Uz obalu rijeke Trebišnjice u završnoj fazi je izgradnja stambeno – poslovnog objekta čiji gabariti, prema mišljenju stručnjaka, narušavaju panoramski izgled grada i pogled na Arslanagića most koji je označen nacionalnim spomenikom. Kada objekat bude potpuno završen, sa parkingom i ostalim pomoćnim objektima, on će se faktički potpuno nasloniti na obalu rijeke. No, investitori ne namjeravaju stati sa gradnjom uz obalu Trebišnjice, gradi se i drugi objekat, a sve uz blagoslov lokalnih vlasti.
Autor: Istraživački tim SPIN Info
Na sjednici Skupštine Grada Trebinja održanoj krajem prošle godine usvojen je prijedlog Odluke o pristupanju izmjene dijela regulacionog plana “Blace- Abazovina”. Granice područja na koje se odnosi izmjena dijela Plana su, sa južne strane- spoj kamenog mosta sa ulicom Mića Ljubibratića- sa zapadne strane rijeka Trebišnjica, sa sjeverne- rijeka Trebišnjica i Maltezovo kolo, te sa istočne strane takođe ulica Mića Ljubibratića. Navedena površina obuhvaćena prijedlogom je 39 500 metara kvadratnih. Kao razlog izmjene dijela regulacionog plana iz Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Trebinja naveli su- zahtjev investitora.
“Artea” doo Trebinje, kao vlasnik zemljišta na tom lokalitetu želi drugačiji način planiranja objekta sa drugačijim gabaritima, organizacijom i vrstom namjene”, stoji u obrazloženju Odluke.
U tekstualnom dijelu regulacionog plana navodi se da isti sadrži urbanističke standarde za građenje i uređenje prostora koji, između ostalog, podrazumijevaju obezbjeđivanje uslova za zaštitu, očuvanje, uređenje i aktiviranje prirodnih resursa, te uslove za očuvanje, zaštitu i prezentaciju nasljeđa kulture, prirode i zaštitu životne sredine.
Da bi se zakonski pokrili iz grada Trebinja pozvali su se i na član 39. Stav 3 Zakona o uređenju prostora i građenju RS gdje se navodi da “investitor koji ima poseban interes za izradu sprovedbenog dokumenta za određeno područje ili za izradu dokumenta prostornog uređenja područja posebne namjene može svojim sredstvima finansirati izradu tog dokumenta prostornog uređenja”. Međutim, kakav je to poseban interes investitora i šta on podrazumijeva, nisu nam znali odgovoriti ni iz nadležnog ministarstva, te ostaje pitanje da li pomenuti zakon u startu dozvoljava pogodovanje investitorima nauštrb interesa građana, odnosno javnog interesa.
Ko su investitori koji grade uz obalu rijeke?
Objekat koji je rađen po uzoru na budvanski hotel ”Perla” i koji je dobio nadimak ”Toalet papir zgrada”, zbog svog izgleda i oblika, već odavno uz obalu rijeke Trebišnjice gradi firma ”Altea RS’‘ d.o.o. Igrom slučaja još jedan objekat u neposrednoj blizini trebinjske ”Perle” već je počeo da se gradi, tačnije, ljetos su počeli pripremni radovi, a novoplanirani objekat gradi, već pomenuti investitor, firma ”Artea” d.o.o.
Zanimljivo je i to da su primjećeni određeni radovi na pomenutoj lokaciji iako Skupština Grada Trebinja nije usvojila Odluku, već tek prijedlog Odluke o izmjeni regulacionog plana.
O samom prijedlogu izmjene dijela regulacionog plana iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju nam je odgovoreno da oni nisu u nadležnosti da komentarišu odluke lokalne samouprave, te da je u slučaju eventualnih nedostataka izmjenjenog regulacionog plana nadležan inspektor koji će ocijeniti zakonitost istog.
Kada je riječ o izgradnji samog objekta, građani Trebinja ostaju uskraćeni i za informacije o njegovoj spratnosti i namjeni. S obzirom da iz gradske uprave Trebinje nikada na odgovaraju na naša pitanja, nezvanično saznajemo da je željena spratnost investitora najmanje 5+2, što svakako narušava izgled, i plansko uređenje Grada.
No, vratimo se firmama, dok se ”Altea RS” dovodi u vezu sa ljudima bliskim aktuelnoj vlasti, firma sličnog naziva, ”Artea” doo, povezana je sa Rodoljubom Draškovićem, vlasnikom koncerna ”Swisslion Takovo” i idejnim tvorcem trebinjskog Grada sunca, tvrde izvori SPIN Info.
