PRIJEDOR – Više od 650 pacijenata u prijedorskoj bolnici „Mladen Stojanović“ ležalo je na stolu dok ih je operisao hirurg Stanko Baćo. On do sada, za razliku od bivšeg kolege Marinka Lovre, ljudima nije vadio zdrave organe, ali način na koji je došao do svoje diplome otvara pitanje da li mu uopšte treba dozvoliti da u ruci drži nož i skalpel.
Naime, portal CAPITAL je u posjedu dokumenata iz kojih se vidi kako je doktor Baćo otišao u Njemačku i tamo se zaposlio kao ljekar gdje je zarađivao platu koju je u Srpskoj mogao samo da sanja za vrijeme dok je bolnica u Prijedoru skupo plaćala njegovo usavršavanje u Beogradu. Iako je primao dvije plate i prekršio osnovna pravila i načela specijalizacije iz Srbije se vratio sa uredno popunjenim indeksom na osnovu kojeg je uspješno položio specijalistički ispit na Medicinskom fakultetu u Banjaluci. Drugim riječima, neregularno je došao do regularne diplome.
Baćo je umalo razotkriven 2015. godine kada je u bolnicu stigla anonimna prijava. U prepisci koja je u našem posjedu vidi se kako je doktor bio ubijeđen da je završio sa svojom karijerom i da je bio spreman sve da prizna, ali uprava na čelu sa Mirkom Soviljem nije bila spremna ići do kraja i ispitati prijavu.
U istraživanju ove priče pokucali smo na brojna vrata. Inspektorat Srpske se proglasio nenadležnim, dok je resorno ministarstvo u odgovoru na naša pitanja pokazalo rezervisanost i nezainteresovanost.
Doktor Baćo sa druge strane negira optužbe i poručuje kako one dolaze od bivše žene sa kojom nije u dobrim odnosima. Iako smo mu ponudili da kroz konkretna pitanja utvrdimo da li je povrijedio pravila struke – odgovora nije bilo.
Od samog početka bio svjestan da krši pravila
„Postupak i procedure specijalizacije kako u Republici Srpskoj tako i u Srbiji su prilično jasne i precizne. Svaki prekid specijalizacije duži od mjesec dana se kasnije mora nadoknaditi za onaj period koliko je trajao. To u slučaju Stanka Baće znači da on nikako nije mogao u redovnom roku da je završi jer je godinu i po dana bio na radu u Njemačkoj“
Stanko Baćo je od samog početka znao i bio svjestan da krši pravila specijalizacije i da zbog toga može ostati bez diplome i posla. Međutim, procijenio je kako će uz pomoć sreće, prijatelja i stroge regulative po pitanju ličnih podataka, a koja ide u njegovu korist, ostvariti svoj cilj. Taj cilj je bio da brzo zaradi ozbiljan novac, riješi velike životne probleme, a zatim ponovo u BiH nastavi normalno da radi laganim tempom.
Mladi doktor opšte prakse sa diplomom Medicinskog fakulteta u Beogradu i skromnim radnim iskustvom u Prijedoru se pojavio 2008. godine gdje mu živi mnogobrojna rodbina.
Te godine počinje radni angažman u Domu zdravlja Prijedor iz kojeg kasnije prelazi u gradsku bolnicu od koje je 2010. godine dobio specijalizaciju. Nakon što se u istoj usavršavao dvije godine njegova naredna destinacija je prema planu bila Banja Luka, odnosno Univerzitetski klinički centar RS.
Međutim, Baćo se odlučuje da specijalizaciju nastavi u beogradskim zdravstvenim ustanovama, pod okriljem Medicinskog fakulteta, što mu je i odobreno.
Ipak, kako se ispostavilo mladom doktoru cilj nije bila srpska prestonica. Želio je da se oproba u jednoj od ekonomski najmoćnijih zemalja svijeta sa izuzetno uređenim zdravstvenim sistemom i sa odličnim uslovima za rad. Sa druge strane, plan je bio da proces specijalizacije teče nesmetano iako ga je specijalizant napustio.
Ono što je Baću izdvajalo od ostalih doktora koji su sanjali da budu dobro plaćeni jeste to što je odlično poznavao njemački jezik. Savladao ga je uz roditelje koji dugo godina rade u Austriji i sa kojima je živio do početka srednje škole.
