Kako bi se isisavao novac formiraju se i fiktivne firme, kojih nema u PDV sistemu, a registruju se u sarajevskoj Općini Novi Grad. Stvarno stanje na terenu pokazuje da brojila ne zadovoljavaju kriterije na koje se EPBiH obavezala
Iskraemeco Sarajevo d.o.o. iz Sarajeva je preduzeće za mjerenje i upravljanje električnom energijom. Osnovano je 1999., zajedničkim ulaganjem JP Elektroprivreda (EP) BiH i firme Iskraemeco Kranj iz Republike Slovenije. Ukupno učešće EPBiH je 57,5%, a Iskraemeca iz Kranja 42,5% kapitala, i u istom odnosu su i vlasnički odnosi. Iskraemeco upošljava pedesetak radnika.
U službenim aktima preduzeća se ističe da su „iskustvo sticali proizvodnjom brojila i uklopnih satova, što je rezultiralo pokretanjem nove proizvodne linije od 2010., najsavremenijih elektronskih brojila električne energije, koja osim mjerne funkcije omogućavaju daljinsko upravljanje, očitavanje i nadzor“.
„ŠTANCANJE“ BROJILA I MALVERZACIJE
S tim u vezi Iskraemeco Sarajevo d.o.o. bi trebalo da se bavi proizvodnjom, servisom i inspekcijom, tj. verifikacijom mjerila električne energije (brojila). Međutim, u praksi to nije tako, a mi u našim domaćinstvima nemamo savremena i najkvalitetnija brojila za mjerenje potrošnje i na daljinsko upravljanje.
Inforadar je unazad nekoliko mjeseci došao u posjed desetina dokumenata i drugih dokaza koji potvrđuju spregu EPBiH te firmi Iskrameco Sarajevo i Iskraemeco iz Slovenije a u vezi sa finansijskim malverzacijama u proizvodnji i distribuciji brojila, od kojih ćemo objaviti tek dio. Istraživanjem smo utvrdili sistem rada prema kojem se brojila doslovno „štancaju“ a onda stoje u skladištima nakon čega EPBiH piše specifikacije sa tehničkim karakteristikama koje odgovaraju samo Iskraemecu iz Kranja i Iskraemecu Sarajevo, eliminirajući na taj način konkurenciju, što je u suprotnosti Zakonu o javnim nabavkama. Također, ovim se osigurava nelegalni profit za određene firme i grupu ljudi.
Foto: Informacija o ugovoru sklopljenom između EP i “Iskraemeco”
Jedan od posljednjih tendera iz 2019. najbolje pokazuje ovakvo stanje. U pitanju je nabavka 68.000 tzv. „pametnih“ (smart) brojila za električnu energiju iz novije generacije, a koja nikad nisu dočekala početak distribucije po domaćinstvima. Ovaj Elektroprivredin projekat masovnije ugradnje pametnih brojila trebalo je da se realizira u dvije faze.
Prva faza je okončana u periodu 2014-2016. kroz nabavku pametnih brojila vrijednu 30 miliona KM, a pobjednici natječaja su bili Malcom Sarajevo i Deling Tuzla, nudeći brojila proizvođača Iskra Kranj i Landis-Gyr Švicarska. Tender i projekat su realizirani i finansirani iz sredstava EPBiH i prema pravilima javnih nabavki, ali s velikim kašnjenjem i nezavršenim poslovima.
Druga faza realizacije projekta je aktuelna, a provodi se kroz javni poziv EPBiH finansiran kreditom Evropske investicijske banke (EIB) i prema pravilima ove banke. Ukupna vrijednost projekta je 15 miliona eura.
Foto: Voditelj internih istraga u EIB-u potvrđuje prijavitelju korupcije da će provesti istragu vezanu za nabavku 70.000 “pametnih” brojila
Međutim, i u ovom i u prethodnim slučajevima sumnje u malverzacije se odnose na kreiranje tenderske dokumentacije. Najprije, tenderskom dokumentacijom EPBiH predviđa da ponuđači moraju imati potpisan ugovor s jednim od dva laboratorija za kalibraciju brojila u BiH, ovlaštena od Instituta za mjeriteljstvo BiH, te da moraju imati osiguran servis i evropsko porijeklo.
