SUDSKA POLICIJA RS: Nelegalna zapošljavanja, protivzakonita obuka, ustupci bjeguncima...

Novi ministar pravde Miloš Bukejlović pokazao se vrlo efikasnim u ispunjavanju zahtjeva koje mu ispostavlja stranački šef Milorad Dodik,  predsjednik Republike Srpske. Po Dodikovom nalogu, koji drži sve poluge vlasti u RS, od zakonodavne, izvršne i dobrim dijelom pravosudne, Bukejlović je po hitnom postupku u Narodnu skupštinu uputio Nacrt izmjene Krivičnog zakonika RS, a vladajuća većina ga još brže usvojila, trasirajući tako put ka ponovnoj kriminalizaciji klevete u ovom bh. entitetu, s ciljem daljeg ugrožavanja slobode medija i govora uopšte.

Ministar Bukejlović potpuno je saglasan i sa Dodikovim stavom da osobe koje rade u nevladinim organizacijama, čiji su donatori zapadne zemlje, „zakonski“ budu označene kao „strani agenti“. Zadatak Bukejlovića je bio i da ispod radara, bez prethodnih konsultacija sa sindikalnom organizacijom Sudske policije RS, u skupštinsku proceduru uputi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o sudskoj policiji RS, koji je sporan sa više aspekata.

Prema predloženom zakonskom rješenju, sudski policajci će po sili zakona ići u penziju kada navrše 40 godina „penzijskog staža“, u koji je uračunat i poseban staž po osnovu učešća u ratu, bez obzira na godine života. To je nešto što velikom broju službenika Sudske policije ne ide u prilog, jer bi njih sedamdesetak preko noći bilo penzionisano, a upražnjena radna mjesta popunili bi novi kadrovi, odabrani po stranačkokoj ili rodbinskoj liniji.

Tajne izmjene zakona

Još u januaru 2020. godine Koordinacioni odbor Sindikalnih organizacija Sudske policije RS, kao tijelo koje štiti interese sudskih policajaca, uputilo je Ministarstvu pravde RS inicijativu da se izvrši korekcija predloženog zakona, kojeg je resornom ministarstvu godinu dana ranije uputio direktor Sudske policije Željko Dragojević. Nakon sastanaka predstavnika sindikata i dugotrajnih polemika i ubjeđivanja sa bivšim ministrom pravde Antonom Kasipovićem činilo se da je sporni zakon stavljen ad acta. Ispostavilo se, međutim, da će se prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Sudskoj policiji RS naći pred poslanicima entitetskog parlamenta već tokom aprila. Sindikalna organizacija Sudske policije, kao ni njeni službenici o tome nisu imali pojma, što je potpuno suprotno važećim opštim aktima kojima se reguliše procedura izmjene zakona (kolektivni ugovor i drugi zakonski akti).

Zbog toga su uputili dopis Zakonodavnom odboru Narodne skupštine RS i Republički sekretarijatu za zakonodavstvo, tražeći da se obustave sve aktivnosti na izmjeni Zakona o Sudskoj policiji RS. Vrlo detaljno su obrazložili razloge zbog čega traže povlačenje ovog zakona.

Naveli su da su predložene izmjene zakona bile tajna za zaposlene u Sudskoj policiji, jer su izmjene zakona podnijeli direktor Sudske policije Željko Dragojević i pomoćnik ministra pravde za oblast pravosuđa Slobodan Zec.

U dopisu se tvrdi da su Dragojević i Zec godinama to pokušavali da učine, te da su procijenili da je sada došao pravi trenutak, jer se na čelu Ministarstva pravde RS nalazi Miloš Bukejlović, koji se pokazao kao vrlo efikasan kada je potrebno donijeti zakonska rješenja upitnog legaliteta i kredibiliteta.

„Predložena izmjena Zakona je odraz volje maksimalno četvoro ljudi, a ne zaposlenih“, navedeno je u dopisu službenika Sudske policije RS. „Četvrta osoba“ je predsjednica Vrhovnog suda RS Daniela Milovanović, čija je uloga u svemu itekako bitna, s obzirom na činjenicu da Sudska policija spada u nadležnost ovog suda.

Predloženom izmjenom zakona, kako se tvrdi u dopisu, najveća šteta želi se nanijeti zaposlenima u Sudskoj policiji RS, koji su bili učesnici rata.

