Brojnim mladim osobama s invaliditetom zbog nedostatka uvjeta za samostalan život prijeti smještaj u dom za starije osobe ili su u njemu već smještene
Brojnim mladim osobama s invaliditetom zbog nedostatka uvjeta za samostalan život prijeti smještaj u dom za starije osobe ili su u njemu već smještene, upozorila je u Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak na jučer održanom skupu "Pravo osoba s invaliditetom na život u zajednici – gdje, s kim i kako".
Raspravom i osobnim pričama Ured želi upozoriti da bi oni/e mogli/e samostalno živjeti u organiziranom stanovanju kad bi im se pružila takva prilika, odnosno kad bi im se osigurala podrška koja bi im omogućila život prema vlastitom izboru i željama, no zasad nemaju alternative.
EU je, po riječima pravobraniteljičine savjetnice Branke Meić Salie, obvezala Hrvatsku da osobama s intelektulanim i psihičkim teškoćama, umjesto u ustanovama omogući život u zajednici, ali su u tom programu zaboravljene osobe s invaliditetom koje žive u domovima za starije i nemoćne.
"Svi ostali domovi imaju se obvezu transformirati s tenedencijom zatvaranja, ali osobe s invaliditetom su ostale zaboravljene jer se domovi za starije neće zatvoriti", kazala je Meić Salie. Razvoj usluga se fokusirao na osobe s intelektulanim i psihičkim teškoćama, što je vrlo potrebno, ali treba voditi računa i o drugoj kategoriji.
"KAKO BI ONI MOGLI ŽIVJETI KOD SVOJE KUĆE CIJELA ZAJEDNICA SE MORA PRILAGODITI, GRAĐEVINE I PRIJEVOZ MORAJU BITI PRISTUPAČNI, A TO PRETPOSTAVLJA I NJIHOV ULAZAK NA TRŽIŠTE RADA“, KAZALA JE. NO, CIJELI PROBLEM KREĆE OD OBRAZOVANJA JER 70% OSOBA S INVALIDITETOM IMA SAMO OSNOVNU ILI NIKAKVU ŠKOLU.
Damir Beluhan koji je prije 22 godine obolio od multipleskleroze prije godinu i pol završio je u domu jer je život u stanu za njega i njegovu obitelj postao pretežak. U dom je svojevoljno otišao, no nadao se kaže primjerenijim uvjetima, te kao najveći nedostatak ističe manjak poticanja.
“Oni meni pomažu, ali nije cilj pomaganje, cilj je da vas potiču da sami to radite. Multipla je progresivna bolest, malo pomalo sve teže neke stvari obavljate, ali ako neko umjesto vas obavi sve, od umivanja do pranja zubiju, vi samo pogoršavate svoje stanje. Oni nemaju vremena da ja sam to obavim, jer sestra njegovateljica i osobe moraju obići mnogo soba“, rekao je Beluhan.
PRIMJEĆUJE KAKO JE U DOMU ZA STARIJE SVE PRILAGOĐENO STARIJIM OSOBAMA, DOK JE ZA MLAĐE I OSOBE SREDNJE DOBI TAKVU OKOLINU VRLO TEŠKO PSIHOLOŠKI PODNOSITI, IAKO JE RIJEČ O PRIVATNOM VIP DOMU. TO BI SE, SMATRA, MOGLO PROMIJENITI KROZ NEKI OBLIK STAMBENE ZAJEDNICE, A KLJUČNO JE OSIGURATI USLUGU U KUĆI, ALI NE UNAPRIJED DOGOVORENU, VEĆ PUTEM PRIPRAVNOSTI NA POZIV.
Predstavnica Ministarstva socijalne politike i mladih Zvjezdana Bogdanović kazala je da su donijeli operativni plan deinstitucionalizacije, odnosno transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi do kraja 2016. godine.
"Bilo je već komentara da plan ne obuhvaća sve domove i sve osobe koje su u institucijama, no od nekud smo morali početi. Počeli smo od domova kojima je osnivač Hrvatska i gdje je najveći broj osoba s invaliditetom, kako bi pokrenuli proces deinstitucionalizacije i na tim primjerima pokazali kako je proces moguć i da su korisnici zadovoljni uslugom", rekla je Bogdanović.
U tom procesu je u zadnje dvije i pol godine deinstitucionalizirano 647 osoba s invaliditetom koji žive u više od 240 stambenih zajednica, one imaju podršku i dio ih se zapošljava.
PRAVOBRANITELJICA SLONJŠAK PAK ISTIČE KAKO JE TO PROCES U KOJI SU KRENULI S DOMOVIMA ZA OSOBE S PSIHIČKIM I INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA, ALI PROBLEM JE ŠTO OSOBE S TJELESNIM OŠTEĆENIMA TAKOĐER OČEKUJU POMOĆ I NE MOGU VIŠE ČEKATI.
(voxfeminae/HINA)