Foto: Natalja Petuhova / Shutterstock
Siromaštvo među zaposlenima raširena je pojava u Europi, a tijekom posljednjih 10 godina nije se puno mijenjalo. Kućanstva s visokim intenzitetom rada nisu pošteđena siromaštva, dok su mlađi ljudi često najteže pogođeni. Otprilike 9 posto zaposlenih ljudi u EU živi ispod granice siromaštva. Brojni su čimbenici koji mogu pridonijeti ovom stanju.
Prevela Marina Kelava
Radno siromaštvo definira se kao situacija u kojoj su redovito zaposleni ljudi u riziku od siromaštva, imaju ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod relativne linije siromaštva koja je određena na 60 posto nacionalnog medijana dohotka.
Brojni su čimbenici koji mogu pridonijeti ovom stanju. Na primjer, nedostatak državljanstva gotovo svugdje ostavlja radnike izloženijima radnom siromaštvu. Dob (na štetu mladih) i stupanj obrazovanja također igraju značajnu ulogu (rizičniji su oni bez trećeg stupnja).
Drugi važan element je intenzitet rada. Eurostat ističe kako je u svim zemljama EU-a osim Belgije, Irske i Finske, više od 20 posto odraslih u kućanstvima s niskim intenzitetom rada u opasnosti je od siromaštva. U šest zemalja ta brojka prelazi 40 posto, a najveću s 54 posto ima Portugal.
Čak su i kućanstva s visokim intenzitetom rada pogođena su siromaštvom zaposlenih. 9,4 posto takvih kućanstava je u riziku od siromaštva, s najvišim postotkom od 19,8 posto u Rumunjskoj i 14,3 posto u Luksemburgu. U Italiji je 40,2 posto kućanstava s niskim intenzitetom rada, 25,7 posto kućanstava s srednjim intenzitetom rada i 8,3 posto kućanstava s visokim intenzitetom rada u opasnosti od siromaštva.
Koliko siromaštvo utječe na radnike u zemljama članicama EU
U 2021. gotovo jedna desetina svih radnika u prosjeku u Europskoj uniji bila je u riziku od siromaštva. Ta je brojka ostala gotovo konstantna tijekom proteklog desetljeća, s neznatnim oscilacijama, ali uvijek između 8 i 10 posto. Međutim, situacija se uvelike razlikuje od zemlje do zemlje.
Rumunjska ima najveću brojku u Europi, s 15,2 posto radnika u riziku od siromaštva. Nakon Rumunjske slijede Luksemburg (13,5 posto) i Španjolska (12,7 posto). Italija je četvrta s 11,7 posto.
Tijekom posljednjeg desetljeća najoštriji napredak dogodio se u Grčkoj, gdje je brojka iznosila gotovo 14 posto u 2012., i Rumunjskoj, gdje je bila blizu 19 posto u istoj godini. Dok je situacija u ukupno 10 država članica pogoršana na tom planu, radnici u Luksemburgu (+3,2 postotna boda) i Bugarskoj (+2,6) su najteže pogođeni. U prosjeku u EU nije bilo promjena.
U Italiji je vrhunac dosegnut 2017. i 2018. (12,3 posto). Sveukupno, međutim, udio radnika u riziku od siromaštva lagano se povećao tijekom posljednjeg desetljeća: u 2012. brojka je iznosila 11,1 posto.
Siromaštvo zaposlenih nesrazmjerno pogađa mlade
Među skupinama koje su najizloženije radnom siromaštvu su oni u dobi od 18 do 24 godine.
Rumunjska je zemlja EU s najvećim udjelom radnika u riziku od siromaštva, kako među općom populacijom (15,2 posto), tako i među mladima (21,1 posto).
Ipak, najveći jaz u tom pogledu zabilježen je u Danskoj (14,2 postotna boda), a slijede je Bugarska (8,2 boda) i Luksemburg (7,3). U samo nekoliko država članica taj jaz ide u prilog mladim radnicima. Latvija tu zauzima prvo mjesto s pet postotnih bodova razlike.
