foto: Wikipedia
U trenucima kada kantonalna vlada nema dva ministra, od kojih je jedan ministar zdravstva, u trenucima kada je krizni epidemiološki štab pred raspadom, u trenucima kada se ne zna tačno šta će se dešavati s početkom nove školske godine u kantonu Sarajevo, lokalni politički akteri prekidaju skupštinske sjednice i ubjeđuju narod da je sve u redu.
piše: Muhamed Kovačević
Pandemija kao pokazatelj raspada zdravstvenog sistema
Neprovođenjem kvalitetne reforme iz oblasti zdravstvenih usluga, kanton Sarajevo je propustio šansu da ima jedan od najmodernijih i najfunkcionalnijih zdravstvenih sistema, ne samo u BiH nego i u cijeloj regiji bivše Jugoslavije. Umjesto toga, cjelokupni sistem postao je talac sukoba i inata dvoje vrsnih medicinskih radnika i profesora, koji su u političko-ličnom obračunu uspjeli blokirati cjelokupni zdravstveni sistem kantona Sarajevo, čime su ugrozili živote svih stanovnika tog kantona. Riječ je o sukobu profesorice Sebije Izetbegović i profesora Ismeta Gavrankapetanovića, koji nastupaju s pozicija menadžera Kliničko-univerzitetskog Centra u Sarajevu i Opće bolnice u Sarajevu. Upravo ove dvije ustanove, umjesto da budu temelj podrške i sigurnosti medicinskog sistema u kantonu Sarajevo, postale su sve suprotno od toga – razlog za strah i veliku zabrinutost, posebno u trenucima trajanja pandemije korona virusa.
O kako neuređenom sistemu se radi, govori najbolje i primjer iz marta ove godine, kada je kanton Sarajevo bio prvi na području BiH koji je organizirao tzv. krizni štab za praćenje epidemiološke situacije u kantonu, te i činjenica da je bio obezbijedio među prvima i posebne izolatorije u vanmedicinskim institucijama, spremne da prihvate sve moguće pacijente zaražene korona virusom. Danas, skoro 6 mjeseci kasnije, a nakon što su prvobitini izolatoriji zatvoreni i prostori gdje su bili napravljeni vraćeni u prvobitno stanje, medicinski autoriteti i lokalna kantonalna vlast ne mogu da se usaglase o odgovornosti preuzimanja izolatorija, koji je navodno pripremljen, ni manje ni više, nego u studentskim domovima.
Ova situacija vjerovatno najbolje i oslikava stanje haosa u kojem se trenutno nalazi taj sistem. Dodatno pogoršanje predstavlja činjenica, da je tzv. put pacijenata, koji je u biti osnovno metodološko rješenje pružanja usluge pacijentu, odnosno, suštinsko tehničko pitanje, postalo glavni i nerješivi problem, oko koga se sukobljavaju dvoje već spomenutih menadžera dviju medicinskih ustanova u kantonu Sarajevo. Svemu ovome i te kako kumuje i činjenica da u jeku ovog haosa kao i globalne pandemije, kanton Sarajevo nema svog ministra zdravstva. Ovaj rijetki fenomen nastao je kao posljedica političke nezrelosti stranki koje imaju trenutnu većinu u izvršnoj vlasti u kantonu. Tako se dešava, vjerovali ili ne, da je goruću funkciju vjerovatno najbitnijeg ministra u cijeloj vladi izvršavao kao vršitelj dužnosti prvobitno ministar prostornog uređenja, a sada je vrši, također kao vršilac dužnosti, niko drugi do ministar privrede. Ova cjelokupna lakrdija u momentima kada u kantonu Sarajevo prema medijskim izvještajima ima više desetina oboljelih od virusa korone, kada je smrtnost pacijenata priključenih na respiratore u izolatoriju Podhrastovi nevjerovatnih 99 %, ne izaziva odgovor i proteste lokalnog stanovništva.
Prestrašeno i pogubljeno stanovništvo u miru je primilo informaciju da je utemeljitelj Stranke za bolju budućnost (SBB), Fahrudin Radončić, na svojoj press-konferenciji rekao da imenovanja nedostajućih ministara zdravstva i socijalne pomoći u vladi kantona Sarajevo, neće ni biti! Kao izgovor za takav stav nudi se sukob s koalicionim partnerom s kojim dotična stranka vrši vlast u kantonu Sarajevu! Nevjerovatnija od ove vijesti je sigurno ona, da je u jeku pandemije na godišnji odmor otišla doktorica Aida Pilav, koja je između ostalog vršila i funkciju glavne osobe kriznog štaba za praćenje epidemiološke situacije u kantonu Sarajevo. Doktorica Pilav je, naime, ljetovala u Turskoj, zemlji čiji građani ne mogu da uđu na teritoriju BiH zbog, vjerovali ili ne, lošeg stanja pandemije korona virusa u dotičnoj zemlji, kako je procijenjeno od strane kriznih štabova na nivoima entiteta.
Školske radosti
Nova školska godina, kako je najavio kantonalni ministar Anis Krivić, trebalo bi početi prvog ponedjeljka u septembru. Da li će ustinu tada i početi, vjerovatno ne zna ni sam ministar. Nakon što se debelo zakasnilo s pripremom programa kojima bi se objedinila rješenja za sve đake, ali i studente u kantonu Sarajevo, ministarstvo obrazovanja na čelu s ministrom Krivićem počelo je s primjenom ad hoc rješenja, što u praksi znači dualistički model praćenja nastave iz školskih, ali i kućnih klupa.
Ovaj model, osim neujednačenosti, doveo je do još jednog velikog problema, jer su se pojavili roditelji koji su počeli insistirati da zbog neadekvatnih mjera provedenih u školskim objektima (a tu se prije svega misli na mjere dezinfekcije kao i pripremanja za nastavu s uređenim prostorima za socijalnu distancu) dobiju mogućnost da njihova djeca po vlastitoj želji prate nastavu preko online-mreža. Svoj zahtjev opravdavaju i činjenicom da je u procesu redovnog testiranja nastavnog osoblja na korona virus, svakim danom sve više i više zaraženih, što u praksi znači da već sada pojedine školske ustanove imaju manjak nastavnog kadra, koji bi mogao izvoditi nastavu u školi.
Ovaj cjelokupni haos dodatno je pogoršala odluka i višeg nivoa vlasti (federacije) koja, osim što je povukla prvobitnu najavu o odlaganju početka školske godine, nije učinila ništa da pomogne kantonima kako bi se normalizovala nastava i nastavni proces. Uzimajući u obzir da se nastava planira za osnovce do 5. razreda, pretpostavlja se da bi u tim i takvim uslovima morale da se ispoštuju sve preventivne metode, od nabavki maski za đake i učitelje, pa do osiguravanja socijalne distance, no taj proces do današnjeg dana nije okončan.
Čini se da se eksperiment skidanja vlade šestorke, nazvan „petak 13.“, pokazao kao uistinu tragičan i nesretan projekat za stanovnike kantona Sarajevo. S obzirom da su političari odavno izgubili konce rukovođenja procesom u kantonu, a da se svim silama trude ubijediti lokalno stanovništvo da je stanje pod kontrolom, možemo očekivati jako burnu i neizvjesnu jesen.
Autor: Impuls
