Prosvjed aktivista protiv naftovoda Dakota Access 2016. (foto Richard Bluecloud Castaneda/Greenpeace)
Dugogodišnja represija protiv eko-aktivizma u SAD-u i ostatku svijeta ovih je dana ušla u novu fazu zahvaljujući potvrdi drakonske zatvorske kazne američkoj klimatskoj aktivistkinji koja je optužena zbog sabotaže naftovoda, ali i "omogućavanja terorizma", iako na meti akcije u kojoj je sudjelovala nije bilo državno nego privatno vlasništvo
Piše: Tena Erceg
U jesen 2016. godine Jessica Reznicek, tada 35-godišnja američka klimatska aktivistkinja i članica Katoličkog radničkog pokreta izvela je sabotažu na dijelu podzemnog naftovoda Dakota Access, koji se prostire starosjedilačkim rezervatom Standing Rock na području Sjeverne i Južne Dakote. Rezervat bi trebao biti zaštićen od takvih projekata, pa su njegovi stanovnici već ranije bili krenuli s blokadama i drugim akcijama protiv izgradnje, a Reznicek im se pridružila u nekoliko navrata. U spomenutoj akciji došlo je do požara na cjevovodu, pa su ona i još jedna sudionica sazvale konferenciju za novinare i priznale da su tijekom dvije godine izvele nekoliko sabotaža na naftovodu. Investitori, četiri privatne kompanije, procijenili su da su ih te sabotaže koštale šest milijuna dolara jer je njima onemogućen prijevoz 30 milijuna barela sirove nafte.
Prije nekoliko dana, prizivni sud potvrdio je presudu nižeg suda kojom je Reznicek razrezana kazna zatvora od osam godina. Tužilaštvo je prethodno zatražilo da joj se sudi i zbog "omogućavanja terorizma", klauzule kaznenog zakona koja dopušta dramatično uvećanje kazne kada se pridoda drugim prijestupima. Inicijalna tražena kazna za Reznicek time se utrostručila, čime je učinjen presedan s obzirom na to da bi se spomenuta kvalifikacija trebala odnositi isključivo na zločine čija su meta djelovanje ili vlasništvo države, dok su u njezinom slučaju to bile privatne korporacije.
Tužilaštvo je uključivanje te odredbe u optužnicu protiv Reznicek zatražilo u tijeku procesa 2017. godine, nakon što su 84 zastupnika u Kongresu od tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Jeffa Sessionsa zatražila da se klimatske aktiviste počne tretirati kao "domaće teroriste". Sessions je bio čovjek od povjerenja tadašnjeg predsjednika države Donalda Trumpa, a mediji su kasnije objavili da su spomenuti zastupnici od naftnih i plinskih kompanija primili ukupno 36 milijuna dolara donacija za političke kampanje.
Presudom se dakle potvrdilo da se ubuduće svatko tko djeluje protiv interesa privatne kompanije na sudu može tretirati kao neprijatelj države. S druge strane, tužilaštvo nije tražilo da se kvalifikacija "omogućavanja terorizma" uključi u optužnicu protiv Dylanna Roofa, tada 21-godišnjeg bijelog supremacista osuđenog za ubojstvo osam Afroamerikanaca u metodističkoj crkvi u Charlestonu 2015. godine, a ni za muškarca koji se automobilom zabio u protuprosvjednike na rasističkom skupu u Charlottesvilleu 2017. Sudeći prema dosadašnjem tijeku suđenja, "zločini terorizma" neće se tražiti ni za aktere upada u zgradu Kongresa u Washingtonu 6. siječnja 2021., nakon izbora na kojima je Donald Trump izgubio.
Na drugom kraju svijeta, u Australiji, krajem prošle godine započelo je suđenje također dvjema klimatskim aktivistikinjama koje su se konopcima spustile niz opremu za ukrcaj ugljena u luci Newcastle u Južnom Novom Walesu. U pitanju je najveća svjetska luka za prijevoz ugljena, u zemlji koja je druga najveća izvoznica ugljena na svijetu, a aktivistkinjama zbog ometanja ukrcaja prijeti do 25 godina zatvora. U razdoblju od tjedan dana australske su vlasti uhapsile 18 članova organizacije Blockade Australia zbog "onemogućavanja 60 milijuna dolara vrijednog izvoza ugljena". Lokalne vlasti te su blokade nazvale "ekonomskim vandalizmom" i obznanile da su "prošli dani kada je policija samo odnosila prosvjednike zato što su izrazili politički stav".