„Policijskom službeniku Sudske policije prestaje radni odnos (dakle misli se po sili Zakona) kada navrši 40 godina ’penzijskog staža, bez obzira na godine života’. Mi nismo tražili nikakve izmjene, jer smatramo da je postojeći Zakon, koji je na snazi još od 2002. godine, jako dobar. U tom zakonu jasno je propisano da službeniku Sudske policije radni odnos prestaje (po sili zakona) ispunjavanjem zakonom propisanih uslova koji se odnose na godine staža – ’osiguranja’ i starosnu dob za penzionisanje u skladu sa Zakono o PIO. To smatramo ispravnim i borićemo svim da se to ne izmjeni svim pravnim sredstvima do kraja“, istakli su u dopisu službenici Sudske policije RS.

Ako bi predviđene izmjene zakona bile usvojene svi uposlenici Sudske policije koji imaju i „ratni staž“ odmah bi bili penzionisani, što bi ih dovelo u velike finansijske i egzistencijalne probleme. U dopisu se tvrdi da šteta ne bi bila nanesena samo narečenima, već i Budžetu RS, iz kojeg bi bilo potrebno najmanje milion maraka da za njihove otpremnine. S druge strane, bilo bi potreban dodatni novac da bi se isplatile plate novozaposlenim službenicima.

Bjegunci ne plaćaju privođenje

Poseban problem je, kako se ističe u dopisu, namjera da se novim zakonskim rješenjem retroaktivno prikrije kriminal, s ozbirom na to da su „godinama unazad u Sudskoj policiji vršena nelegalna zapošljavanja i protivzakonita obuka“. 

O kakvom kriminalu se radi jasno je iz krivične prijave koju su službenici Sudske policije RS podnijeli Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka protiv Vesne Antonić, sudije Vrhovnog suda RS i bivše predsjednica tog Suda, potom Željka Dragojevića te direktora Sudske policije RS i pomoćnika ministra pravde za oblast pravosuđa Slobodana Zeca. Podnosioci prijave ih terete da su kao službena i odgovorna lica neizvršavanjem svoje službene dužnosti nanijeli štetu budžetu RS u iznosu od oko 5.000.000 konvertibilnih maraka.

Riječ je o tome da oni nisu, mada ih je na to obavezivao zakon, kao i važeća uredba Vlade RS, regulisali naplatu troškova za dovođenje pred sudove onih osoba koja su izbjegavale da se odazovu sudskim pozivima. Jednostavno rečeno, troškove dovođenja lica pred sudove snosi Sudska policija, umjesto da su ti troškovi posebno fakturisani i uvršteni u ukupne troškove postupka.

Službenici Sudske policije RS godišnje prelaze u prosjeku oko 800.000 kilometara i realizuje prosječno oko 7000 naredbi o dovođenju na sud osoba koje se nisu odazvale sudskom pozivu. Da bi jednu osobu doveli na sud, navodi se u krivičnoj prijavi, potrebno je u prosjeku preći 90 kilometara. Cijena benzina je oko 2,5 KM po jednom litru, pa je bilo logično da se nakon svake izvršene naredbe ispostave troškovi po pređenom kilometru od oko 50 pfeniga (20 posto cijene jednog litra benzina) ili prosječno oko 45 konvertibilnih maraka po jednoj realizovanoj naredbi.

Organizacione jedinice Sudske policije RS za utošena sredstva nisu mogle da ispostave fakture, jer nadređeni nisu utvrdili obrazac fakturisanja, mada su imali zakonsku obavezu da to urade.

„Za više od 18 godina rada Sudske policije, apsolutno besplatno na štetu budžeta i građana RS, pređeno je oko 15 miliona kilometara, dovedeno je preko 120.000 lica. Kada se to pomnoži sa 45 KM dobije se iznos od 5.400.000 KM u nominalnom iznosu, za koji je prijavljenim krivičnim djelom oštećen Budžet RS“, navedeno je u krivičnoj prijavi protiv Antonićeve, Dragojevića i Zeca.

Tu, dodaje se, nisu uračunati ostali poslovi koje obavlja Sudska policija, poput provjere adrese, uručenja raznih pismena, obezbjeđenja rasprava, uviđaja, rekonstrukcija…, kakvih ima više od 2.500 godišnje ili oko 40.000 otkako postoji Sudska policija RS.