Jedan laboratorij je u vlasništvu firme Mikroelektronika iz Banje Luke, a drugi je u vlasništvu Iskraemeco Sarajevo, što ostavlja dodatni prostor za manipulacije. Iako su ove dvije laboratorije jedine imenovane od strane Instituta za mjeriteljstvo BiH za verifikaciju mjerila u zakonskom mjeriteljstvu, one nemaju ovlaštenja i mogućnosti za servisiranje brojila. Pitanje je kako onda sve to realizirati u praksi?
Tako je već u startu prekršen Zakon o javnim nabavkama, ali i Uputstvo Vijeća ministara BiH, kao te pravila EIB-a. Ovako uspostavljeni sistem je najbolji dokaz svjesnog onemogućavanja pristupa i drugim renomiranim proizvođačima na tržištu, čime bi se potakla zdrava konkurencija te osigurao stabilan mjeriteljski sistem i zaštitila država BiH od plasiranja loših proizvoda.
Na sve ovo iz EPBiH, a na pitanja Inforadara, odgovaraju:
„Brojila koja proizvodi Iskraemeco d.o.o. Sarajevo nabavljaju se na osnovu izuzeća za sektorske ugovorene organe koje je definisano u Zakonu o javnim nabavkama BiH. Brojila proizvedena u Iskraemeco moraju ispunjavati vrhunske tehničke karakteristike i moraju proći provjeru cjenovne konkurentnosti.“
S tim u vezi, a što su nam potvrdili iz same EPBiH, u posljednjih 10 godina takvih je ugovora bilo 53, u vrijednosti cijelih 96 miliona KM!
ULOGE ANDELIJE I SOFTIĆA
Cijela priča ima i duboku političku pozadinu. Naime, aktuelnog generalnog direktora EPBiH Admira Andeliju (SDA) početkom prošle godine je, kako tvrdi više izvora iz same kompanije, zbog ličnih interesa predložio lider DF-a Željko Komšić. Andelija je danas generalni direktor EPBiH, ali i dalje član Glavnog odbora SDA kako to piše na web stranici stranke, što je klasični sukob interesa.
Komšićev prijedlog Andelije posebno je interesantan jer je upravo Komšićeva Demokratska fronta ranije prijetila krivičnim prijavama zbog toga što je bivši direktor Bajazit Jašarević u isto vrijeme dok je obnašao dužnost generalnog direktora EPBiH bio i član Povjerenstva GO SDA Tuzla, što je također nespojivost funkcija.
Bitno je istači da je Andelija bio i predsjednik NO Iskraemeco Sarajevo u periodu kada je EPBiH gotovo preko noći zaustavila projekat kupovine i ugradnje velikih količina „pametnih“ (smart) brojila za daljinsko očitavanje i upravljanje, kao što su zaustavili i projekat uvođenja mater data managment sistema (MDM, upravljanje mjernim podacima i skladištenje podataka, op.a.). Istovremeno je menadžment EPBiH s Andelijom na čelu zataškavanjem „pokrio“ sve greške koncepta ovog sistema koji je EP BiH pokrenula pet godina ranije te su otopočeli s procesom uvođenja novog sistema očitavanja brojila koji, međutim, ni do danas nije zaživio.
Foto: Jedan od načina (dokaza) kako su “pokrivani” dugovi
Važna spona cijele priče datira iz 2016. godine kada je, linijom SDA, za direktora Iskraemeco, i to bez obaveznog iskustva, postavljen Mirza Softić, inače bratić uticajnog Safeta Softića, visokopozicioniranog kadra SDA i predsjednika Sabora Islamske zajednice BiH, o čemu postoji dokumentacija i dokazi.
Naši izvori iz EPBiH navode da je upravo Softić, u dogovoru sa Andelijom i bliskim saradnicima, svjesno prekinuo proces uvođenja „pametnih“ brojila i da su otpočeli s proizvodnjom “primitivnijih“, koje korisnicima ugrađuju i danas. U isto vrijeme otpočela je proizvodnja manje količine „primitivnijih“ brojila koja bi se koristila kao zamjenska za pokvarena brojila na daljinsko očitavanje, a sve je pokrivano papirima u kojima je navođena masovna proizvodnja.
