Naš portal objavljuje dio velike priče o kriminalnoj prodaji jedne od najznačajnijih i najboljih kompanija u BiH, o čijem uništavanju svjedoči desetine ktivičnih prijava u ladicama nekoliko tužilaštava, a koje bi, prema našim saznanjima, uskoro trebalo da otvori američki savjetnik za borbu protiv korupcije i bivši međunarodni tužilac u BiH Eric Larson.
Autor: Istraživački tim “Inforadara”
Paklice cigareta Royal blue, koje vidite ispod na fotografiji, kupili smo na jednoj sarajevskoj pijaci po cijeni od 3,5 KM. Na njoj su akcizne markice za domaću proizvodnju, ali bez serijskog broja, kao čisti dokaz šverca nikotinskim proizvodima. Royal blue je proizvod Fabrike duhana Sarajevo. d.d., što je vidljivo i na njihovoj zvaničnoj stranici.
Na trafikama ih uglavnom nema, jer bi morale imati akciznu markicu. Ove paklice (kutije) na tržište dolaze na nekoliko načina. Prema našim pouzdanim saznanjima, jedan je putem crnogorske firme Rokšped, koja ove cigarete od FDS d.d. nabavlja po cijeni od sedam eura za pet „šteka“ (50 paklica). Te cigarete potom se tajnim kanalima vraćaju u BiH i prodaju na pijacama i slučnim mjestima, pri čemu od svake kutije „neko“ zarađuje 27 feninga.
U pitanju su tone cigareta i to traje godinama.
KAKO SE PRIPREMAJU PAKLICE ZA ŠVERC
Inače, Rokšped je kompanija crnogorsko-albanske porodice Stanaj i ranije su joj dokazane nelegalne radnje u vezi sa švercom cigaretama. Prema podacima Agencije za duhan Crne Gore, licencu za uvoz cigareta Royal blue za crnogorsko tržište ima isključivo podgorička tvrtka Plus, koja međutim za izvoz – nema certifikat. Iz crnogorskog Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) također se može vidjeti da je osnivač tvrtke Plus kompanija bez licence Rokšped.
Lažne markice na ovim paklicama cigareta štampane su u Grafotisku u Grudama, nakon što je ova štamparija pobijedila na javnom tenderu. Postupak proizvodnje u Fabrici duhana Sarajevo odvija se na sljedeći način. Ambalaža za regularnu prodaju je takva da se ne lakira cijela kutija, odnosno ostavlja se prostor za lijepljenje akcizne markice sa serijskim brojem. U nerugularnom postupku, lakira se cijela kutija. U arhivu FDS d.d. postoje i pisani dokazi o hladnim količinama prireza (ravnih količina papira, neupakovanih i nelakiranih kutije cigareta, koje su bez obzira što nisu išle za legalno tržište bilježene kao zaprimljene količine, op.a.), za što smo dobili i dokaze iz same kompanije!
Potvrdu o švercu cigaretama dobili smo i u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. No, indikativno je da su iz UIO, saznavši da radimo veliku priču, tek nakon našeg zvaničnog upita sedmicu poslije izašli u javnost i po prvi put unazad godinama upozorili na rast ove vrste kriminala.
„Kad je u pitanju oduzimanje cigareta i duvana koji su se na tržištu BiH prodavali bez da su obilježeni akciznim markicama koje izdaje UIO, u šest mjeseci 2020. oduzeto je ovih proizvoda u vrijednosti 1,4 miliona KM, što je više nego u cijeloj 2019. Službenici Grupe za sprječavanje krijumčarenja i prekršaja RC Sarajevo u prvih sedam mjeseci 2020. godine privremeno oduzeli 1.973 paklice cigareta bez akciznih markica koje su brendovi FDS-a, i to: Royal Blue – 396 paklica; Royal Slims – 1.446 paklica; Royal Blue Slims – 114 paklica; Royal – 17 paklica“, odgovorio je na naša pitanja Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.
Sve ove paklice, u čijem smo posjedu, imale su markice bez serijskog broja. Zanimljivo je da je u vrijeme početka štampanja lažnih markica finansijski direktor FDS-a bio Šerif Isović, aktuelni direktor Porezne uprave FBiH. Isović je odbio učestvovati u nelegalnim radnjama te je dobio otkaz. Nakon nekoliko godina, sudskom presudom je naložen njegov povratak na posao, ali je u međuvremenu i nakon isplate potraživanja preuzeo funkciju koju i sada obnaša.