Ponude je skupljao još dok je bio u Prijedoru, što pokazuje i pismo koje je uputio jednoj zdravstvenoj ustanovi u Njemačkoj u avgustu 2011. godine. U tom mailu se navodi kako on kao doktor može da zaradi između 4.900 i 5.300 evra.
„Vrijeme koje ste proveli na specijalizaciji u BiH se može djelimično uvažiti“, stoji u pismu.
Nakon nekoliko poslovnih ponuda Stanko Baćo u martu 2013. napušta specijalizaciju u Beogradu i odlazi u gradić Majen, u blizini Koblenca gdje dobija posao u bolnici „St. Elizabeth“, u kojoj će raditi sve do jula naredne godine.
Gastarbajterski dani teški, račun u banci još teži
Doktorovi gastarbajterski dani nisu bili nimalo laki. Često je radio prekovremeno, bez puno odmora, dok društveni život skoro i da nije imao. Ipak, prilikom prve plate je shvatio da njegova žrtva nije uzaludna.
„Bila plata danas. Tačno 2.567,60 evra, tj. 5.006 KM po kursu 1.95. To je gola plata bez pripravnosti i bez dežurstava. 8.200 KM sam uštedio od jedne i po plate. Milina“, stoji u poruci koju je napisao krajem aprila 2013. godine.
Iz druge poruke se vidi kako je po satu zarađivao i do 25 evra.
„Ha, ha, ha, pa zar to nije presmešno. Zar ovo nije ekstra. Kod nas bi trebao tri dana da dežuram po 24 sata, da rintam u maloj sali, da operišem u velikoj, da odradim sav posao u prijemnoj, uz malo sreće da ustajem noću, ušivam budale u maloj Sali a ovo GOSPODSKI“.
Iako je fenomenalno zarađivao, Baćo je bio svjestan da bi ga to sve moglo skupo koštati.
„Ovde sam od 11. 3. prijavljen, a kod njih nema muvanja. Znači neko mi je u Beogradu dao potpis na mufte, tj. bio sam istovremeno na dva mjesta prijavljen, tj. čak na tri poštu i u SRB imam prijavu. Šta ću, možda još jedan mesec rizikujem. Pa da, bio u GER a treba da sam kod nas, nije regularno“, piše u strahu doktor.
Slično je razmišljao i mjesec dana kasnije, tačnije u maju 2013. godine.
„Njima je dovoljan jedan poziv da skontaju da me nema na institutima i klinikama. Uvek mi mogu tražiti potvrdu da sam bio tamo a ja je nemam, niti je mogu dobiti. Ma da znaju mogu me provaliti za 2 min”.
Iako svjesni da su u Njemačkoj jedni od najstrožijih zakona o zaštiti ličnih podataka, obratili smo se i klinici u Majenu od koje smo tražili potvrdu da je Stanko Baćo radio kod njih.
„Molimo vas da imate na umu da, iz razloga zaštite podataka, nije dozvoljeno otkrivanje podataka o zaposlenima ili pacijentima. Srdačan pozdrav“, kratko su poručili.
Nakon što je godinu i po dana proveo u tuđini, Stanko Baćo je odlučio da se vrati u Beograd gdje se ponašao kao da ga nikad nije ni napuštao.
Prema saznanjima CAPITAL-a najviše mu je pomogao prijatelj iz Čačka da ostane neotkriven. Ipak, za sada je misterija kako je uspio da prikupi sve potpise na osnovu kojih je kasnije polagao završni ispit.
Po ovom pitanju smo kontaktirali Medicinski fakultet u Beogradu, ali ni nakon mjesec dana odgovora na naša pitanja nije bilo.
Htio da sve prizna i vrati pare
Sa indeksom u ruci i džepovima punim para, doktor Baćo se 2015. godine vraća u Prijedor. Kolegama se usput pohvalio kako je bio tek kratko u Njemačkoj, ali ne kao neko ko je otišao da zaradi novac, već kao specijalizant željan da dodatno nauči.
Doktoru je samo završni ispit na Medicinskom fakultetu u Banjaluci preostao kako bi izveo savršenu prevaru. Ipak, njegova pustolovina u Njemačkoj nije prošla neopaženo.