U prilog ovoj tvrdnji govori i činjenica da je firma registrovana u Draženskoj gori, gdje se nalazi i Grad sunca.
Ipak, u vlasničkoj strukturi se ne navodi Drašković, već Milica Mijanović i Srećko Dučić.
Milica Mijanović je bliska saradnica ”hercegovačkog kneza”, a Srećko Dučić je na posljednim lokalnim izborima održanim 2020. godine bio kandidat za odbornika ispred liste političkog subjekta koji je osnovao Rodoljub Drašković – Hercegovački narodni pokret (HNP). Vezu ovog preduzeća i Rodoljuba Draškovića potvrdio nam je i jedan njegov radnik koji je eksplicitno rekao da je firma ”Artea” u vlasništvu prvog čovjeka ”Swisslion Takova” i trebinjskog Grada sunca, ali koji je, iz razumljivih razloga, želio ostati anoniman.
Posebno je zanimljivo i to da je, prema podacima portala CompanyWall, firma osnovana tek u martu prošle godine, i očekivano nema prihoda u 2021. godini. Osim toga, ova firma nema ni zaposlenih radnika.
Urbanistički haos
Određene kontroverze pratile su i samo usvajanje Prijedloga Odluke od strane trebinjskih odbornika budući da je samo jedan glas “ZA” bio presudan, Da kuriozitet bude veći, radi se o glasu odbornika Milana Filipovića iz Socijalističke partije, dok je njegov predsjednik GrO iste partije Rajko Ćapin, bio protiv.
Ćapin je osudio donošenje ove odluke smatrajući da će planirani objekat dodatno narušiti izgled starog jezgra Grada Trebinja. On je za Spin info govorio o planiranoj gradnji istakavši da ova i slične urbanističke intervencije šalju ružnu sliku o Trebinju koji pretenduje biti turistički centar.
”Izmjenom dijela Regulacionog plana ‘’Blace – Abazovina’’ desilo se ono što smo mislili da će se desiti i čega smo se pribojavali, a što predstavlja nastavak maćehinskog odnosa prema Trebišnjici i njenom priobalnom dijelu. Mogu reći da je ovo, nažalost, poprimilo oblik ‘’epidemije’’ kada je u pitanju devastacija i uništavanje obalnog dijela rijeke Trebišnjice i nje same. Nema sumnje da će ovo uticati na cjelokupan opstanak staništa za bića koja joj kao rijeci gravitiraju. Potpuno je neprihvatljivo i neprimjereno da se jedan takav dragulj našeg grada, naš sinonim i ponos – naša rijeka, kao i cijeli ambijent koji je ona stvarala svojim nestvarnim, vjekovnim tokom, nemilosrdno ‘’guši’’ i zatire gomilom betona, čelika i stakla samo zarad interesa nezasitih pojedinaca, a na štetu i žalost svih građana koji bezuslovno vole svoj grad. Ovakvi i slični primjeri naš grad pokušavaju učiniti nedoraslom, potčinjenom i neprilagođenom sredinom za tako značajne oblasti kao što je zaštita prirodnih bogatstava, a koje svako civilizovano i osviješćeno društvo ljubomorno čuva i njeguje te zakonom štiti!” – rekao je Ćapin za Spin info.
Iako je javno osudio i dao negativno mišljenje o gradnji ovog objekta, iz opozicionog odborničkog kluba ”Za pravdu i red” stižu optužbe da se radi o licemjerju, pravdajući to upravo onim presudnim glasom koji je došao iz reda Socijalističke partije. Ovakvo mišljenje i optužbe na račun prvog trebinjskog socijaliste izazvale su burnu raspravu u toku 15. sjednice Skupštine Grada Trebinja, koja je u jednom momentu bila na ivici incidenta.
Odbornica kluba ”Za pravdu i red” u aktuelnom sazivu trebinjske Skupštine Dajana Milišić, tvrdi da je glasanjem protiv usvajanja prijedloga ove Odluke Rajko Ćapin zapravo obmanuo javnost, što potkrepljuje činjenicom da je njegov partijski drug, Milan Filipović, svojim glasom ”za” bio odlučujući glas.
”Svojevremeno smo imali i lažnog opozicionara. Ne mislim na Slavka Vučurevića, već na Rajka Ćapina, koji je javnosti prezentovao kako je on protiv da se oduzeta zemlja, odnosno, zemljište koje je nacionalizovano nakon Drugog svjetskog rata da na upravljanje gradonačelniku Mirku Ćuriću. Malo je falilo da povjerujem u iskrene namjere ovoga čovjeka, a onda dođe na red glasanje za usvajanje ove tačke i odbornik koji pripada njegovoj partiji glasa za usvajanje i tim potezom bude presudni petnaesti glas koji je bio potreban da se tačka usvoji. Nakon toga dolazi na red izmjena regulacionog plana Blace – Abazovina gdje Ćapin ponovo igra istu igru, a to je igra dvostrukih aršina.” – tvrdi Dajana Milišić.
