Foto: Žurnal
Iako je cijena cigareta u BiH određena zakonom, Ministarstvo pravde u Vladi FBiH raspisalo je javni poziv za aukciju za nabavku cigareta za potrebe kazneno-popravnih zavoda u Federaciji BiH u Zenici, Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Bihaću, Orašju i Busavači za naredne tri godine u ukupnoj vrijednosti od 3,95 miliona KM, bez PDV-a, odnosno 4,62 miliona KM sa PDV-om. Traži se ponuđač sa najnižom cijenom, a ugovor će biti potpisan sa jednim dobavljačem! Cigarete će biti korištene za dalju prodaju zatvorenicima u kantinama pobrojanih KPZ-ova.
Razgovarao/la: Rubina Čengić
- Kazneno-popravni zavodi su posebne institucije čiji korisnici zatvorenici/zatvorenice određeni period nemaju mogućnosti izlaska van kruga KPZ-a. Zbog toga Ministarstvo kao koordinator, putem Komisije za zajedničke nabave čiji su članovi predstavnici svih kazneno-popravnih zavoda i Ministarstva, provodi postupke javnih nabava širokog asortimana roba. Između ostalog nabavljaju se i cigarete koje se po istoj cijeni po kojoj se nabave ponovno prodaju zatvorenicima. Ovdje je bitno napomenuti da kazneno-popravni zavodi navedenu robu prodaju putem zatvorskih kantina bez dodatne zarade. Zakon o javnim nabavama propisao je mogućnost sklapanja ugovora na tri godine i upravo tu mogućnost i koristimo prilikom provedbe nabave, a razlog je sigurnost u opskrbi na navedeni period - kažu iz Ministarstva pravde.
Glavni revizor u Uredu za reviziju institucija u FBiH Dževad Nekić kaže da nabavka po sporazumu nije sporna, ali da ne razumije zašto se putem javne nabavke kupuju cigarete čija cijena je zakonom određena:
- Zavodi su posebna pravna lica, ali Ministarstvo pravde provodi zajedničke javne nabavke i to nije problem ako će postići najbolju cijenu, ali koja je svrha javne nabavke cigareta ako je njihova cijena propisana zakonom i ako one ide u dalju prodaju – šta oko toga imaju s kim dogovarati“, pita Nekić.
Na isti način Ministarstvo pravde nabavlja svinjsko meso, lijekove, mlijeko i druge robe. Tako je za naredne tri godine predviđena nabavka između ostalog i svinjskog mesa za 200.000 KM od čega za Zenicu u vrijednosti od oko 170.000 KM, a za Sarajevo oko 800 KM...
- Svinjsko meso se nabavlja na period od tri godine zbog sigurnosti u nabavi za navedeni period i ne nabavlja se samo svinjsko meso, nego i sve druge vrste mesa uobičajene u upotrebi: govedina, piletina i riba. Količine odredi svaki KPZ pojedinačno za sebe, prema iskustvu i potrebama iz prethodnih godina - pišu iz Ministarstva pravde u Vladi FBiH.
Nabavku lijekova prema unaprijed određenoj vrsti i količinama Ministarstvo objašnjava riječima da to „određuju sami kazneno-popravni zavodi na osnovu iskustva i potrošnje u prethodnim godinama“.
Kapacitet smještaja svakog pojedinačnog kazneno-popravnog zavoda se ne mijenja tako da se s priličnom sigurnošću može predvidjeti potrebna količina lijekova. Naravno da zavodi predvide i nešto veću količinu od potrebne, ali istu nemaju obavezu preuzeti i platiti ako se ne ukaže potreba“, pišu iz Ministartsva opravde u Vladi FBiH uz napomenu da je „iskustvo pokazalo da se na ovaj način postižu višemilijunske uštede za budžet FBiH, sigurnost u opskrbi, te veća transparentnost“.
U UG Tender otvaraju pitanje dugoročnosti nabavke.
- Nejasno je zašto je ta nabavka na tri godine jer institucije planiraju i usvajaju budžete na godinu dana - kažu u Tenderu.
Nekić pojašnjava da nisu sporne kolektivne nabavke, ali pod uslovom da se na taj način dobije bolja cijena.
- To su nabavke za njihove kantine i menze, ali nekim robama se često mijenja cijena i onda je upitan postupak javnih nabavki za duži period popor primjerice goriva kom se stalno mijenja cijena, a pravni subjekt obavezan da kupuje gorivo od onog s kim je potpisao ugovor iako možda neki drugi dobavljač ima bolju cijenu. Za mene je pitanje da li je nama cilj da javni novac koristimo na najbolji mogući način i da se ponašamo domaćinski ili da samo ispunjavamo formalnosti - pita se Nekić. Upozorava da „postaje gotovo besmisleno baviti se javnim nabavkama jer iz tužilaštava često dobiju odgovor da se u tim postupcima ne radi o krivičnim djelima, nego o prekršajima“.
Prema evidenciji koju posjeduje Transparency International, u periodu od 1. juna 2017 godine do kraja 2019. u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu procesuirano je 5 slučajeva na osnovu krivičnog djela zloupotreba u javnim nabavkama - 3 u RS i 2 u BD, svi postupci okončani su osuđujućim presudama, ali su presude uslovne i novčane.
- U 92 posto sudova u RS nije vođen niti jedan krivični postupak za krivično djelo Zloupotreba u postupku javne nabavke, tri postupka su vođena pred dva suda, a u Brčko Distriktu su pred Osnovnim i Apelacionim sudom vođena 2 postupka, oba u prvom i jedaqn u drugom stepenu - evidentirao je TI u BiH. Istovremeno za FBiH ne postoje zbirni podaci jer se ovi predmeti vode kod katonalnih tužilaštava.
- Mi još uvijek nemamo dobre sudske prakse za procesuiranje nezakonitosti u javnim nabavkama, a problem je princip koji onemogućava pravosuđe da dva puta odlučuje o istoj stvari što znači da ako je neko prekršajno kažnjen za neko djelo - ne može biti i krivično gonjen za tu istu radnju i onda neko dobije kaznu od 300 KM za nepravilnost u javnim nabavkama što je smiješno s aspekta značaja nezakonitosti i zbog toga je neophodno što prije mijenjati Zakon o javnim nabavkama - kaže Milena Mastalo iz TI BiH.
Metodom slučajnog uzorka odabrano Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona pojašnjava da često dobiju prijave po osnovu kršenja Zakona o javnim nabavkama u BiH, ali da većinu tih prijava završi tužilačkom odlukom o neprovođenju ili obustavi istrage
- Najčešći razlog je nepostojanje osnova sumnje, nedovoljno dokaza da je počinjeno krivično djelo ili to što prijavljeno djelo nije krivično. Ako utvrdimo da postoji krivično djelo, onda je to najčešće zloupotreba položaja ili ovlaštenja, ali in esavjestan rad u službi, krivotvorenje službene isprave i slično, u zavisnosti od toga čije postupanje je predmet istrage - stoji u pisanim odgovorima iz Tužilaštva ZDK koje je potpisala glasnogovornica Mirna Poljac.
Javni poziv za nabavku cigareta je zatvoren 4. augusta, dobavljač još nije poznat, a Ured za reviziju u izvještaju o poslovanju Ministarstva u 2019. godini upozorava da su KPZ-ovi zasebna pravna lica i budžetski korisnici na koje se odnose propisi koji se primjenjuju na organe uprave.
