Studenti iz Indije foto: Impuls
Bosanskohercegovački fakulteti godinama bilježe konstantno smanjene broja upisanih studenata iz godine u godinu na gotovo svim fakultetima. Sve je to naravno odraz šire slike i duboke demografske krize u kojoj se nalazi cjelokupno društvo pogođeno sve manjim brojem mladih ljudi koji žele studirati. No da li će tako i ostati? U proteklih par sedmica u Banjaluku je došla grupa mladih ljudi iz Indije koja je krenula na studij medicine u našoj zemlji. Sa kojim se izazovima susreću, šta im se sve sviđa, šta im je neobično pročitaćete u intervju Impuls portala sa dvojicom od njih Gimarom i Saudom.
Razgovarao Sandro Hergić
Impuls: Za početak kako ste uopšte saznali za BiH i došli ovdje?
Gimar: To je duga priča. Indijci su prije rata studirali u Ukrajini i sada zbog rata to više nije moguće pa smo tražili alternative. Nakon nekih konsultacija došli smo do Bosne, a danas je naprosto sve to brže zbog interneta i globalizacije .
Impuls: Sa kojim ste se izazovima susretali kada ste došli ovdje?
Gimar: Ovdje nismo toliko dugo da bi sada davali definitivne utiske i imamo različite doživljaje, ali imali smo problema sa policijom .
Impuls: U kom smislu?
Gimar: Pa zaustavljali su nas policajci par puta iako smo ovdje legalno i čekamo boravišnu dozvolu. Posebno kada idemo u kupovinu ili šetamo, no nismo iskusili neko neprijateljstvo od strane običnih ljudi.
Gimar, foto: Impuls
Impuls: Kako teče proces učenja jezika?
Saud: To je dio našeg kurikulima, to je ustvari predmet obavezan za nas tri godine. Učimo ga kao i sve druge predmete i puno je lakše ako naravno imate znanje nekog drugog slavenskog jezika.
Impuls: Kako bi opisao razlike između školovanja u Indiji i ovdje?
Saud: U različitim zemljama se stvari različito rade pa je tako i sa obrazovnim sistemom. Ovdje su stvari puno sređenije i manje haotične. U Indiji je populacija ogromna i to stvara dodatni pritisak. Još jedna stvar koja nam olakšava učenje je to što srpski ima dva pisma jer latinicu već znamo.
Impuls: Koje su razlike, a koje sličnosti između mentaliteta Indijaca i ovdašnjih ljudi?
Saud: Teško je reći jer nismo dugo ovdje no generalno ljudi su ljubazni i neće vas otpiliti kada nešto pitate.
Impuls: Da li ima još zainteresovanih ljudi, vaših prijatelja i poznanika koji bi željeli da studiraju ovdje?
Gilmar: Naravno, problem je što mnogo ljudi ne zna uopšte za Bosnu i Hercegovinu, no nadam se da će se to promijeniti.
Saud, foto: Impuls
Impuls: Kako je tekla adaptacija na lokalnu kuhinju?
Saud: Teško (smijeh), vi jedete puno više mesa nego mi i mnogo je manje začinjena i nema toliko sosova, primijetio sam da konzumirate i više tjestenine .
Gimar: Mi također ne konzumiramo svinjetinu ni hindusi ni muslimani, dijelom iz vjerskih razloga ali i klimatskih, u mojoj državi se dnevna temperatura rijetko spušta ispod 35 stepeni.
Saud: Imali smo i slučaj skoro kolege kojeg smo upoznali i pozvali da jede sa nama, zacrvenio se i gotovo mu je bilo loše od ljutine .
Impuls: Jedna od definitivno većih razlika između BiH i Indije je definitivno veličina, kako geografska tako demografska. Kako to doživljavate?
Saud: Da, Indija je ogromna i prenaseljena. Imamo 5 puta veće stanovništva nego što možemo podnijeti u ekološkom i smislu prehranjivanja – prestigli smo Kinu po nekim podacima (preko milijardu i četristo miliona), tako da u tom smislu Bosna ima populaciju srednje velikog grada i veličinu naše manje federalne države .
Impuls: Da li je odricanje u finansijskom smislu vaših roditelja veliko za studij u Bosni?
Gimar: Vidite, obrazovanje u Indiji je jako skupo zbog već pomenutog pritiska na sistem tako da mi nemamo izbora nego da uspijemo jer su se mnogi roditelji odrekli bukvalno svega radi školovanja djece.
Impuls: Da se vratimo na temu rasizma i stereotipa. Da li mislite da će povećani broj studenata iz Indije pomoći da lokalno stanovništvo razbije neke rasne stereotipe koje ima?
Saud: Svi mi imamo stereotipe. Indijci o ljudima iz Afrike ili pak Evropljanima, ali kada upoznate nekoga lično vjerujem da će ti stereotipi nestati i kada se naviknu na nas stvari će se popraviti. Svuda ima dobrih i loših ljudi.
Impuls: Možete li nam reći nešto više o procesu regulacije boravka ovdje?
Saud: Dosta je komplikovana. Priznavanje diploma i još mnoge druge stvari. Koliko sam ja upoznat, prvo dobijamo boravišnu na godinu dana koja je ujedno i studentska dozvola.
Impuls: Indija je poznata kao zemlja kriketa, sporta koji nije toliko popularan u drugim dijelovima svijeta, koliko je na primjer, fudbal popularan u Indiji?
Suad: Popularan je i gleda se, ali na nacionalnom nivou ne finansira se kao kriket. U kriketu je novac. Ja sam na primjer bio veliki navijač Edina Džeke prije nego što sam došao u BiH (smijeh).
Dok se rastajem od naših sagovornika teško je ne zapitati se da li su ovi pozitivni mladi ljudi možda budućnost našeg zdravstvenog sistema.
Autor: Impuls
