Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije namjerava novih 30 miliona maraka, namijenjenih za očuvanje radnih mjesta, podijeliti firmama koje su u pandemiji otpuštale radnike. Najdrastičniji primjer je pet firmi koje u 2021. godini imaju oko 1.200 radnika manje nego u 2019. godini, osim njih uslove ispunjavaju i firme sa samo jednim ili dva zaposlena radnika
Piše: Azra Omerović
Sredinom septembra ove godine Vlada Federacije BiH na hitnoj sjednici donijela je odluku o usvajanju Programa utroška dodatnih 30 miliona maraka pomoći privredi za ublažavanje posljedica pandemije korona virusa. Nakon usvajanja odluke, 24. septembra, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije raspisalo je javni poziv za subvencioniranje privatnih preduzeća vrijedan 30 miliona maraka.
Osnovni kriteriji za izbor korisnika po javnom pozivu su da je privredno društvo ostvarilo pad ukupnog prihoda od najmanje 10 posto u 2020. godini, u odnosu na ukupne prihode ostvarene u 2019. godini, ili da je izvoznik - što znači da je privredno društvo ostvarilo izvoz preko 30 posto od ukupnog prihoda ostvarenog u 2020. godini.
“Cilj dodjele finansijske pomoći po ovom Javnom pozivu je da se u uslovima otežanog poslovanja izazvanog pandemijom virusa COVID -19, obezbijedi podrška privrednim društvima za očuvanje radnih mjesta” navedeno je u javnom pozivu.
Nešto više od mjesec dana kasnije, početkom novembra, Ministarstvo je objavilo preliminarnu listu firmi sa formalno ispravnim zahtjevima za dodjelu finansijske pomoći. Među ovim firmama ponovo su se našle one koje imaju samo jednog ili dva zaposlena radnika.
To su firme Euro-art d.o.o. Orašje, Metal-precis, AL Rade, Misir BMJ, Vučko komerc Gračanica, Vučkoprom d.o.o. Gračanica, Мax pellet, ENBB Produkt d.o.o. Tešanj, Metal line d.o.o. Mostar, Tvornica reklama Stankić i Plastika Katić d.o.o.
Uslove iz javnog poziva su ispunile i firme za koje su prošle godine revizori Ureda za reviziju institucija FBiH utvrdili da su otpuštale radnike i bez obzira na to dobile pomoć od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. Primjer je firma Olip Bosna iz Travnika. Podsjetimo, Olip Bosna prošle godine dobila je oko 650 hiljada maraka subvencija od Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije iako su otpustili 214 radnika u 2020. godini.
Prošle godine, osam firmi iz grupacije Prevent dobile su pomoć od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije iako su otpustile značajan broj radnika. Podsjetimo, firme Prevent FAD d.o.o. Jelah Tešanj, Prevent Travnik, Prevent Leather, Prevent Step,Prevent fabrics, Prevent components, Prevent home, Prevent Interior prošle godine dobile su više od 800 hiljada maraka pomoći od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije iako su u odnosu na 2019. godinu imale 617 radnika manje!
Na preliminarnoj listi firmi koje ispunjavaju uslove za novu pomoć Federalnog ministarstva našle su ponovo firme iz grupacije Prevent. Tako su na spisku firme Prevent Zenica, Prevent Specialis, Prevent Visoko, Prevent Goražde.
Prema podacima koje su ove firme dostavile Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije i podacima o broju zaposlenih sa FIA-e evidentna je drastična razlika u broju trenutno zaposlenih i broju radnika koje su ove firme imale prije pandemije. Najdrastičniji primjer je pet firmi koje u 2021. godini imaju oko 1.200 radnika manje nego u 2019. godini.
Iako se u javnom pozivu navodi da ove firme u narednom periodu ne smiju otpuštati radnike ipak se postavlja pitanje treba li ovakve poslodavce nagraditi javnim novcem. Naročito kada uzmemo u obzir da postoje poslodavci, koji ispunjavaju uslove javnog poziva a koji, bez obzira na tešku situaciju izazvanu pandemijom, nisu otpuštali radnike a neki od njih čak su i povećali broj.
Ministarstvo ne bi trebalo ponavljati greške iz prošle godine. Podsjetit ćemo da je prošle godine Uredbom Vlade FBiH o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije podijelilo oko 30 miliona maraka. Iako su kriteriji za dodjelu sredstava bili da korisnici financijske pomoći ne mogu smanjivati broj zaposlenih, firme koje su dobile pomoć u tom periodu otpustile su više od dvije i po hiljade radnika! Skoro pola miliona maraka je dodijeljeno firmama sa samo jednim zaposlenim.
Podsjetit ćemo i na činjenicu da je Ured za reviziju institucija FBiH otkrio brojne nepravilnosti i u drugim ministarstvima koja su podijelila ukupno oko 90 miliona maraka za pomoć privredi. I tada umjesto preuzimanja odgovornosti federalni ministri krivicu su prebacili na federalne revizore koji su uočili nepravilnosti.
Tada je na press konferenciji Vladinog tima na čelu sa Aidom Soko vršen otvoreni pritisak na rad revizora Ureda za reviziju institucija FBiH.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić čak je optužio Ured da su imali namjeru“ osramoćivanja četiri ministarstva i četiri ministra te javno izrugivanje odluka Vlade i pomoći koja je transparentno podijeljena“ a Vlada FBiH je ocijenila da se izvještaji temelje na subjektivnoj ocjeni i netačnoj interpretaciji.
