SIPA je pune tri godine vodila istragu o ovoj velikoj aferi i sve nalaze dostavila Tužilaštvu BiH, u kojem je opet sve zapelo
Istraživački tim Inforadara
Nakon razornih poplava u BiH 2014. godine Republika Turska je dozvolila bescarinski uvoz 15.000 tona mesa godišnje iz BiH, a taj aranžman produžen je i u 2015. godini uz naznaku da bi se kvota bescarinskog izvoza mogla povećati na 30.000 tona kada bh. proizvođači za to budu spremni.
Bio je ovo u to vrijeme direktan dogovor lidera SDA i tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, „u cilju da se oživi bh. privreda“. Pojedini mediji su ovaj posao proglasili „poslom stoljeća“.
MESO ZARAŽENO ESCERICHIOM
Međutim, afera velikih razmjera, koja je doslovno zataškana, izbila je nakon što su pojedini mesoprerađivači uz pomoć veterinara počeli falsificirati dokumentaciju, prevashodno ušne markice i pasoše životinja. To su radili kako bi na osnovu falsificiranih dokumenata dobijali potrebno odobrenje od Vanjskotrgovinske komore BiH za izvoz mesa u Tursku.
Posao je uhodan na način da su mesari uvozili meso iz susjednih i još nekih država, a potom ga izvozili u Tursku kao domaći proizvod. Među njima i oni koji su uvozili ture mesa stare po nekoliko godina, koje bi potom podvrgavali raznim tretmanima kako bi na turskom tržištu dostiglo što kvalitetniju cijenu svježeg mesa.
Nekoliko mjeseci kasnije izbio je međunarodni skandal nakon što su šokirani Turci otkrili hemikalije u mesu, odnosno da je meso bojeno, što svjedoči i video koji objavljujemo.
Naknadnom mikrobiološkom analizom Turci su u mesu pronašli opasnu bakteriju Escherichiu coli, koja je isključivo fekalnog porijekla i njeno prisustvo je pokazatelj fekalnog zagađenja hrane! Naime, infekcije s E.coli najčešće su povezane s faširanim mesom i mliječnim proizvodima.
Video: Turski mesar vrši proces “odbojavanja” obojenog i starog mesa koje je iz BiH kao “svježe” uvoženo u Tursku
Treba li naglašavati da su u Turskoj popaljeni svi crveni alarmi, posao je istog trena zaustavljen, a cijela priča je zataškana – možemo to samo da pretpostavimo – zbog činjenice da su posao dogovarali najmoćniji čovjek u Turskoj i jedan od najmoćnijih u BiH.
„Obojeno“ i zaraženo meso, koje je ustvari bilo uvoz iz Poljske i Rumunije a onda kao „Made in BiH“ izvoženo u Tursku, mjesecima je izlagano po turskim prodavnicama na najvidljivijim policama i izlozima.
Podsjećamo, nakon dogovorenog posla 2014. godine, turska strana je provela tender, jer su oni diktirali uslove. Nadležne bh. institucije bile su dužne da se pridržavaju pravila za izvoz, prije svega da je goveđe meso bh. porijekla, odnosno da je najmanje tri mjeseca grlo moralo da provede u BiH.
Uslovi turskog naručioca su bili i da certifikat o porijeklu mesa bude ispravan, da izvozni objekti u BiH imaju dozvolu turske inspekcije te da se ovaj posao uradi pošteno i na zakonit način, da ne bude bilo kakvih malverizacija i zloupotreba, jer je ranije bilo sumnje da neki od izvoznika nisu poštovali određena pravila.
DVIJE KOMPANIJE DOBILE ZABRANU IZVOZA
Turska strana je svoja pravila dokumentovala Odlukom i u njihovom Službenom listu bt. 29222, od 32.12.2014. godine, u kojoj se kaže da se „obrađeno goveđe meso izvozi iz BiH u Tursku u skladu sa Bilateralnim trgovinskim sporazumom između Republike Turske i BiH“. Spisak prerađenog goveđeg mesa je propisan „Odlukom o nadzoru nad proizvodima podvrgnutim kontroli Ministarstva prehrane, poljoprivrede i stočarstva Republike Turske (Sl. glasnik broj 29222, od 31.12.2014.)“, u Aneksu 1/A. Kako bi se ove vrste mesa uvozile u Tursku, uvoznik treba da obezbijedi kontrolni certifikat prije same izvozne procedure, a izdaje ga gore navedeno Ministarstvo.