Inače, koncept uvođenja pametnih brojila započeo je 2010. više kao pilot projekat, a zaustavljen 2015., dakle baš u vrijeme dolaska Andelije u NO Iskraemeco. Javnost nikada nije informirana o razlozima prekida. Andelija je morao podnijeti izvještaj i sankcionirati odgovorne za zaustavljanje projekta. Umjesto toga, on je odobrio još veće gubitke.
Naši izvori navode da je i projekat uvođenja MDM sistema bio praćen neregularnostima te pogodovanju određenim firmama da dobiju taj posao. O tome jasno svjedoči i informacija da je firma ENIT osnovana baš kada je taj posao dodjeljen njima i grupaciji oko njih.
U međuvremenu su na terenu utvrđene sistemske greške na brojilima i koncentratorima, no one do danas nisu otlonjene. Istovremeno, koncentratori za daljinsko očitavanje podataka bili su ispod standarda te nisu zadovoljavali kriterije koji su bili specificirani. Vraćani su često u Sloveniju na popravke pa ponovo završavali u skladištu Iskraemeco, u konačnici opet distribuirani u široj upotrebi (više puta), uz nepotrebne troškove demontaže, popravke i montaže. Sve je ovo dovelo do velikog kašnjenja u realizaciji projekta, ali i penala.
Foto: Kako su plaćani “penali”
Foto: Jedno od pregorenih “Iskra” brojila
Dodatno, ova brojila sa drugim uređajima su izazivala i smetnje na elektrodistibutivnoj mreži. Brojila na takve smetnje nisu bila imuna, što je iziskivalo dodatne troškove, odnosno ugradnju velikog broja filtera za uklanjanje smetnji, ali i zamjenu brojila koja nisu uspijevali očitavati.
Sve su to bili veliki troškovi na teret EPBiH pa je 2015. ovaj koncept zaustavljen. Trenutno, prema našim saznanjima, skladište Iskraemeca u Sarajevu je krcato pokvarenim brojilima raznih tipova. Mnogo je novca isisano, pri čemu je nepoznato gdje je završavao.
PLODONOSNE FIKTIVNE FIRME
Direktor Softić u prvoj godini svog mandata 2016. u finansijskom izvještaju za 2015. godinu učestvovao je u prikrivanju lažiranja stvarnih gubitaka, iako je sam pokrenuo postupak revizije nakon dolaska. Nije se ni usudio ispitivati ostale godine. Umjesto 1,4 miliona KM gubitka, u izvještaju navedeno da je u pitanju 200.000 KM dobiti. Sve ovo je zabilježila i eksterna revizija, što dokazuje da se iz sarajevskog Iskraemecoa prekomjerno proizvode brojila, izmišljaju nepotrebni servisi, ali i izvlači novac. To je utvrdila u svom Izvještaju o reviziji 2016. godine i sama EPBiH na osnovu ocjene revizorske kuće.
Kako bi se isisavao novac formiraju se i fiktivne firme, kojih nema u PDV sistemu, a registruju se u Općini Novi Grad. Stvarno stanje na terenu pokazuje da brojila ne zadovoljavaju kriterije na koje se EPBiH obavezala.
Foto: Dokaz o “poslovanju” fiktivnih firmi
Unazad nekoliko godina prozvodnja brojila od 60.000 do 70.000 na godinu skoro kompletna završi u skladištima (!), a tek dio njih se ugrađuje po potrebi. Sve su to dokazi hiperprodukcije brojila, čime se izvlači novac iz EPBiH, a što najviše pogoduje kompaniji Iskraemeco Kranj. I u ovom slučaju je prekršen Zakon o javnim nabavkama, ali i Upustvo Vijeća ministara BiH.
Iz EPBiH za Inforadar kažu da u posljednjih 10 godina uloženo 35 miliona KM za nabavku brojila i opreme za implementaciju daljinskog očitanja koji, podsjećamo, ne postoji. Da li su trenutna ulaganja opravdala očekivanja – jasno je iz odgovora i obustave dalje implementacije.
Foto: Neke od velikog broja reklamacija
Iz JP EPBiH, na naša konkretna pitanja, stigao je indikativan odgovor.
