Foto: Foto studio Topuz
Došlo je i do porasta zlostavljanja djece preko interneta, gdje je teško pronaći počinioca za razliku od nasilja koje je fizičko, kaže aktivistkinja udruge "Novi put" iz Mostara, posvećene borbi protiv trgovine ljudima, dječje pornografije i nasilja nad ženama
Vašoj udruzi su švedske fondacije Child 10 i "Briga o djeci švedske kraljice Silvije" dodijelile priznanje za borbu protiv trgovine djecom. Ima li promjena po pitanju eksploatacije djece?
Kad smo 2010. osnovani, cilj nam je bio prevencija trgovine ljudima i djecom te prevencija rodno uvjetovanog nasilja. Tada su najveći problemi bili seksualna eksploatacija djece i odraslih žena te prisilno prosjačenje romske djece i navođenje na maloljetničke brakove. No u posljednjih nekoliko godina javlja se novi oblik eksploatacije djece u svrhu proizvodnje pornografskog materijala vrbovanjem putem interneta, poglavito društvenih mreža. U Bosni i Hercegovini i širom svijeta danas se suočavamo s ovim problemom koji je zabrinjavajući jer djecu može vrbovati bilo tko kome je dostupan internet. Može trajati dugo dok se to iskorištavanje ne primijeti jer nema klasičnih indikatora.
Došlo je i do porasta zlostavljanja djece preko interneta, gdje je teško pronaći počinioca za razliku od nasilja koje je fizičko. Tako da je direktnog nasilja sve manje, a sve više onog na internetu. To stvara dodatne traume kod djece, a pogotovo djevojaka koje su žrtve ucjena zbog eksplicitnih fotografija. Prema neslužbenim podacima za BiH, tijekom prošle godine identificirano je 70 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, a 35 od toga su maloljetnici. Tu se radi i o eksploataciji djece, navođenju na pružanje seksualnih usluga, snimanju pornografskih materijala, ali i prosjačenju.
Jesu li državne institucije osposobljene za borbu protiv novih modela eksploatiranja djece?
Nažalost, BiH je prošle godine treći put zaredom stavljena na nadzornu listu američkog State Departmenta, jer relevantne institucije ne ulažu dovoljno napora u svrhu sprečavanja svih oblika trgovine ljudima. Jedna od zamjerki je da se prisilno prosjačenje djece i maloljetnički brakovi opravdavaju kulturom i načinom života romske zajednice.
Udruga ima telefonsku liniju za pomoć i savjetovalište. Tko vam se i s kakvim problemima obraća?
Do pandemije ljudi su nam se najviše javljali s pitanjima vezanim uz odlazak u inozemstvo. Od početka pandemije došlo je do porasta prijava nasilja te upita o tome kako se zaštititi od nasilja. Porastao je i broj zahtjeva za pružanje psihosocijalne i pravne pomoći kod nasilja u obitelji.