Podsjećamo, Fabrika duhana Sarajevo osnovana je 1882. godine. Bila je jedna od prva tri velika preduzeća BiH. Nikada u proteklim ratovima nije obustavljala rad. Poslije 90-ih postala je bankomat SDA, čiju je proizvodnju i dobro poslovanje ova stranka gotovo u potpunosti ugušila. Njen dugogodišnji direktor Šefik Lojo godinama je SDA plaćao donacije i time bio nedodirljiv.
FINANSIJSKA POLICIJA ZATEKLA VELIKI KRIMINAL
Tek početkom 2000. i dolaskom Nijaza Durakovića za predsjednika NO FDS, zatraženo je da u tvornicu uđu revizori i utvrde strukturu vlasničkog kapitala, što je i tad SDA osporila. Naime, raniji predsjednik UO FDS-a bio je tadašnji direktor Centrale SDA Timur Numić, koji je uz pomoć tadašnjeg premijera FBiH Edhema Bičakčića obezbijedio da se navodni dug od 19 miliona maraka, koliko je trebalo biti isplaćeno radnicima FDS-a za njihov ratni angažman, pretvori u dionice preduzeća, što je u suprotnosti sa Zakonom o privatizaciji FBiH.
Ovim postupkom radnici su postali većinski vlasnici, vječni direktor Lojo je i dalje ostao na svojoj funkciji, a SDA je zadržala kontrolu nad FDS-om.
Na zahtjev tadašnjeg premijera Federacije Alija Behmena, Finansijska policija je napokon uspjela da uđe u FDS – i godinama ostala tamo. U međuvremenu je preminuo dugogodišnji direktor Lojo, a 2008. ga je zamijenio Edin Mulahasanović koji će, po receptu rušilačke privatizacijske logike SDA, potpuno ugasiti dim sarajevske duhanjare, što Federalna finansijska policija bilježi i formira krivičnu prijavu.
Još 2013. je Finansijska policija dostavila Tužilaštvu BiH izvještaj o počinjenom krivičnom djelu u FDS, a koji se odnosi na nezakonitosti u poslovanju direktora Edina Mulahasanovića i još šest osoba.
Tadašnji glavni inspektor Finansijske policije FBiH Zufer Dervišević u izvještaju je naveo kako, prema Rješenju o registraciji Općinskog suda Sarajevo od 21. februara 2008., upisani kapital FDS-a, koji je promijenjen Odlukom Skupštine društva o povećanju osnovnog kapitala emisijom besplatnih dionica, iznosi 128.171.200 KM.
Na ovaj način, a na osnovu Statuta Društva, direktor FDS-a je dobio mogućnost da odlučuje i raspolagaže imovinom do pet posto vrijednosti ukupne imovine FDS-a, što je tada iznosilo 6.408.560 KM.
Istovremeno, Uprava FDS-a je dobila mogućnost da odlučuje o raspolaganju imovinom od 5 posto vrijednosti ukupne imovine FDS-a do 15 posto, što je iznosilo do 19.225.680 KM, a o raspolaganju imovinom preko 19.225.680 KM, odnosno od 15 do 33 posto, Nadzorni odbor FDS-a.
Prema izvještaju Finansijske policije, Uprava FDS-a na čelu sa Mulahasanovićem nanijela je višemilionsku štetu kompaniji. I ovo je tek dio iz opsežnog Izvještaja. Pravosudne institucije BiH, međutim, još uvijek ne žele da se posvete jednoj od najvećih kriminalnih afera u poslijeratnoj BiH, što nam dokazuje i izjava koju smo dobili od glavnog inspektora Finansijske policije.
„Poštovani, slijedom Vaših pitanja u vezi sa kontrolom poslovanja FDS i statusom Izvještaja o o počinjenom krivičnom djelu i počiniocima koje je Finansijska policija dostavila Tužilaštvu BiH 28.05.2013., možemo vas informisati o slijedećem: Dopisom Tužilaštva BiH od 28.3.2014. godine obaviješteni smo da je Izvještaj sa prilozima dana 18.09.2013. proslijeđen Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo kao stvarnom i mjesno nadležnom tužilaštvu na dalji postupak. Kantonalno tužilaštvo je 20.12.2018. donijelo odluku da se istraga neće provoditi, na koju je Finansijska policija blagovremeno uložila pritužbu. Kantonalno tužilaštvo je dana 29.04.2019. potvrdilo Naredbu da se istraga neće provoditi…“
Na naš upit zašto je nakon toliko godina držanja u ladici ovog spisa on praktično završio u kanti za smeće, iz Kantonalnog tužilaštva, potpuno indikativno, dobili smo odgovor koji se tiče saavim drugog predmeta.