To štetu nanesenu budžetu RS uvećava na iznos od blizu 6.000.000 KM, navodi se u prijavi, uz opasku da su svi navedeni podaci preuzeti sa zvaničnog sajta Sudske policije RS.

Novčana nagodba za ubistvo

Antonićeva, Dragojević i Zec dalje se terete da su posredno odgovorni za smrt Milomira Jeftića iz Vlasenice, kojeg je 15. maja 2019. godine iz nehata ubio službenik Sudske policije Mladen Deurić. U trenutku kada je Jeftić izlazio iz zgrade Osnovnog suda u Vlasenici, Deurić se „igrao“ pištoljem u portirnici i slučajno ispalio kobni metak, koji je usmrtio Jeftića. Veoma je bitno naglasiti da je Deurić u trenutku nesreće imao kod sebe službeni pištolj, koji je nezakonito dužio. Na obuci za sudskog policajca je proveo svega tri dana, i to u Vrhovnom sudu RS, a nakon toga odmah mu je, mimo svih propisa, dat pištolj i bojeva municija.

Iza Jeftića je ostalo četvoro maloljetne djece i nezaposlena supruga, koja je ispostavila odštetni zahtjev Ministarstvu pravde RS. Njen zahtjev, kojim za odšetu potražuje 700.000 KM, putem Pravobranilaštva RS dostavljen je Vrhovnom sudu RS, a ukupna šteta za budžet RS u ovom, veoma tragičnom slučaju, na kraju je dostigao oko milion maraka. Sa suprugom stradalog Jeftića je i prije okončanja sudskog postupka protiv Deurića, sklopljena nagodba o odšteti, koja u konačnici, uz isplaćenu odšetu, stipendiju za djecu…, iznosi oko milion maraka. Podnosioci krivične prijave postavili su pitanje – kako prijavljeni mogu da „pregovaraju, obećavaju, sređuju, nude, zapošljavaju, plaćaju“, dodavši da su u cijeli lanac nezakonitih radnji, kojima se zataškava odgovornost nadležnih službenih osoba za ovo ubistvo, odgovorni i Pravobranilaštvo RS, kao i postupajući tužioci Tužilaštva u Istočnom Sarajevu.

Antonić, Dragojević i Zec, potpuno nezakonito, u radni odnos u Sudsku policiju primali su (i još primaju) osobe iz civilnog sektora, omogućavaju im da odmah stupe na dužnost, naoružaju vatrenim oružjem i bojevom municijom, a da prije toga za njih nisu organizovali pohađanje kursa za službenika Sudske policije u trajanju od najmanje tri do šest sedmica.

Umjesto toga, sporadično su organizovali kurseve u Vrhovnom sudu, koji su trajali svega par dana, obuku su im držala nestručna lica, umjesto profesora sa Policijske akademije, kako je striktno propisano zakonom. Nakon tih kurseva pripravnicima su izdavali potvrde (uvjerenje ili diplomu), koju može da izda jedino škola MUP-a RS, koje su potom tako neobučene naoružavali, unformisali i raspoređivali po cijeloj RS, svjesno tako ugrožavajući njihove starije radne kolege, ali i obične građane RS. Poput Milomira Jeftića, koji je zbog javašluka Antonićeve, Dragojevića i Zeca platio glavom.

Procjena je da neobučenih i ilegalno naoružanih službenika u Sudskoj policiji RS trenutno ima desetine, stoji u krivičnoj prijavi.

Na pitanje, koje je jednom prilikom direktoru Sudske policije RS postavio inspektor Ranko Vuković, zašto to rade, znajući da su to krivična dijela, Dragojević je odgovorio: „Ma šta mene briga u krajnjoj liniji sve je Vesna (Antonić) potpisivala, ona će odgovarati…“

Iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka za Žurnal su potvrdili da su zaprimili prijavu protiv Vesne Antonić, Željka Dragojevića i Slobodana Zeca, ali da su taj predmet proslijedili Posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala Republičkog javnog tužilaštva, nadležnom za ovakve slučajeve. Na potezu su tužioci Republičkog javnog tužilaštva, koji bi trebalo da pokažu da li štite zakone, javni interes i građane ili su na strani uvezanih interesnih grupacija, koji ne prežu ni od čega da bi ostvarili svoje ciljeve.

(zurnal.info)