Za godinu dana Dejan Kusturić sa čela Fonda zdravstvenog osiguranja RS sa „Prointerom“ sklopio četiri ugovora vrijedna 1,9 miliona KM. Prošlogodišnji računari koštali 150.000, godišnje održavanje sistema 674.000, ovogodišnji računari i oprema 260.000, a opremanje “data centra” novih 800.000 KM.
Piše: Žana Gauk
Imate li bar još nešto od obraza, bilo bi jedino pitanje koje bi ovih dana trebalo postaviti direktoru Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske Dejanu Kusturiću, koji je krajem prošlog mjeseca novi ugovor od čak 800.000 KM dodijelio banjalučkoj IT firmi “Prointer”.
Za ovu cifru firma iza koje, mimo svih osnivačkih dokumenata, stoji Igor Dodik, sin predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, opremiće data centar u dugove potonulog FZO RS.
Zanimljivo, “Prointer” je i ovog puta bio jedini ponuđač na tenderu.
Mjere ni granice u trošenju, odnosno uzimanju javnog novca nema u sve jačoj prijateljsko-poslovnoj vezi Kusturić-Dodik pa će ovim ugovorom vrijednost poslova u posljednjih godinu dana gotovo zaokružiti na dva miliona KM.
Pod zastavom “Prointera”
Unosni dogovori u kontinuitetu se sklapaju još od kraja prošle godine jer je Kusturić odlučio da o računaroskoj mreži vlastite administracije mora da vodi računa kao NASA. Tako je krajem 2017. od „Prointera“ za 150.000 KM kupio 85 računara. Jednostavna računica – samo jedan računar plaćao je 1.762 KM.
Sve je, kako je Žurnal pisao, moglo da košta i više jer je direktor FZO vrijednost nabavke prvo procijenio na 250.000 KM, ali je, nakon pitanja o opravdanosti kupovine, priznao da se „potkrala greška“ od čak 100.000 KM. U planu, bar na papiru, bilo je da oprema bude raspoređena u direkciji u Banjaluci, kao i u još sedam kancelarija, 46 poslovnica i 18 ekspozitura u RS.
„Pravilnikom o primjeni godišnjih amortizacionih stopa za budžetske korisnike, kojeg donosi Ministarstvo finansija RS, definisano je da je amortizaciona stopa za računarsku opremu 25 odsto, tako da je vrijednost računara četiri godine, odnosno po isteku četiri godine njihova vrijednost je nula. To praktično znači da bi računarska oprema trebalo da se obnavlja nakon četiri godine“, pravdao je Kusturić.
Za klik 674.000 KM
Zadovoljan isporučenom robom početkom ove godine odlučio je da “Prointeru” i njegovom beogradskom ogranku odriješi kesu za održavanje poslovnog informacionog sistema. FZO i ova firma sklapaju ugovor težak 674.000 KM.
Po obavljenom poslu, s rokom plaćanja od samo deset dana, Fond je svakog mjeseca dužan da isplati 56.160 KM. Zanimljiv cjenovnik ovih IT stručnjaka posebno je privlačio pažnju. Za konsalting samo jedan član tima po satu “Prointeru” zarađuje 120 KM, a toliko i projekt menadžer. Tolika je i cijena stručnjaka za sistemsku analizu, ali i sistem inženjerskih poslova i projektovanje. Za administraciju podataka satnica je 110 KM, a instruktor i programer koštaju 95 KM.
Kusturić je, ipak, tvrdio suprotno. Njegova računica i ona iz odluke o dodjeli ugovora nije se poklapala.
“Ugovorom o održavanju PIS-a predviđeno je plaćanje na mjesečnom nivou, što je bio slučaj i ranijih godina. Na godišnjem nivou za usluge održavanja biće izdvojeno 585.468 KM sa PDV-om, odnosno mjesečno 48.789 KM. Ranije je PIS FZO RS održavala firma ‘Lanaco’ po cijeni od 616.356 KM, odnosno mjesečno po cijeni od 51.363 KM”, tvrdio je, ali ugovor jeftiniji za 88.500 KM nikada nije pokazao poreskim obveznicima čiji novac troši.
Novi kontigent računara 260.000 KM
Novi ugovor sa “Prointerom” uslijedio je već u oktobru ove godine kada je za računare i opremu dato još 260.000 KM. Ruka ruci pružena je 10. septembra i to za isporuku novog kontigenta računara i UPS-ova za koje će FZO dati 196.999 KM, dok će novi switch koštati 91.999 KM sa uračunatim PDV-om.
Treći lot, gotovo simbolične vrijednosti od devet hiljada maraka, za nabavku URL-a dobila je još jedna poznata firma - „Lanaco“ Nebojše Nininća.
Preskupi tenderski poslovi Dejana Kusturića nisu nepoznanica pa je Ministarsto unutrašnjih poslova RS još 12. jula podnijelo izvještaj Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka zbog nabavke koja se ticala izrade integrisanog informacionog sistema (elektronskih zdravstvenih knjižica i kartona). Međutim, tužioci nisu voljni da se bave ovim slučajem pa pet mjeseci provjeravaju navode iz prijave.
Poslovanje Fonda značajno opterećuju dugovanja za doprinose od oko 280 miliona KM, a gotovo polovina tog duga je nenaplativa, jer su preduzeća u stečaju ili likvidaciji.
Obaveze FZO u februaru ove godine iznosile su 431 milion KM, milionskim kreditom Kusturić je namjeravao da reprogramira 95 miliona KM indirektnih zaduženja bolnica i domova zdravlja.
