Ukupna svjetska potrošnja za vojsku u 2018. godini dosegla je iznos od 1,8 bilijuna (1822 milijardi) dolara, što je povećanje od 2,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prošle su godine svjetske vlade investirale iznos kakav je bio pri kraju hladnog rata, točnije 1988. godine, pokazuju podaci švedskog instituta SIPRI (Stockholm Peace Research Institute).
Radi se o institutu koji kontinuirano prikuplja podatke o svjetskoj vojnoj potrošnji od 1949. Izvješće objavljeno u ponedjeljak (29. aprila) redovna je godišnja objava prikupljenih podataka, a na godišnjoj se razini također osvježavaju podaci za prethodne godine, ovisno o novodostupnim informacijama (npr. informacije o potrošnji Sovjetskog Saveza koje nisu uvijek javno dostupne). Podaci se prikupljaju isključivo iz izvora otvorenih javnosti, poput službenih državnih dokumenata o ulaganjima u nacionalne obrane (155 zemalja), ili NATO i UN statistika.
Direktorica instituta Aude Fleurant kazala je za Euractiv da je povećanje posljedica sve snažnije percepcije sigurnosnih prijetnji i svjetskih žarišta, dodavši kako trenutno veliki broj zemalja provodi modernizaciju svojih arsenala s ogromnim proračunima za nabavku oružja.
Blage promjene na vrhu
Najveći globalni potrošač na naoružanje i dalje su Sjedinjene Američke države koje bilježe povećanje izdavanja za 4,6 posto u odnosu na prethodnu godinu te su u 2018. izdvojile 649 milijardi američkih dolara. Fleurant je za Euractiv naglasila kako je SAD i dalje daleko ispred drugih po izdavanjima za vojsku, no ističe da se ne radi tek o “Trump-efektu” već da se sada implementiraju i neke odluke donesene u prethodnoj, Obaminoj administraciji, što ne znači da se posljedice nekih odluka aktualnog predsjednika Donalda Trumpa već ne vide.
Na drugom mjestu nalazi se Kina s povećanjem od 5 posto, te njihov vojni proračun sada iznosi 250 milijardi dolara. Prema podacima, ova zemlja bilježi kontinuitet povećanja u naoružanje već 24 godine, a u posljednjih deset godina to povećanje iznosi 83 posto. No, Kina je vezala svoj vojni budžet za BDP, te kontinuirano izdvaja 1,1 posto, a budući da BDP kontinuirano raste, s njim rastu i ulaganja u vojsku. Struktura ulaganja se dijelom odnosi na naoružavanje u obranu od prijetnji američkih strategija u toj regiji, no također se povećavaju izdavanja za razvoj tehnologija novih oružja. Za razliku od ove dvije velike sile, treća, Rusija, pala je u 2018. godini sa 4. na 8. mjesto najvećih svjetskih potrošača na oružje. Budžet im se smanjio za 2.5 posto, no ova se zemlja upravo nalazi između dvije velike vojne modernizacije. Uzrok ovakvim statistikama može biti i odgoda isplata ruskoj industriji naoružanja koje je umjetno iskrivilo podatke, no istraživači upozoravaju da se može raditi i o devalvaciji rublja.
Saudijska Arabija je usprkos povećanju izdavanja za vojni budžet od 6.5 posto u prošloj godini, ostala na mjestu trećeg najvećeg potrošača s procijenjenim iznosom od 67.6 milijardi američkih dolara, a njoj za petama su Indija i Francuska. U Europi se također bilježi rast ulaganja, od 1.4 posto, s posebnim naglaskom na rast izdvajanja u središnjoj i istočnoj Europi kao rezultatom straha od ruske prijetnje, i to usprkos činjenici da rusko izdvajanje za vojsku pada posljednje dvije godine. Najsnažnija pojedinačna članica EU – Njemačka – povećala je vojni proračun za 9 posto u periodu od 2009. do 2018., no ipak se našla pod pritiskom SAD-a zbog ulaganja od tek 1.2 posto (49.5 milijardi dolara) javnog proračuna, što je ispod NATO obaveze od 2 posto. Povećanje je zabilježilo i 29 članica NATO saveza koje su prošle godine za naoružanje ukupno izdvojile 963 milijarde, što je 53 posto ukupne svjetske potrošnje. Pad ulaganja od 8.4 posto zabilježen je u Africi. To je četvrti uzastopni godišnji pad, nakon vrhunca 2014. godine. Pad od 1.9 posto zabilježen je u zemljama Bliskog istoka.
Iz instituta zaključuju kako treba očekivati nastavak globalnog povećanja ulaganja u naoružanje ako se nastave modernizacija i konflikti u aktualnim žarištima.