Istaknuto je da su „neophodni dokumenti koji se moraju prikazati prilikom ovjere kontrolnih sertifikata propisani u Odluci o neophodnoj dokumentaciji koju je potrebno pokazati prilikom izvoza i ovjere kontrolnih sertifikata za uvoz životinjskih proizvoda (Sl. glasnik broj 28209, od 19.02.2012.)“.
Također je bilo neophodno priložiti uzorak certifikata o ispravnosti od veterinara tokom prijave za kontrolu certifikata za životinjski proizvod koji se uvozi u Tursku.
Foto: Faksimil dijela odluke o izvozu mesa i mesnih prerađevina u Tursku
Pet odabranih bh. kompanija iz različitih dijelova zemlje određeni su period zloupotrebljavali bescarinski izvoz mesa. Posebno su se isticala dva velika izvoznika mesa u Tursku: jedan iz Travnika i drugi iz Visokog, koji su dobili službenu zabranu izvoza, a sve ostale kompanije prestale su s izvozom na temelju usmene naredbe tadašnjeg resornog ministra Mirka Šarovića, zbog čega je Vanjskotrgovinska komora BiH istovremeno prestala sa izdavanjem dozvolu za izvoz.
Šarović je tada potvrdio da je konstatovano niz propusta te da je utvrđeno „kako jedan broja lica nije postupao u skladu sa svojim obavezama“.
Da je vođena temeljita istraga Inforadaru je potvrđeno iz SIPA-e. Međutim, od odgovornosti za ovu veliku međunarodnu aferu ruke dižu oni kojih bi se ovo najviše trebalo da tiče, što proizilazi iz odgovora SIPA-e Inforadaru:
„U vezi Vašeg upita od 16.08.2021.godine, obavještavamo Vas da su policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu tokom 2014., 2015. i 2016. godine postupali po zahtjevu Tužilaštva BiH koji se odnosio na provjere oko izvoza mesa u Republiku Tursku. O izvršenim provjerama sačinjeni su izvještaji o preduzetim mjerama i radnjama, koji su na nadležnost dostavljeni Tužilaštvu BiH, te predležemo da se za više informacija obratite Tužilaštvu Bosne i Hercegovine“, odgovorili su nam iz ove policijske agencije.
Foto: Faksimil odgovora SIPA-e Inforadaru
Treba li naglašavati da nam iz Tužilaštva BiH, u kojem posao portparola godinama obnaša Boris Grubešić, nisu odgovorili ni ovoga puta, kao ni proteklih desetina puta na naša pitanja o velikim pričama koje smo istraživali.
Inače, SIPA je u tom periodu izuzela dokumentaciju iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Ureda za veterinarstvo BiH, Agencije za označavanje životinja BiH i drugih institucija koje su saučesnici u procesu izvoza.
Prema nalazima ove Agencije, iz Poljske je uvezeno čak 330 tona mesa. Određena količina je kao bh. proizvod završila na turskom tržištu, a ostatak su pojeli bh. građani. Isto se desilo i s rumunskim mesom. Nakon otkrivanja afere, cijena sa 5.20 KM po kilogramu junetine odmah je pala za jednu marku.
Veliko je pitanje šta bi se dogodilo na tržištu mesa, a i sa cijenama općenito, da je tada otkriveno da je meso izvoženo u Tursku bilo zaraženo E.coli!
MESO BILO ZARAŽENO – NIKO NIJE KRIV
U 2015. u Tursku je iz BiH uvezeno čak 10 puta više mesa nego godinu ranije, u vrijednosti oko 100 miliona KM. Ovo su podaci Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH koja izdaje dozvole i kompletnu dokumentaciju o porijeklu mesa.
Interesantan je i odgovor Inforadaru iz VTK BiH, koja također pere ruke od odgovornosti za ovu veliku zataškanu aferu međunarodnih razmjera.
