na izmaku snaga u ovom gradu (namjerno ciljana zračnim napadima) pokušava nositi. Nestašice goriva i vrtoglavi skok cijena produbili su tamošnju bijedu. Sada su oni koji se bore s niskim temperaturama i neadekvatnom hranom ostali čak i bez privremenih domova. Ovo je, kako je upozorio Međunarodni odbor za spašavanje, “kriza unutar više kriza”.
Turska se suočava s golemim izazovom. To ipak čini s obučenim i iskusnim spasiocima (zbog potresa u svojoj povijesti) i s podrškom iz 45 zemalja. Spašavanje i pomoć bit će mnogo teži na sirijskoj strani granice. Pružanje pomoći vjerojatno će biti diplomatski, kao i logistički izazov. Sirijske Bijele kacige morale su postati eksperti za spašavanje ljudi iz ruševina, ali očajnički im nedostaju oprema za pronalazak i spašavanje, rezervni dijelovi i gorivo. Ova organizacija također je pozvala međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na režim Bashara al-Assada (i Moskvu koja ga podržava) da obuzdaju zračne napade. Iako sukob u Siriji nije više u fokusu međunarodne pozornosti, složeni regionalni konflikti – ne samo režima protiv pobunjenika, nego i Turske protiv kurdskih skupina i Izraela protiv ciljeva povezanih s Iranom – nastavlja odnositi živote na sjeveru zemlje i strahuje se da bi moglo doći do eskalacije.
Mandat za prekograničnu pomoć Siriji preko Turske je, srećom, produžen do srpnja. Međutim, Damask trenutno dopušta ulazak preko samo jednog graničnog prijelaza. Bilo bi nerazumno da ostali prijelazu ostanu zatvoreni sada kad su očajnički potrebni. Iako režim snosi primarnu odgovornost za patnje svojih ljudi, drugi moraju pojačati aktivnosti. Ako se nastave, pokušaji Ankare da ubrza povratak sirijskih izbjeglica pogoršali bi situaciju. Plan humanitarne pomoći za Siriju ionako je već sasvim nedovoljan; manje od polovice od potrebnih 4 milijarde dolarao je osigurano, što je najniža razina od početka krize. Potreba za pomoći je sada tim veća. Bit će vrlo teško osigurati da pomoć stigne do najugroženijih, ali treba uložiti sve napore. Bilo bi ne samo tragično nego i sramotno ako bi neuspjesi međunarodne zajednice pogoršali ovu katastrofu.
U BiH je pokrenut humaniratni telefon, 17023, kojim donirate 2KM. Hrvatski crveni križ također pokreće kampanju. Ako možete, pomozite.