Naime, nekoliko mjeseci prije nego što će steći diplomu hirurga na adresu uprave prijedorske bolnice je stigla anonimna prijava. U njoj je stajalo kako je Stanko Baćo za vrijeme specijalizacije radio u Njemačkoj umjesto da je učio i usavršavao se u Beogradu.
Međutim, prijavu koja je mogla zauvijek da zapečati Baćinu sudbinu nadležni nikada nisu do kraja ispitali, iako je u njoj osporeno znanje čovjeka koji svaki dan odlučuje o ljudskim životima.
U prepisci iz tog perioda, koja je u posjedu CAPITAL-a, vidi se kako je i sam Baćo bio svjestan da će biti razotkriven ako se krene provjeru navoda. Bio je čak spreman da vrati novac koji je bolnica uložila u njegovu specijalizaciju, te da se povuče sa posla.
„Razmišljam da odem i da im kažem da ću vratiti pare samo da dalje ne provjeravaju. Bojim se da ću ostati bez spec. i bez papira i svega. Ako me budu ganjali tačno ću morati da odem. Koji sam ja majmun, imao sam vremena da sredim sve a ja se opustio….“, jadao se doktor.
Dok strepi nad potezima uprave Baćo pokušava da prikrije tragove. Jedan od tih tragova je i slika sa radnim kolegama iz Njemačke.
Ta fotografija je na njegov zahtjev i uz pomoć njegovog brata uklonjena sa sajta bolnice u Majenu.
Stanko Baćo sa kolegama iz bolnice u Majenu
Međutim, tih dana ga ništa nije moglo smiriti. Ono što je pisao jasno pokazuje kako je došao do tačke pucanja.
„Umirem, majke mi, zvaće sve klinike redom u BG i to bi još prošlo ali ako ministarstvo samo pošalje upit bolnici u GER- Gotov sam. Ima sve crno na belo. Neko mi upropasti život“, jadao se doktor Baćo.
Nadao se kako će direktor bolnice Mirko Sovilj da „popuši“ njegovu priču o usavršavanju.
Sovilj: Doktor je donio sve potpise
Direktor bolnice u Prijedoru Mirko Sovilj u razgovoru za CAPITAL kaže kako je nakon anonimne prijave sa doktorom Baćom obavio razgovor te da mu je ovaj rekao kako je bio u Njemačkoj, ali na edukaciji za ultrazvučnu dijagnostiku, uz dopuštenje mentora u Beogradu.
Troškovi specijalizacije ogromni
Troškovi specijalizacije su ogroman trošak za onu ustanovu koja je u obavezi da je finansira. Jedna doktorica koju je na specijalizaciju iz anesteziologije poslala upravo bolnica „Mladen Stojanović“ iz Prijedora nakon četiri godine, umjesto da položi ispit i vrati se na radno mjesto, otišla na kliniku u Ljubljani. Sud u Prijedoru ju je obavezao da bolnici isplati 146.000 maraka.
„Na naš zahtjev kolega je dostavio pisane dokaze da je u navedeno vrijeme bio na klinikama u Beogradu. Dokumentovao je periode boravka na svakom odjeljenju klinika za šta je dobio potpise šefova na tim klinikama. On je bio u obavezi da Medicinskom fakultetu u Banjaluci dokaže da je ispunio sve obaveze iz plana i programa specijalizacije jer drugačije ne bi mogao ići na ispit, a uspješno ga je položio i danas iza sebe ima preko 600 operacija“, kaže Sovilj.
Dodaje kako je Stanko Baćo bio gost specijalizant na klinikama koji je imao svog mentora koji ga je pratio i koji mu je dao potpise.
„On je (mentor) praktično odgovoran za taj period u toj klinici. To je ono što se odnosi na odgovornost. Medicinski fakultet prije nego što odobri polaganje završnog ispita to još jednom provjeri“, rekao je Sovilj. Baćo je specijalizaciju započeo u Srpskoj, a zatim odlučio da je nastavi u Beogradu. Sovilj kaže da upravo bolnica pomaže specijalizantima da svoje usavršavanje nastave u Srbiji.
„Nama je draže da kolega provede duže vremena u Beogradu ili Novom Sadu, jer očekujemo da će imati priliku da se susretne sa složenijim slučajevima i ostvari kontakte sa većim brojem kolega iz navedene oblasti. Mi ionako sve to plaćamo i u interesu nam je da se kolega vrati kompletniji“, zaključio je direktor prijedorske bolnice.