„Nakon razmatranja sporazuma o priznanju krivnje, Općinski sud u Sarajevu oglasio je krivim direktora FDS Edina Mulahasanovića i Hasana Nurkića, direktora firme ‘Agrokontrola’ iz Orašja, zbog zloupotrebe položaja ili ovlasti. Osuđeni su na kaznu zatvora u od šest mjeseci i novčanu kaznu. Kazna zatvora se neće izvršiti ukoliko optuženi u roku od dvije godine ne počine novo krivično djelo. Optuženi Mulahasanović se tereti da je sa Nurkićem, vlasnikom privatne firme ‘Agrokontrola’, od kraja 2008. do 2013. zaključio ugovor o skladištenju duhana, iako je Nurkić u to vrijeme bio član NO i Odbora za reviziju FDS-a, te mu je tako omogućio finansijsku dobit“, odgovorili su iz Tužilaštva KS.
„CID“ FIKTIVNA FIRMA SA ZALEĐINOM SDA
I dok je Federalna finansijska policija očekivala podršku u sankcioniranju i zaustavljanju kriminala, Federalna vlada je 2016. prodala svoj udio od 39,9 posto dionica u FDS austijskom CID-u, Adriatic Investments GmbH i British American Tobaccu (BAT) za 42,7 miliona KM.
FDS je u potpunosti „pretumbana“, i umjesto da se održi ili poveća proizvodnja – ona je drastično smanjena. Od mnogobrojnih brendova, danas se samo prozvodi Drina koja će uskoro, najvjerovatnije poput Aure, biti rumunski proizvod.
Današnji većinski vlasnik, CID iz Beča, ustvari je fiktivna firma sa svega nekoliko zaposlenih, koje je u ime SDA postavio direktor FDS-a Edin Mulahasanović (prvoosumnjičeni u izvještaju). O svemu ovome, a zbog prodaje državnog udjela, svjedoči i krivična prijava SDP-a iz 2016. protiv premijera FBiH Fadila Novalića, ministra rada Veska Drljače i zamjenika direktora Agencije za privatizaciju Drage Vrbića. U krivičnoj prijavi je navedeno da je Vlada prodala državni udio u FDS „bez odobrenja Parlamenta“ i to „fantomskoj firmi CID iz Beča koja ima dva uposlena i protiv čijeg se direktora vodi niz istraga.“
„Da je CID fiktivna firma dokazuje i podatak da u vrijeme preuzimanja FDS-a premijer Novalić kao predstavnika državnog kapitala u NO FDS-a imenovao svog rođaka Mirsada Novalića, inače vlasnika ‘Kula’ i ‘Duhan’ d.d. Gradačac. FDS je tada u NO Vakufske banke imala svoje ljude i CID je u toj banci pokušao ovjeru vlasnika računa. Reagovala je Agencija za privatizaciju jer su po zakonu zahtijevali podatke pojedinca, koji nikada nisu dostavljeni“, rekao je za Inforadar jedan od izvora (uposlenika) iz FDS d.d.
Ovaj izvor tvrdi da su skoro svakodnevno u FDS kod direktora Mulahasanovića boravili tadašnji generalni sekretar SDA Amir Zukić i visoki zvaničnik ove stranke Asim Sarajlić, inače, kako sam sebe voli nazivati – Izetbegovićeva desna ruka. Da je CID i danas aktivan, dokaz je i berza SASE na kojoj ova „firma“ svakodnevno emituje svoje dionice.
Poput Kantonalnog tužilaštva, i u Federalnoj vladi su izbjegli odgovore na naša pitanja. Ni 14 dana od slanja našeg drugog upita (poslali smo ukupno dva), nisu odgovorili na pitanje zašto je Novalićeva Vlada prodala udio državnog kapitala u jednoj od najprofirabilnijih kompanija. Dan pred izlazak ovog teksta pozvani smo telefonom iz Vlade te nam je rečeno da su nam odgovore na sjedište udruženja poslali 14. avgusta, ali da je pošta vraćena, što prilično čudi. Na molbu da nam odgovore pošalju mailom, odgovorili su da na taj način nije moguće.