„Naredbom o mjerilima u zakonskom mjeriteljstvu i rokovima verifikacije su propisane vrste mjerila u zakonskom mjeriteljstvu nad kojima se vrši mjeriteljski nadzor, kao i obavezni rokovi verifikacije. U skladu s tim, JP Elektroprivreda BiH je dužna provoditi redovnu verifikaciju mjernih uređaja. Također, mjerne uređaje kojima je istekao životni ciklus je potrebno zamjeniti novim mjernim uređajima kako bi se omogućili ispravno registrovanje električne energije.“
Nakon ovakvog odgovora s pravom se nameće pitanje da li to znači da sada se električna energija registruje neispravno?
Naši izvori iz EPBiH tvrde da za servisiranje ne nabavljaju novi dijelovi, nego se skidaju sa starih i tako osposobljavaju brojilo. Mjeriteljski sistem nije pouzdan i siguran, jer se ne ugrađuju najbolja mjerila za sličnu cijenu, pri čemu se pogoduje isključivo kompaniji Iskraemeco Kranj. Sam mjeriteljski sistem, što je dokazano i na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli, je nepouzdan i loš. Prema njihovoj Studiji, čak i do 50% brojila na terenu ne ispunjavaju kriterije!
PLATE I DO 17.000 KM
Informacije korisnika uveliko govore da nisu zadovoljni mjerenjem struje, a priča se i o velikom broju reklamacija i nezadovoljstvu, kao i o sumnjama u ispravnost mjerenja. O svemu svjedoči i Izvještaj o postupku utvrđivanja odgovornosti za uočene i od strane nezavisnog revizora verifikovane značajne računovodstvene greške u 2015. u Iskraemeco Sarajevo d.o.o. U Izvještaju se ističe da je „došlo do negativnog poslovnog rezultata u 2015. u iznosu oko 1,4 miliona KM“.
Foto: Faksimil dijela izvještaja Komisije
Međutim, Uprava i NO nisu ništa poduzeli na sankcionisanju odgovornih za velike gubitke i malverzacije, već su sve prikrili i aktere na neki način nagradili.
Inforadar se tokom istraživanja ove priče još prije više od mjesec pitanjima obratio i Institut za akreditiranje BiH (BATA), Institutu za mjeriteljstvo BiH, federalnoj i kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, kao i samoj kompaniji Iskraemeco Sarajevo, s pitanjima da li su upoznati i kako komentarišu dokaze o malverzacijiama i zloupotrebama koje su činjene u procesu distribucije i ugradnje brojila domaćinstvima unazad desetak godina.
Iz firme Iskraemeco nikada nismo dobili dogovor, a iz svih drugih institucija su nam poslali paušalne i nekonkretne odgovore kako rade „u skladu sa zakonima“.
Foto: Dokaz da Institut za mjeriteljstvo štiti “Iskraemeco”
Inače, u izvještajima i nalazima inspekcije Softiću je dokazan i nepotizam. Ističe se da je od 2016., mimo kokursnih procedura, u Iskraemecu zaposlio šest osoba. Zadnji slučaj je i fiktivno raspisan konkurs u novembru 2020. za poznatu osobu. Istovremeno, direktor Softić uručuje i nezakonite otkaze onima koji ne žele da učestvuju u malverzacijama, o čemu posjedujemo dokaze.
Foto: Dokazi o zapošljavanjima
Sami revizori su utvrdili i netransparentno trošenje na nezakonite isplate i u EPBiH, ali i kompaniji Iskraemeco, odnosno isplaćivanje po čak četiri plate osim redovnih. Primjera radi, bivši direktor Iskraemeco Josip Frančić 29. decembra 2011. sebi je isplatio neto platu u iznosu 17.000 KM. Njegov pomoćnik Arslan Sadagić u februaru 2012. naplatio je 11.000 KM plate i do 25.000 KM u nekim mjesecima od prije, a trend visokih isplata nastavio je i Softić. Uz to, revizija je utvrdila i da se službena auta koriste u privatne svrhe, kao i biznis kartice!
Foto: Jedan od izvoda plata u firmi “Iskraemeco”
Sav taj luksuz i život na visokoj nozi plaćaju građani, koji masovno izražavaju sumnju u ispravnost mjerenja u svojim domaćinstvima, a njihova brojila moraće biti zamijenjena novim da bi se, kako kažu u EPBiH, omogućilo „ISPRAVNO registrovanje električne energije“.
Prošle godine, opet bez konkursa, Softiću je obnovljen četverogodišnji mandat.
Istraživački tim Inforadara
(Naslovna fotografija: Fuad Fočo)