Baćo negira optužbe, ali ne želi ništa da dokaže
Doktor Stanko Baćo
Kako su medicinski fakulteti u Beogradu i Banjaluci ignorisali naš zahtjev za učešće i razgovor o ovoj temi, kontaktirali smo i doktora Baću od koga smo očekivali da otkloni sve dileme po pitanju njegove specijalizacije.
Naša pitanja su bila veoma precizna i konkretna. Zanimalo nas je u kojim sve klinikama u Beogradu je išao na specijalizaciju i u kojem periodu, ko mu je bio mentor, kao i zašto je i u kojem svojstvu boravio u Njemačkoj, ali je doktor ocijenio da novinarima nije dužan bilo šta objašnjavati.
Kaže kako je riječ o lažnim optužbama bivše žene sa kojom se spori oko viđanja djeteta, a zbog čega, kako smatra ona sve konstruiše.
„Svu nastavu na klinikama Kliničkog centra Srbije u Beogradu sam uredno obavio, sve ispite i kolokvijume položio, dijelom sa najvišim ocjenama kod akademika SANU te sa velikim uspjehom položio specijalistički ispit u Banjaluci što je sve uredno dokumentovano na fakultetu i kod poslodavca. O mom uspješnom radu govori preko 650 uspješnih operacija, više od 5.000 zadovoljnih pacijenata te radovi objavljeni u internacionalnim stručnim časopisima“, poručio je Baćo.
Ministarstvo nezainteresovano, inspektorat nenadležan
Postupak specijalizacije
Postupak i procedure specijalizacije propisani su zakonima i podzakonskim aktima iz oblasti zdravstva. Program donosi ministar, a zdravstvena ustanova ili medicinski fakultet podnosi zahtjev za specijalizaciju ili subspecijalizaciju Ministarstvu koje opet odobrava ili odbija ministar. Nakon završenog specijalističkog ili supspecijalističkog staža podnosi se prijava za polaganje specijalističkog ili supspecijalističkog ispita. Uz prijavu se dostavlja indeks u kojem su evidentirane sve završene obaveze, mišljenje mentora za polaganje ispita te prijedlog fakulteta za članove ispitne komisije. Ukoliko kandidat prilikom podnošenja prijave za polaganje ispita dostavi svu potrebnu dokumentaciju i ukoliko ministarstvo nakon uvida u dokumentaciju utvrdi da su ispunjeni svi uslovi, a komisija za polaganje ispita ocijeni da je kandidat uspješno položio ispit, pravno ne postoji razlog da se kandidatu osporava obavljeni staž i položeni ispit.
Zašto se nije istrajalo u dokazivanju malverzacija i zašto Stanko Baćo sasvim normalno obavlja posao hirurga iako postoje osnovani dokazi da je do svoje diplome došao na nelegalan način možda se najbolje može vidjeti u odgovorima koje je CAPITAL dobio od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.
Kako su nam poručili oni ne raspisuju konkurse za dodjelu specijalizacije, nisu nadležni za provjeru validnosti diploma, niti imaju mehanizme da mogu sprovoditi takve postupke.
„Za pitanja koja se tiču obaveza specijalizanata prema zdravstvenim ustanovama, molimo Vas da se obratite javnim zdravstvenim ustanovama, a informacije iz nadležnosti visokoškolske ustanove, molimo Vas da se obratite medicinskim fakultetima“, poručili su oni.
Interesovalo nas je i da li su bili uključeni po pitanju anonimne prijave iz 2015. godine vezano za doktorovu specijalizaciju, ali su to pitanje jednostavno ignorisali. Odgovore smo tražili i na adresi Inspektorata Republike Srpske. Ni oni nisu bili previše rječiti.
„S obzirom na to da navodite da je lice na sumnjiv način u drugim zemljama pribavilo potpise na osnovu kojih je polagalo specijalistički ispit, da je ‘praktično’ u isto vrijeme boravilo u dvije različite države, ispitivanje ovih navoda nije u nadležnosti Inspektorata Republike Srpske jer nismo ovlašteni za vršenje istražnih radnji. U konkretnom slučaju bi bilo potrebno istražiti kretanja fizičkog lica u navedenom periodu u zemljama regiona i zemljama EU, za šta ovaj organ nije ovlašten”, kazali su oni.
CAPITAL: Dejan Tovilović
