Ima mudrosti u ovome mimo pravila medicine: vlastito opažanje o tome što nam čini dobro, a što nam škodi, najbolji je lijek za očuvanje zdravlja. Ali, pouzdanija je odluka: Ovo mi ne odgovara najbolje, stoga ću se toga ostaviti, nego: Ovo mi ne škodi, stoga to mogu uzimati.. Jer, snaga prirode u mladosti prelazi preko mnogih neumjerenosti, ali kada dođe starost, taj se dug ipak mora platiti. Imaj na umu godine koje dolaze i ne misli da ćeš uvijek moći raditi isto jer starosti se ne može prkositi.
Čuvaj se nagle promjene u načinu prehrane, a ako je nužda nalaže, onda ostatak prilagodi toj promjeni. Jer tajna je kako prirode tako i države da je sigurnije promijeniti više stvari nego jednu. Ispitaj svoje navike prehrane, sna, aktivnosti, odijevanja i tome slično; i potrudi se da malo-pomalo ukloniš sve ono što smatraš škodljivim; ali ako zaista uvidiš da promjena stvara bilo kakvu nelagodu, vrati se ponovno na staro; jer teško je razlikovati između onoga što se općenito smatra dobrim i zdravim i onoga što je posebno dobro i odgovara tvojem vlastitom tijelu.
Biti smiren i dobrog raspoloženja u vrijeme jela, počinka i aktivnosti, najbolji je recept za dug život. Što se tiče strasti i duševnih sklonosti, kloni se zavisti, zabrinutosti i strahovanja, potisnutog gnjeva, raščlambi do u tančine i zamršenih preispitivanja; pretjeranih radosti, uzbuđenja i neiskazane tuge. Njeguj nadu, vedrinu prije nego ushićenje; raznovrsna zadovoljstva prije nego pretjerano uživanje; čuđenje i zadivljenost pred novim; proučavanja koja ispunjavaju duh sjajnim i velebnim stvarima, kao što su povijest, priče i razmatranja o prirodi.
Ako se sasvim kloniš lijekova dok si zdrav, oni će tvome tijelu biti previše strani kada ti zatrebaju. Ako se previše navikneš na njih, oni neće imati naročitog učinka kada dođe bolest. Radije preporučam prehranu prilagođenu godišnjim dobima nego čestu upotrebu lijekova da ne bi stvorili naviku. Jer takve promjene u načinu prehrane više mijenjaju tijelo, a manje ga uznemiruju od lijekova.
Ne podcjenjuj ni jedan simptom na svome tijelu, nego potraži savjet. U bolesti brini najprije o zdravlju, a u zdravlju o aktivnosti. Jer oni koji uče svoje tijelo izdržljivosti dok su zdravi, mogu se u većini bolesti, koje nisu ozbiljne, izliječiti samo dijetom i njegom. Celzus ne bi nikada mogao reći kao liječnik, da uz to nije bio i mudar čovjek, onaj svoj sjajan savjet o zdravlju i dugom životu – da čovjek treba izmjenjivati krajnosti, naginjući pritom blažoj: dobro je postiti i jesti sve, ali radije jesti sve; bdjeti i spavati, ali radije spavati; sjediti i biti aktivan, ali radije biti aktivan; i tome slično. Tako će tijelo ostati krepko i znati savladati bolest.
Neki liječnici su tako popustljivi i pokoravaju se željama bolesnika da niti ne ustrajavaju na pravom izlječenju bolesti; a neki se opet tako kruto pridržavaju pravila liječenja da se nedovoljno obaziru na bolesnikovo stanje. Pronađi onoga koji u sebi sjedinjuje obje osobine; ako se takav ne nalazi u jednoj osobi, uzmi obojicu; i ne zaboravi pozvati onoga koji je najbolje upoznat s tvojim tijelom, kao i onoga koji uživa najbolji glas u svojoj struci.
Prevela s engleskog: Dijana Kotarac
