Iako je Strukovni sindikat doktora medicine Republike Srpske prijavu protiv Mijanovića potkrijepio brojnim dokazima o povredi prava radnika i utaji poreza i doprinosa, zamjenica glavnog okružnog tužioca u Trebinju Gordana Šalvarica, u dokumentu koji je u posjedu Žurnala, tvrdi da ih nije bilo dovoljno.
Piše: Žana Gauk
Zamjenica glavnog okružnog tužioca u Trebinju Gordana Šalvarica ne misli da je neuplaćivanje poreza i doprinosa medicinarima tamošnjeg Doma zdravlja, odnosno bahato kršenje Zakona o radu Republike Srpske, kao i Krivičnog zakona RS, krivično djelo. Osmog maja donijela je naredbu o obustavi istrage protiv direktora Doma zdravlja u Trebinju Vase Mijanovića.
Iako je Strukovni sindikat doktora medicine Republike Srpske prijavu protiv Mijanovića potkrijepio brojnim dokazima o povredi prava radnika i utaji poreza i doprinosa, Šalvarica u dokumentu koji je u posjedu Žurnala tvrdi da ih nije bilo dovoljno.
KAKO JE TUŽILAC ODBRANIO I STANETIĆA
Tužilaštva u Republici Srpskoj odavno su se stavila na stranu bahatih direktora javnih zdravstvenih ustanova koji godinama radnicima isplaćuju samo neto plate. Posljednju takvu naredbu o obustavi istrage 22. januara donijelo je Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci, kada je tužilac Siniša Marković utvrdio da nekadašnji direktor Univerzitetskog kliničkog centra RS Mirko Stanetić neće odgovarati pred zakonom jer je na isti način zakidao radnike.
U dokumentu, koji je takođe u posjedu Žurnala, stoji da je Sektor kriminalističke policije Tužilaštvu dostavio mnogobrojne finansijske dokaze, kao i svjedočenja, ali u radu bivšeg menadžera najveće zdravstvene ustanove u RS nisu našli ništa sporno.
Ipak, prema dokumentaciji, u periodu od 1. jula 2014. do 31. marta 2017. godine radnici nisu bili prioritet za direktora Stanetića. O svemu je bio upoznat i tadašnji ministar zdravlja i socijalne zaštite Dragan Bogdanić, ali nikakve konkretne korake nije preduzeo.
Tužilac je na momenat bio i Stanetićev advokat:
“Iz pribavljene dokumentacije vidljivo je da su razhodi JZU UKC u predmetnom periodu, u skoro svim mjesecima obuhvaćenim provjerama, bili veći od prihoda pa je UKC po zvaničnim bilansima uspjeha ostvario neto gubitak u iznosu od 24 miliona KM, zavisno od konkretnog godišnjeg perioda, uz napomenu da su obaveze po osnovu poreza i doprinosa uredno obračunavane i knjižene”.
Stanetiću tada nije pomagalo ni to što je Ministarstvo finansija RS u više navrata donosilo odluke o odgodi plaćanja milionskog poreskog duga.
Prema njegovoj dokumentaciji koju je tužilac Marković imao na svom stolu, novac od Fonda zdravstvenog osiguranja RS nije bio dovoljan za isplatu bruto plata zaposlenima, jer “FZO sredstva nije doznačavao redovno niti prema fakturama koje mu je slao UKC”, iako FZO novac ne uplaćuje za plate, već za pružene usluge. Stanetić je sam određivao prioritete i gotovo uvijek donosio odluku da zakine radnike pa im je isplaćivao samo neto plate, plaćao je dobavljače i ostale troškove.
Početkom mjeseca prioritet su mu bili dobavljači i troškovi, a nakon 20. u mjesecu skupljan je novac za radnike.
Iako je FZO na kraju budžetske godine izmirivao obaveze predviđene ugovorom sa UKC, radnici ni tada nisu dolazili na red, već su to bile preskupe rate kredita, rate za zajmove od FZO, reprogrami zaključeni sa Poreskom upravom RS…
REPUBLIČKE TUŽITELJKE: NIJE BILO LOŠE NAMJERE
I Republičko javno tužilaštvo predmete koji se odnose na kriminal, korupciju i bezočno zaobilaženje zakona rješava po kratkom postupku –naredbom o nesprovođenju istrage.
Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika kriminala, kako je Žurnal takođe pisao, u februaru 2019. godine nije vidjelo problem u odlukama direktora zvorničkog Doma zdravlja Radivoja Aćimovića i bijeljinske bolnice „Sveti Vračevi“ Siniše Maksimovića kojim su radnike mjesecima pa i godinama zakidali za poreze i doprinose.
Republičke javne tužiteljke Snježana Petković i Dragica Glušac, odlučujući po krivičnim prijavama Strukovnog sindikata protiv ovog dvojca podnesenim Okružnom tužilaštvu u Bijeljini još u martu 2018. godine, uz mnogobrojne materijalne dokaze, ipak su odlučile da se ne bave navedenim predmetima, jer u krajnje bahatom kršenju zakona i prava radnika nisu vidjele lošu namjeru.
Menadžment zvorničkog Doma zdravlja i bijeljinske bolnice je naprosto, utvrdile su, morao tako da postupa, jer na raspolaganju nije imao dovoljno novca.
Kao predsjednik Sindikata, Miodrag Femić je u oba slučaja pozvan da prijavu potkrijepi i izajavama, a tužiocima su na raspolaganju bili i materijalni dokazi da su Aćimović i Maksimović najgrublje povrijedili prava radnika i utajili porez i doprinose. Međutim, stranački postavljeni direktori zdravstvenih ustanova tužilaštvu nisu posebno privukli pažnju.
36 KRIVIČNIH PRIJAVA, DUGOVANJA VIŠE OD 121 MILION KM
Sindikat doktora medicine 30. marta 2018. godine podnio je krivične prijave protiv 36 direktora bolnica i domova zdravlja u Republici Srpskoj zbog neplaćanja poreza i doprinosa. Uz njih tada su dostavljeni i dokazi i obavještenja o dugovanjima javnih zdravstvenih ustanova.
Prema podacima Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja RS, naveli su tada u Sindikatu, ukupna dugovanja javnih zdravstvenih ustanova, samo po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, 31. decembra 2017. godine iznosila su 121.286.475 KM, što je za 17.852.309 KM više u odnosu na godinu ranije. Na kraju 2016. godine ova dugovanja iznosila su 103.434.166 KM.
Prijave su podnesene protiv direktora domova zdravlja u Kneževu, Gradišci, Zvorniku, Vlasenici, Srebrenici, Šekovićima, Ugljeviku, Milićima, Doboju, Petrovu, Šamcu, Modriči, Brodu, Kostajnici, Kozarskoj Dubici, Oštroj Luci, Čajniču, Novom Goraždu, Han Pijesku, Višegradu, Foči, Kalinoviku, Trnovu, Trebinju, Gacku, Bileći, Berkovićima i Ljubinju.
Na adrese okružnih tužilaštava poslate su i prijave protiv direktora gradiške bolnice, bolnice “Sveti Vračevi” u Bijeljini, prijedorske bolnice, Univerzitetske bolnice Foča, Psihijatrijske bolnice Sokolac, Zavoda za forenzičku psihijatriju i trebinjske bolnice, kao i dobojske bolnice “Sveti apostol Luka”.
U julu 2016. godine krivična prijave za ista djela podnesene su i protiv tadašnjeg direktora Univerzitetskog kliničkog centra RS Mirka Stanetića, direktora bolnice u Istočnom Sarajevu Gorana Todorovića i dobojske bolnice Milorada Živkovića.