Jessica Reznicek (Foto: Facebook)
Nešto ranije, ponovno u SAD-u, ekološkim aktivistkinjama Samanthi Brooks i Ellen Brennan Reiche započelo je suđenje zbog kršenja zakona kojim se zabranjuju "teroristički napadi i činjenje štete" na željezničkoj infrastrukturi. Dvije su žene između tračnica na pruzi u blizini granice s Kanadom postavile prijenosnik struje, što je dovelo do automatskog kočenja vlaka. Aktivistkinje su se solidarizirale sa starosjedilačkim narodima na području kanadske Britanske Kolumbije koji se protive izgradnji naftovoda Coastal Gaslink, a prijeti im do 20 godina zatvora.
U trenutku početka suđenja Brooks i Reiche FBI je istraživao 41 slučaj sabotaže željeznice u saveznoj državi Washington u periodu od 18 mjeseci, a u jednom slučaju došlo je do izlijevanja 29 tisuća galona nafte iz teretnog vlaka, što je ujedno i najozbiljnija eko-sabotaža u novije vrijeme. Relevantne službe zaključile su da je posljednjih godina u klimatskom aktivizmu došlo do (ponovnog) porasta korištenja direktnih akcija, uključujući vandalizam, uništavanje industrijske opreme i postrojenja i sabotaže na infrastrukturi. Sve to posljedica je zaoštravanja klimatske krize i političkog nečinjenja da se ona zaustavi, kao i zahuktalog nasrtanja na posljednje preostale prirodne resurse, često smještene na područjima starosjedilačkih naroda. Posljedica je to i sve raširenije spoznaje da je kapitalistički sustav do te mjere neodvojiv od eksploatacije da od njega nema smisla očekivati nikakvo djelovanje.
U velikom istraživanju o takozvanom eko-terorizmu koje je portal The Intercept objavio 2019. godine povijest tretmana ekološkog aktivizma smješta se još u eru zloglasnog višedesetljetnog direktora FBI-ja J. Edgara Hoovera, koji je smatrao da ekološki aktivisti predstavljaju "opasnost po društvo". Tijekom1980-ih najradikalnija je bila skupina Earth First!, čiji su članovi vršili direktne akcije kako bi spriječili rad pilana, hidroelektrana i građevinske radove u zaštićenim staništima. Arhivi FBI-ja svjedoče da je ta agencija Earth First! istraživala kao skupinu koja udovoljava definiciji "domaćeg terorizma", no eskalacija represije protiv eko-aktivizma počela se događati u posljednja dva desetljeća, s terorističkim napadom 11. rujna 2001. kao prekretnicom u širenju zakonskih mogućnosti progona.
Prije 11. rujna najaktivnije su bile organizacije Animal Liberation Front (ALF) i Earth Liberation Front (ELF), koje su u policijskoj operaciji Backfire praktički ugušene. Krajem travnja započelo je suđenje istaknutom članu tih skupina Josephu Dibeeju. Nešto ranije kubanske vlasti izručile su ga SAD-u, nakon što je 15 godina bio u bijegu. Dibee je priznao krivnju za optužbu da je u drugoj polovici 1990-ih sudjelovao u nekoliko akcija koje su prouzročile 45 milijuna dolara štete, od čega više od polovice otpada na podmetanje požara na skijalištu u Coloradu. Neposredno prije njegovog bijega iz zemlje 2004. FBI je te dvije skupine nazvao "najaktivnijim kriminalnim terorističkim elementima u Sjedinjenim Državama", a iako ni u jednoj akciji nitko nije ozlijeđen, očekuje se da će Dibee dobiti zatvorsku kaznu od najmanje sedam godina.
Budući da su ALF i ELF tijekom 1990-ih najviše napadali postrojenja za proizvodnju mesa i krzna te laboratorije u kojima se eksperimentiralo na životinjama, upravo su lobiji tih industrija bili i najaktivniji u nastojanjima da se postrože zakoni protiv "eko-terorizma". Dokumenti koje je dobila organizacija za transparentnost Property of the People svjedoče da su industrijska udruženja kontinuirano surađivala s FBI-jem i Ministarstvom pravosuđa, te da su zajedno sastavili bazu podataka dvjestotinjak organizacija u Sjevernoj Americi, koje je agencija potom nadzirala. Menadžeri industrijskih udruženja, kao što je primjerice ono krznarsko Fur Commission USA, redovito su sudjelovali u vladinim radnim skupinama i kongresnim saslušanjima o "eko-terorizmu", a donošenje Patriotskog zakona 2001. i širenje definicije terorizma stvorili su uvjete za dodatnu represiju.
