Inicijativa Dobrodošli, Are You Serious, ali i druge organizacije koje se bave izbjegličkom krizom upozoravaju da pritužbe na ponašanje hrvatske policije prema izbjeglicama i dalje stižu.
Prema svjedočanstvima brojnih izbjeglica, policija provodi praksu kojom onemogućava ljudima pristup sustavu međunarodne zaštite. Samo u posljednjem posjetu Beogradu aktivisti su dokumentirali iskaze 25 izbjeglica različitih dobnih i etničkih skupina (uglavnom Afganistan i Pakistan), među kojima ima i maloljetnih osoba. Oni su čak više puta bili u Hrvatskoj (na različitim mjestima). Kako u izvještaju navode organizacije, neki od tih izbjeglica i eksplicitno su u Hrvatskoj zatražili azil, dok nekima od njih, kako navode, “policijski službenici nisu dali govoriti te nisu ni bili u mogućnosti zatražiti azil, iako su to željeli”.
Inicijative izdvajaju slučaj poput skupine od 10 mladića (državljani Pakistana) kojima su policajci u postaji nakon traženja azila uzeli otiske prstiju i fotografirali ih da bi ih zatim, “umjesto u Prihvatilište za tražitelje međunarodne zaštite, odveli na hrvatsko-srpsku granicu i rekli im da se vrate u Srbiju”. Izdvojen je i slučaj još dvojice državljana Pakistana kojima je, unatoč posjedovanju viza za pred-schengensku zonu, onemogućen ulazak u Hrvatsku. Policija je pritom od njih tražila da potpišu “papire” da ne posjeduju valjane dokumente i dovoljno novca za ulazak u RH. Dvojica navode kako su odbili potpisati papire jer su neistiniti, te navode da je policajka to učinila umjesto njih.
Primjeri nedopuštenog postupanja
Iz Dobrodošli su u priopćenju izdanom ranije ovog mjeseca naglasili kako se ne radi o regularnim readmisijama, već “o potajnim protuzakonitim protjerivanjima iz Hrvatske u Srbiju koja provodi hrvatska policija, a koja su popraćena nasiljem i ponižavanjem”. Izbjeglice s kojima su aktivisti razgovarali kazuju kako nakon što bi ih policija uhvatila na različitim lokacijama (u šumi, uz autocestu...) u Hrvatskoj, većina nije odvedena u policijske postaje unatoč tome što su zatražili azil, nego bi ih ponovno odveli gotovo do granice sa Srbijom i prisilili da se vrate preko granice.
Policiju se sumnjiči za prekoračenje ovlasti (npr. jedan naš sugovornik navodi da mu je policajac rekao: “No azil here”, dok drugi navodi da mu je policija rekla da je ovo Hrvatska, a ne Afganistan i nek se vrati u Srbiju, a treći navodi da je izvikivao “Azil azil” na što mu je policajac odgovorio: “No azil”); potpisivanje dokumenata na hrvatskom jeziku ili nekom drugom jeziku koji izbjeglice ne razumiju te potpisivanje dokumenata od strane policijske službenice kada osoba to nije željela učiniti; potpisane dokumente izbjeglice u pravilu ne dobivaju, što onemogućuje dokumentiranje njihovih slučajeva i pokretanje žalbi.
Zabilježena su i protjerivanja unatoč eksplicitnom traženju azila kao i nasilno ponašanje policijskih službenika. Navode udaranje pendrecima i šakama, nedopuštanje osobi da govori, tjeranje da skinu cipele i stoje ili kleče u snijegu te stavljanje snijega za vrat i u cipele. Primjerice, neki od iskaza svjedoka prepričavaju situaciju u kojoj je skupina od šest policajaca formirala “prolaz” kroz koji su izbjeglice morale jedan po jedan prolaziti, dok su ih policajci tukli palicama.
Izbjeglice također svjedoče o naguravanju, udaranju nogama u različite dijelove tijela, lupanju šakama po licu i udaranju pendrecima po abdomenu, bedrima i drugim dijelovima tijela, razodijevanju (npr. jedna od osoba s kojom smo razgovarali govori o tome da su ih tjerali da skinu cipele i jakne), optuživanje izbjeglica za krijumčarenje praćeno udarcima i dr. Zatim, navodi se i oduzimanje vrijednosti i osobnih stvari, npr. novac, uništavanje ili oduzimanje mobitela, uništavanje SIM kartica iz mobitela...
Kaznene prijave i javni apeli
Nakon prikupljenih svjedočanstava Inicijative su ih predale Ministarstvu unutarnjih poslova koje je doduše provelo mjesec dana dugu kriminalističku istragu nakon koje su zaključili da nije utvrđeno neprofesionalno ili nezakonito postupanje policijskih službenika prema migrantima. Radi toga su inicijative podnijele kaznenu prijavu. Osnova prijave nedavno je dodatno pravno podebljana presudom Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koji je donio je iznimno važnu presudu u predmetu Ilias i Ahmed, izbjeglica iz Bangladeša, protiv Mađarske.
Sud je naime, stoji u priopćenju Inicijative utvrdio kako je Mađarska, u tranzitnoj zoni uz granicu sa Srbijom, nezakonito lišavala izbjeglice slobode te da je praksa vraćanja tih osoba u Srbiju predstavljala povredu prava na zaštitu od mučenja, nehumanog i ponižavajućeg postupanja.
Mađarska je kršila njihova ljudska prava jer je tretirala Srbiju kao sigurnu treću zemlju, bez razmatranja individualnih zahtjeva izbjeglica, pri tom zanemarivši izvještaje relevantnih organizacija, poput UNHCR-a i ECRE-a, koji progovaraju o neadekvatnosti sustava azila u Srbiji. Vraćanje u Srbiju na ovakav način je nezakonito i zato što može dovesti do daljnjeg lančanog vraćanja u Makedoniju i Grčku, u koju se nije smjelo vraćati izbjeglice temeljem odluka Europskog suda za ljudska prava te Suda Europske Unije.
Inicijativa zaključuje kako je obrazac ponavljanja nedopustivih radnji jasan te kako se unatoč upozoravanjima nevladinih i međunarodnih organizacije i medija, iz svega se da zaključiti kako nasilno i nezakonito protjerivanje izbjeglica koje provodi hrvatska policija nije prestalo. Stoga se ponovno apelira na nadležne institucije da u što hitnijem roku zaustave svako nezakonito i neprofesionalno ophođenje s onima koji su najranjiviji i u potrebi za zaštitom.