„Vlada Republike Turske 2014. godine donijela je Odluku o odobravanju uvoza mesa iz BiH koja je objavljena u turskom Službenom glasniku. U Odluci su, pored ostalog, bila i sadržana pravila za sticanje bh. porijekla mesa, te su certifikati o porijeklu, koji su pratili isporuke mesa iz BiH u Tursku, bili izdati prema tim pravilima i tražena je dokumentacija iz koje se moglo utvrditi da je meso steklo bh. porijeklo prema spomenutim pravilima iz Odluke. Što se tiče dodjele odobrenja za izvoz, te ostalih informacija koje ste tražili u svom dopisu, molimo Vas da se obratite Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kao instituciji koja je nadležna za nadzor nad provođenjem pomenute Odluke, a i za izdavanje odobrenja za izvoz, te samim tim ima i odgovore na Vaša pitanja“, odgovorili su iz VTK BiH.
S pitanjima smo se naravno obratili i ministarstvu na čijem je čelu trenutno ministar Staša Košarac, ali kao i u slučaju Tužilaštva BiH odgovore nismo dobili.
Foto: Pregled vanjskotrgovinske razmjene BiH u KM
Bitno je naglasiti da je u vrijeme sklapanja posla Izetbegović-Erdogan turski predsjednik insistirao na poštivanju zakona EU. S tim u vezi higijenski paket Evropske unije iz 2004. godine je set zakona kojima se reguliše sistem kontrole hrane, od mjesta proizvodnje na farmama, do potrošača. Ovim zakonodavnim okvirom je odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane data proizvođačima, a nadležne državne inspekcije su zadržale pravo provjere funkcioniranja tog sistema. Praktično, certifikacija za ispravnost hrane je postala obaveza i odgovornost proizvođača.
No, video koji objavljujemo najbolje dokazuje koliko su bh. proizvođači bili spremni da ispoštuju propisane obaveze, odnosno potvrđuje da su se kontrole ipak provodile za račun mesara i njihovih mecena, a na obraz države koja je tada definitivno izgubila ugled u poslovnom svijetu Republike Turske.
Bh. strana, dakle, zanemarila je ultimatum iz Republike Turske, a to je zvanični certifikat koji je bio obavezan za sve pošiljke mesa iz BiH u Tursku.
Foto: Faksimil dijela zvaničnog certifikata o porijeklu
U ovom certifikatu su precizirane sve mjere o zdravstvenoj ispravnosti, porijeklu i drugo. To znači da iza certifikata stoje nadležne bh. institucije koje su preko inspektora bile dužne da ispitaju tačnost podataka koje su izvoznici prilagali. Najodgovornija u lancu je VTK BiH, koja u konačnici daje dozvole o porijeklu mesa.
Posljedice su bile očite. U svim slučajevima kada je obustavljan izvoz od turskog nadležnog ministarstva utvrđene su povrede uslova certifikata, što je na kraju i dovelo do mikrobioloških analiza koje su dokazale prisustvo opasne bakterije.
POSAO PREUZIMA ORIĆ
Nekoliko godina nakon što je SIPA provela veliku istragu i nalaze dostavila Tužilaštvu BiH, u kojem je sve zapelo, ponovo je počeo izvoz, ali ne u zacrtanom kapacitetu.
Na insistiranje Izetbegovića, federalni dio izvoza sada je prepušten „stranačkom povjereniku“ Naseru Oriću, inače donedavno angažovanom u Ministarstvu boraca u Vladi FBiH. Kako saznajemo iz VTK BiH, Orićeva supruga je nedavno otvorila firmu koja se bavi prometom mesa kako bi uslovi koje Turska propisuje bili ispunjeni.
Inače, posao razmjene i svega što uz to ide posljednjih godina ponovo raste. Samo je lani, u odnosu na godinu ranije, obim razmjene mesa iznosio 7,5 miliona KM više.
Posebno je značajan pokazatelj izvoza svježe i rashlađena govedine, koji je uglavnom usmjeren ponovo prema Turskoj te je on u 2020. godini iznosio više od 24 miliona KM.
Pitanja o propalom poslu koji je lično dogovarao s predsjednikom Erdoganom i zataškanoj aferi uputili smo i Izetbegoviću. Očekivano, ni on nije odgovorio, jer ko su mediji da istražuju i postavljaju pitanja od najvišeg javnog značaja.
