FOTO: Adi Kebo/zurnal.info
Prostor na kojem se nalazi Atletski centar na Koševu je u državnom vlasništvu, a Atletski klub Sarajevo ga koristi još od 1964. godine. 2017. godine Općina Centar ga je preknjižila na sebe. Dvije godine kasnije, Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove donosi rješenje u kojem navodi da je riječ o povredi zakona i poništava donesenu odluku
“Atletski klub Sarajevo je od 1964. godine korisnik atletskog poligona na Koševu, koji je 1996. godine promijenio naziv u ‘Atletski stadion Koševo’. 1964. godine izgrađena je i klupska zgrada i od tada je, zapravo, klub u posjedu ovog prostora”, reći će za magazin Žurnal direktorica AK Sarajevo Vahida Kozić.
Atletski poligon o kojem Kozić govori nalazi se u neposrednoj blizini Olimpijskog stadiona “Asim Ferhatović - Hase”. Tu se nalaze prostorije AK Sarajevo, a čine ga još atletska staza, kao i uređen prostor za sportske discipline kao što su bacanje diska, koplja, kladiva... Pojednostavljeno, riječ je o uređenom prostoru za održavanje raznih atletskih treninga i takmičenja.
Ova parcela je državno vlasništvo, zgrada koja se tu nalazi je vlasništvo AK Sarajevo koji se brine o cijelom ovom prostoru. “Prema podacima koje mi imamo, uplatnicama koje smo izvadili iz arhive Atletskog saveza BiH i AK Sarajevo, mi smo ovdje uložili preko četiri miliona maraka”, kaže direktorica AK Sarajevo Vahida Kozić.
Sve ovo će Općina Centar, praktično, preknjižiti na sebe. Naime, 3. februara 2017. godine općinski načelnik Nedžad Ajnadžić, putem Službe za imovinsko-pravne i geodetske poslove i katastar nekretnina, donosi rješenje kojim se utvrđuje da je “Općina Centar Sarajevo jedini i stvarni nosilac prava vlasništva na nekretninama upisanim kao državno vlasništvo”. Rješenje potpisuje tadašnji pomoćnik općinskog načelnika Damir Konjičanin.
“U mjesecu februaru 2017. godine do nas su došle priče da općinski načelnik tvrdi da je ovaj poligon u vlasništvu Općine Centar. Na osnovu tih priča mi smo otišli provjeriti zemljišnoknjižni izvod i tako smo saznali da je u februaru 2017. godine zemljište nelegalno preknjiženo”, objašnjava Vahida Kozić.
Nakon ovih saznanja, AK Sarajevo podnosi zahtjev za obnovu postupka.
Njihov zahtjev je prihvatila Služba za imovinsko-pravne i geodetske poslove i katastar nekretnina Općine Centar, te odredila novi uviđaj. Nakon izvršenog uviđaja, općinski načelnik putem navedene službe 20. juna 2018. godine donosi isto rješenje – Općina Centar je jedini i stvarni nosilac prava vlasništva na nekretninama upisanim kao državno vlasništvo.
Na navedeno rješenje AK Sarajevo ulaže žalbu, da bi 1. februara 2019. godine Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove donijela rješenje kojim se žalba uvažava, a ranije doneseno rješenje poništava. Nakon toga i Zemljišnoknjižni ured Općinskog suda u Sarajevu donosi rješenje kojim se određuje poništenje provedenog upisa i uspostava ranijeg stanja.
NEZAKONITA ODLUKA
U obrazloženju odluke Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove navodi se kako “pravni osnov za donošenje rješenja nije mogao biti član 342. stav 3. Zakona o stvarnim pravima, prvostepeni organ nije mogao sam sebi izdati pobijano rješenje, to jeste Općina Centar Sarajevo nije mogla sama sebi utvrditi to pravo vlasništva na predmetnim nekretninama (...) To je povreda zakona koja povlači ništavost na koju drugostupanjski organ pazi po službenoj dužnosti”.
Općina Centar, dakle, nije mogla sama sebi utvrditi pravo vlasništva, odnosno to se moglo utvrditi samo na temelju odluke nadležnog organa.
Inače, u predmetnom zemljišnoknjižnom ulošku upisano je državno vlasništvo i pravo korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta u korist Bolesničkog fonda za državno saobraćajno osoblje. Ovaj fond danas ne postoji, a pravni sljednik nije poznat.
U rješenju Službe za imovinsko-pravne i geodetske poslove i katastar nekretnina Općine Centar od 20. juna 2018. godine, navodi se da je “uvidom u bazu podataka Registra poslovnih subjekata Općinskog suda u Sarajevu” utvrđeno “da nemaju podataka za subjekt upisa” pod navedenim nazivom.
U žalbi se osporavaju ovi navodi: “Nemoguća je konstatacija iz pobijanog rješenja da niko ne raspolaže informacijama o podacima ovog fonda, jer svakako se za svako pravno lice može utvrditi pravni sljednik istog ili način prestanka tog pravnog lica.”
U pomenutoj žalbi AK Sarajevo se navodi i sljedeće: “Smatramo da su se navedenim radnjama stvorila obilježja krivičnog djela zloupotreba položaja ili ovlasti iz člana 383. u vezi s krivičnim djelom nesavjestan rad u službi iz člana 387. KZ FBiH.”
Pravni zastupnik AK Sarajevo u ovom slučaju Senad Pizović je za magazin Žurnal rekao da, iako je u žalbi najavljeno, Kantonalno tužilaštvo KS ipak nije obaviješteno o navedenim radnjama.
Kako su nam potvrdili iz Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Pravobranilaštvo Općine Centar je pokrenulo upravni spor tužbom kod Kantonalnog suda u Sarajevu, s obzirom na to da na ovo rješenje nije dopuštena žalba.
Do objave ovog teksta nismo dobili odgovore od općinskih službi i općinskog načelnika Općine Centar Sarajevo.
