Švedska u prvoj polovini ove godine predsjedava Evropskom unijom. Agendu diktira rat u Ukrajini, a proširenje EU na balkanske zemlje moglo bi da ostane u drugom planu.
Stokholm bi trebalo da nastavi tamo gdje je Prag okončao šestomjesečno predsjedavanje EU. U prvom planu biće ruski rat protiv Ukrajine, posljedice po bezbjednost i snabdijevanje energijom, jačanje vojnih sposobnosti i više nezavisnosti Evrope kad je u pitanju snabdijevanje sirovinama i raznim proizvodima.
Švedsku vodi nova manjinska Vlada koju čine Umjereni, Demohrišćani i Liberali, koji su pak upućeni na podršku radikalno desničarskih Demokrata.
Ta Vlada planira oko 1.500 sjednica različitih tijela EU tokom šest mjeseci. Premijer Ulf Kristerson u decembru je rekao da agendu diktira rat.
„S jedne strane tačno znamo šta treba da radimo: da čuvamo evropsko jedinstvo pri podršci Ukrajini, da nađemo sredstva za obnovu, sprovedemo međunarodno pravo i spremimo put kandidata Ukrajine u EU“, rekao je on.
„Sa druge strane, nemamo pojma šta nas čeka. Šta će se desiti godinu dana nakon invazije? Na proljeće? Na ljeto? Švedska će biti spremna da djeluje brzo i odlučno“, dodao je Kristerson.
Desničari blokiraju neke teme
Tek u drugom planu su teme poput zaštite klime, migrantske politike kao i proširenje EU na balkanske zemlje. Premijer Kristerson, koji je na funkciji tek od oktobra, sa ovim temama ionako će naići na poprijeke poglede Demokrata čiji su glasovi potrebni manjinskoj Vladi.
Šef te ekstremne stranke Džimi Akeson, koji je osvojio 20 odsto glasova na izborima, negira klimatske promjene, protivi se prijemu migranata i, uopšte, Evropsku uniju vidi kao izvor svog zla. Time su švedske Demokrate prirodni partner nacionalističkim vlastima u Mađarskoj i Italiji.
Tako je premijer Kristerson najavio da će se Švedska založiti za vladavinu prava u svim članicama EU, te „umjereno“ voditi postupke zbog povrede principa EU protiv Mađarske i drugih. Švedske Demokrate pak striktno odbijaju bilo kakve kaznene mjere, kao što je neisplaćivanje subvencija iz evropskog ćupa Mađarskoj.
„Naivno je i opasno što Kristerson još uvijek tvrdi da će njegova Vlada biti u stanju da čuva pravnu državu dok se oslanja na Švedske Demokrate“, rekao je Jakop Dalunde, evropski poslanik švedskih Zelenih, koji su u Stokholmu u opoziciji.
Automobili na struju
Švedska Vlada makar kod ekonomskih tema želi da ostvari napredak. Kristerson je konkretno najavio da treba podržati automobilsku branšu u prelasku na električni pogon. Trebalo bi smanjiti zavisnost od isporučilaca iz Azije.
Premijer se takođe protivi velikim subvencijama koje SAD daju samo za domaće proizvode, ugrožavajući tako konkurentnost evropskih firmi.
„Švedska tokom predsjedavanja želi da podstakne rad na evropskom ekosistemu proizvodnje poluprovodnika. To zvuči vrlo tehnički, i jeste tehnički. Ali je apsolutno neophodno ako želimo da kompletno elektrifikujemo našu flotu vozila“, rekao je Kristerson u švedskom parlamentu Rajhstagu.
Opasne ulice
Doduše, teško je Vladi u Stokholmu da isijava evropski optimizam dok je kod kuće ophrvana problemima. U božićnom govoru je Ulf Kristerson ukazao prije svega na stopu kriminala. „U inostranstvu se Švedska poima kao mirna i harmonična zemlja“, rekao je.
Ali, kako je dodao, ta slika često vara. Do sredine decembra prošle godine je pobrojano 378 pucnjava sa 60 mrtvih. U skandinavskom susjedstvu su brojke bitno manje: U Danskoj četvoro mrtvih u pucnjavama, u Finskoj svega dvoje.
U Sedertelju – gradiću kod Stokholma sa 70.000 ljudi – prošle godine je ubijeno jednako ljudi koliko u cijelom Londonu, rekao je premijer. On je dodao da se mahom radi o sukobima među mladićima migrantskog porijekla, a sve u sklopu organizovanog kriminala.
Upravo je to bitan razlog što su desničarske Demokrate osvojile čak petinu glasova na izborima.
Erdoganova ucena
Uporedo sa radom na bezbjednosti ulica, Švedsku čeka rad na bezbjednosti zemlje. Još uvijek Turska blokira prijem Švedske i Finske u vojni savez NATO, navodno jer te zemlje štite „kurdske teroriste“.
Švedska je već pristala na ustupke, odnosno na brže izručivanje osumnjičenih koje Turska traži. No to nije dovoljno predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu, kako je rekao u decembru.
Ipak, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg računa da će Švedska ući u NATO tokom ove godine. Ali, nije se usudio da prognozira kada tačno.
Izvor: DW
