Iako sve više radnika zbog mjera protiv širenja koronavirusa ostaje raditi kod kuće, to u nekim zanimanjima nije moguće. Kada se zanemare zdravstveni djelatnici koji su u najvišem riziku od zaraze, pojavljuje se zanimljiv obrazac: riziku od zaraze više su izložene osobe s niskim prihodima.
Lazaro Gamio, dizajner infografika za New York Times, izradio je interaktivnu mapu profesija prema njihovim prihodima i izloženosti riziku zaraze koronavirusom. Profesije su na mapi predstavljene kružićima čija veličina korespondira broju zaposlenih u pojedinoj profesiji. Vertikalna os na mapi predstavlja učestalost izloženosti zaraženim osobama na radnom mjestu (od nikada, preko jednom godišnje, jednom mjesečno, jednom tjedno do svakodnevno). Horizontalna os predstavlja fizičku bliskost kontakta s ljudima rokom radnog dana – od nepostojanja kontakta (rad od kuće) do vrlo bliskog kontakta s ljudima.
Osobe koje rade na poslovima koji zahtijevaju učestali fizički kontakt s velikim brojem ljudi su u najvećem riziku od zaraze, pa se tako u najvećem riziku od zaraze (kružići bliži gornjem desnom dijelu mape) nalaze zdravstveni djelatnici/e, osobni asistenti/ce i osobe koje rade sa starijima. Nakon zdravstvenih djelatnika slijede učitelji/ce, odgajatelji/ce u dječjim vrtićima i brojni zaposlenici/e uslužnog sektora poput radnika i radnica u trgovinama i restoranima brze prehrane.
Iako sve više radnika zbog mjera protiv širenja koronavirusa ostaje raditi kod kuće, to u nekim zanimanjima nije moguće. Kada se zanemare zdravstveni djelatnici koji su u najvišem riziku od zaraze, pojavljuje se zanimljiv obrazac: riziku od zaraze više su izložene osobe s niskim prihodima. Prema podacima američkog Zavoda za statistiku rada (Bureau of Labor Statistics), 61.5% radnika koji se nalaze u gornjoj četvrtini na ljestvici prihoda može si dozvoliti rad od kuće, dok tu opciju ima samo 9% osoba iz donje četvrtine na ljestvici prihoda. Osim prirode tih poslova, jer uglavnom se radi o plavim ovratnicima koji svoj rad ne mogu obavljati od kuće, prepreku izolaciji predstavlja i činjenica da mnogi od tih radnika nemaju plaćeno bolovanje. Mnogi od njih će zbog toga radije odlaziti bolesni na posao nego ostati bez ionako niskih prihoda.
Ipak, pandemija korona virusa skrenula je pozornost na financijsku nesigurnost milijuna radnika u državama bez univerzalnog prava na zdravstveno osiguranje – u SAD-u se spremaju mjere koje će osigurati zaposlenicima kompanija s 500 ili manje zaposlenih plaćeno bolovanje, a pojedine firme i same već uvode bolovanja za radnike koji inače na njih nemaju pravo.
Dora Levačić - Bilten