Milišić dodaje da se na sjednicama Skupštine nalazio veliki broj tačaka vezanih za izmjene regulacionih planova, i da je veliki broj njih išao na štetu građana, i Grada Trebinja.
”Već sam spomenula da smo kao Klub odbornika Liste za pravdu i red bili protiv većine prijedloga izmjena regulacionih planova, jer ne samo da oni prave štetu već i sa njima se okoriste uvijek jedni te isti ljudi koji će ovim tempom uništiti izgled našeg grada i zavladaće urbanistički haos, ako već nije”, rekla je Dajana Milišić za Spin info.
Grad u službi investitora, a ne građana?
Udruženje za zaštitu voda Istočne Hercegovine „Vrelo“, u saradnji sa građanima okupljenim oko Fejsbuk grupe „Protjerajmo ruglo iz Trebinja“ još u oktobru 2021. godine podnijeli su zahtjev trebinjskoj Skupštini za sazivanje tematske sjednice na kojoj bi se razmatralo pitanje zaštite preostalog prirodnog toka rijeke Trebišnjice. Na sjednici bi, takođe, bilo predloženo da ovaj dio rijeke dobije status prirodnog dobra od posebnog interesa.
„Svjedoci smo da se svakodnevno legalnim i nelegalnim aktivnostima ugrožava ovaj dio toka rijeke Trebišnjice koja za grad i stanovnike ima poseban značaj. Ukoliko se nastavi sa ovim aktivnostima, rijeka će se pretvoriti u vještačko vodeno tijelo, što nikome ne bi trebao biti cilj. Raspolažemo informacijama da je započet projekat kojim su predviđene značajne građanske intervencije na ovom dijelu toka rijeke te da zbog toga građani sa njime moraju biti upoznati i o njemu dati svoje mišljenje“, navedeno je u zahtjevu ove grupe građana, objavio je portal Direkt.
Još tada se, da je bilo volje, mogao zaštiti priobalni dio Trebišnjice, ali očito je da se pogoduje investitorima, a još jedan dokaz takve tvrdnje je to što, prema našim saznanjima, još uvijek nema nikakvog odgovora nadležnih na inicijativu koju su predala pomenuta udruženja.
Građani su još tada zahtjevali da se svi montažni objekti uz obalu rijeke Trebišnjice sklone, kao i da se zaustavi gradnja kako bi se zaštitio preostali dio prirodnog toka Trebišnjice (radi se o pet kilometara uslovno rečeno prirodnog toka od čega su dva kilometra potpuno prirodna i netaknuta). Ni to nije urodilo plodom, kao što nisu urodile ni brojne žučne rasprave u skupštinskoj sali, kao ni apeli zaljubljenika u Trebišnjicu, ali i ljudi iz struke koji su više puta ukazivali na pogubnost ovakvog građenja.
Nacionalni spomenici i (ne)planska gradnja
Trebinje je rekorder po broju spomenika koji se nalaze na listi kandidata za nacionalne spomenike BiH i po broju spomenika koji već su već na listi. O izgradnji objekta pored rijeke Trebišnjice i u neposrednoj blizini Arslanagića mosta, nacionalnog spomenika, pitali smo i Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Komisija je Odlukom o proglašenju Arslanagića mosta u Trebinju nacionalnim spomenikom, a u cilju trajne zaštite, utvrdila određene mjere zaštite, ali vezano za prvu zonu koja obuhvata objekat mosta i pojas u širini 50 m uzvodno i nizvodno od objekta, naglašavajući da su vlade entiteta nadležne da sprovode implementaciju zaštite.
“U svakom slučaju kad Povjerenstvo donese odluku o proglašavanju nekog dobra nacionalnim spomenikom, entiteti na kojima se dobra nalaze, će poduzeti svaki napor da preduzmu sve pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere, neophodne za zaštitu i konzervaciju, prezentaciju i obnovu dobra“, navodi se u odgovoru našem portalu.
Međutim, ukoliko se čestim izmjenama regulacionih planova koje poguduju jedino investitorima nastavi gradnja u Trebinju, rijeka Trebišnjica mogla bi biti devastirana, a Trebinje bi izgubilo posebnost i značaj kao turistički grad sa vrijednim kulturno- istorijskim naslijeđem.