Inače, danas dionice FDS d.d. na berzi iznose 220 KM po dionici, što je skoro 70 miliona KM više u odnosu na dan kad je prodan državni udio u kompaniji, ali to nije sve. Nakon prodaje, FDS je dioničarima isplatila više od 35 KM dividende po dionici, što bi za vladin paket iznosilo dodatnih 18 miliona maraka. Ukupni gubitak prodaje Fabrike Duhana Sarajevo do danas je najmanje 88 miliona KM.
FDS U APRILU BEZ NARUDŽBE AKCIZNIH MARKICA
Za naš portal jedan od malih dioničara ističe:
“Vlada je tada prodala 511.478 dionica po cijeni od 83,5 KM po dionici, ili ukupno 42,7 miliona KM. Od 2016. do danas cijene su višestruko porasle i da je Vlada zadržala svoj udio kapitala, on bi danas iznosio čak 112 miliona KM. Također, u istom vremenskom intervalu došlo je do znatnih promjena u kompaniji, ali bi većina tih promjena trebala umanjiti, a ne povećati vrijednost dionica. Duhanski biznis izdvojen je u posebnu kompaniju FDS d.o.o., ali je ona ostala u vlasništvu kompanije Badeco Adria koja je u posljednje dvije godine prodavala svoje dionice, poput Privredne i Vakufske banke, do udjela u fondu Bonus lani, koji je tada bio drugi najveći dioničar vodeće kompanije namjenske industrije Igman iz Konjica”, pojašnjava ovaj dioničar.
Kako tvrde naši izvori, 10 posto dionica firme Badeco Adria i dalje je u vlasništvu malih dioničara FDS-a. I oni podsjećaju da se nekadašnji sarajevski brendovi, popur Aure, koja je u vlasništvu BAT-a, proizvode u Rumuniji.
U međuvremenu je Aura postala dio Lucky Strike porodice. Aura Gold je sada Lucky Strike Flow Filter. Lucky Strike je svjetski poznati brend u vlasništvu BAT-a. Upravo je na paklicama Aure Gold, koje se mogu kupiti u Sarajevu, označeno da su proizvedene u Rumuniji, a da je njihov uvoznik kompanija TDR d.o.o. Sarajevo.
U posljednje vrijeme iz BAT-a ističu da imaju sve manje proihode od prodaje te da je upravo to razlog izmještanja proizvodnje brendova FDS-a iz BiH. Naši sagovornici dodaju da ova kompanija od njih, malih dioničara, želi otkupiti njihove udjele po što većim cijenama.
Za Inforadar iz UIO BiH istakli su da se unazad 10-ak godina domaća proizvodnja cigareta iz godine u godinu smanjuje. No, začuđuje dio izjave portparola Kovačevića o vezi s naručivanjem markica od strane FDS-a.
„U prvih šest mjeseci 2020. ukupno je naplaćeno 21,5 miliona KM prihoda po osnovu akciza na domaći duhan i duhanske prerađevine, što je 50,7 % manje u odnosu na šest mjeseci 2019. godine, kada je ukupno naplaćeno 43,6 miliona KM! Činjenica je da duhan i duhanske prerađevine iz uvoza dominiraju na tržištu BiH, međutim domaća proizvodnja još uvijek nije u potpunosti zaustavljena s obzirom da je FDS naručivala i preuzimala akcizne markice tokom 2020. Uvidom u baze podataka UIO, evidentno je da se poreskom obvezniku FDS d.o.o. od strane Uprave u toku 2020. redovno ispostavljaju računi za uplatu akciza za preuzimanje akciznih markica za duhanske prerađevine po količinama navedenim u zahtjevima za izdavanje. Posljedni račun izdan je dana 4. avgusta 2020. godine“, naveo je Kovačević.
Međutim, uvidom upravo u junski izvještaj UIO BiH, jedan od onih na koje se Kovačević poziva, naslućuje se da proizvodnja u FDS počinje potpuno da se gasi. Takav je i zaključak Odjeljenja za makroekonomsku analizu, a najbolji dokaz tome je da u aprilu ove godine FDS po prvi put nije preuzela niti jednu akciznu markicu za domaću proizvodnju (!), o čemu u zvaničnoj izjavi Ratka Kovačevića Inforadaru – nema ni riječi.
Nažalost ovo je samo dio velike priče o kriminalnoj prodaji jedne od najznačajnijih i najboljih kompanija u BiH, o čijem uništavanju svjedoči desetine ktivičnih prijava u ladicama nekoliko tužilaštava, a koje bi, prema našim saznanjima, uskoro trebalo da otvori američki savjetnik za borbu protiv korupcije i bivši međunarodni tužilac u BiH Eric Larson.
