Bugarska granična policija razbila je lanac krijumčara ljudima, odnosno ženama s ciljem da ih se prisili na prostituciju. Konačno odredište ove skupine bio je francuski grad Marseille, no razne slične skupine djeluju po cijeloj Zapadnoj Europi koja je krajnje odredište žena odvedenih iz zemalja Istočne Europe.
Razbijanje ovog lanca rezultat je zajedničke suradnje i ciljane razmjene informacija o organizatorima krijumčarskih puteva policijskih organa Bugarske i Francuske. Osim ruta, praćeni su i tragovi novca te izlasci i ulasci osoba osumnjičenih za krijumčarenje u obje zemlje. Zajedničke policijske akcije provedene su u bugarskim gradovima Ruse, Sofija, Silistra i Montana. Organizator lanca je 36-ogodišnji bugarski državljanin uhićen u Rusu na temelju europskog uhidbenog naloga. Osim njega uhićene su i dvije žene koje su, pretpostavlja se, bile njegove pomoćnice. One su zajedno s vođom skupine, na traffickingu sedam žena koliko je od juna 2015. godine prebačeno iz Bugarske u Francusku, zaradile preko 200.000 eura, piše IBNA .
Porazne europske statistike
Bugarska prednjači u statistici broja žena nasilno odvedenih iz neke države (obično periferije) s ciljem da ih se u drugoj državi (obično centra) prisili na prostituciju, stoji u izvješću Vijeća Europe još uvijek nedostupnog na njihovim stranicama, za period od 2011. do 2014. godine. prenose Novinite.
Premda najveći broj otetih ljudi i dalje čine žene koje se prisiljava na prostituciju, navodno se primjećuje i porast broja prisilno zadržanih muškaraca koje se prisiljava na rad u poljoprivredi ili građevini, najčešće u ropskim uvjetima. Ciljane zemlje su Njemačka, Nizozemska, Francuska i Italija. S druge strane, žrtve osim iz Bugarske, promatrano na razini Europske unije najčešće dolaze iz Rumunjske i Mađarske. Prema podacima Eurostata u razdoblju od 2008. – 2010. godine, 61 posto žrtava trgovine ljudima dolazilo je iz zemalja članica Unije, a od tog broja 62 posto žrtava bile su žene prisiljene u odnose seksualnog zlostavljanja.
Romi čine 15 posto žrtava bugarske trgovine ženama i djecom. Loš socijalni status čini ih posebno lakim žrtvama, stoga Vijeće Europe zahtjeva od Bugarske da donese kaznene, socijalne i ekonomske mjere kojima bi poboljšali sigurnost i kvalitetu života ove manjine, a potrebno je uvođenje i financijskih kompenzacija žrtvama traffickinga te uklanjanje pravne mogućnosti vansudske nagodbe u ovim slučajevima. Vijeće Europe također se zalaže za sprječavanje “socijalnog dampinga”, prakse koju često koriste multinacionalne kompanije tako što registriraju podružnice u Bugarskoj kako bi tamo pronašle radnike s ciljem da kao znatno jeftinija radna snaga rade poslove koji se obavljaju u drugim zemljama članicama (obično zemljama centra), smatra Pety Nestorova, predsjednica Konvencije Vijeća Europe o krijumčarenju ljudima.