Will Potter, autor knjige "Green is the New Red"
Ekološki aktivisti postali su laka meta jer je njihova retorika bila eksplicitno kritična prema kapitalističkom načinu proizvodnje, u trenutku kada je nacija zbila redove u nastojanju očuvanja "američkog načina života" ugroženog militantnim islamizmom.
Već nekoliko dana nakon donošenja Patriotskog zakona glasnogovornik ALF-a i ELF-a Craig Rosebraugh, sada autor knjiga i filmova, dobio je poziv za kongresno saslušanje na kojemu je rekao da "vlada, ukoliko je zaista zainteresirana za iskorjenjivanje terorizma u svijetu, prvo treba ukinuti američki imperijalizam". Članove Kongresa i vlade nazvao je "najvećom skupinom terorista koja predstavlja istinsku prijetnju životu na planeti".
Nekoliko godina kasnije, uz debelo prisustvo lobističkih organizacija, donesen je Zakon o terorizmu protiv poduzeća koja se bave životinjama, kojim se kriminalizira "uplitanje" u poslovanje bilo kojeg takvog poduzeća. Na 20 godina povećane su maksimalne kazne za materijalnu štetu, no zakon se nije odnosio na rudarska, šumarska ili postrojenja fosilnih goriva. Takve odredbe morale su pričekati dolazak Donalda Trumpa na vlast, s obzirom na to da je njegova administracija krajem 2017. donijela Zakon o zaštiti kritične infrastrukture, kojim su pooštrene kazne za neovlašteno ometanje posjeda i sprječavanja operacija naftovoda i plinovoda. Najmoćnije udruženje naftne i plinske industrije Američki institut za naftu pohvalio se tada dobrom suradnjom s pravosudnim vlastima, a u međuvremenu je 17 saveznih država uvelo svoje verzije tog federalnog zakona.
Tretiranje eko-aktivizma kao terorizma nipošto međutim nije ograničeno na sjevernu Ameriku i Australiju, a recentnije su u Evropi zabilježeni slučajevi poput onog iz Francuske 2015., kada je policija u kućni pritvor, bez sudskog naloga, stavila 24 klimatskih aktivista uoči konferencije na kojoj je donesen Pariški sporazum o klimatskim promjenama.
Uoči sljedećeg COP-a u Poljskoj 2019. tamošnje su vlasti zabranile ulazak u zemlju 13 aktivista, uz obrazloženje da "predstavljaju opasnost za javni red i nacionalnu sigurnost", a prethodno je parlament donio specijalni zakon kojim je policiji dozvoljeno da prikuplja podatke o sudionicima konferencije.
Iako su, prema podacima organizacije za ljudska prava Anti-Defamation League, u Americi između 2002. i 2018. godine 80 posto svih ubojstava povezanih s ideološkim ekstremizmom počinili pripadnici ekstremno desnih pokreta, Ministarstvo domovinske sigurnosti 2009. povuklo je vlastiti izvještaj o opasnostima domaćeg desničarskog ekstremizma pod pritiskom ekološki štetnih industrija. Kao što je već spomenuto, čak ni nakon što su relevantne agencije spoznale da je upravo desni ekstremizam najsmrtonosniji oblik domaćeg terorizma u SAD-u, te se spoznaje još uvijek nisu pretočile u praksu kada je u pitanju sudski progon. Will Potter, aktivist i istraživački novinar koji se bavi progonom aktivista u sklopu "rata protiv terorizma", u svojoj knjizi "Green is the New Red" napisao je da je takva politika pogonjena ne samo korporativnim lobiranjem, već i dubinski različitim ideologijama. "Stavovi koji motiviraju ekološke aktiviste predstavljaju se kao ideološka prijetnja temeljnim konceptima o tome što znači biti Amerikanac, a to su prije svega obrana kapitalizma, vjerski usmjerena država, zaštita industrije i uvjerenje da su ljudska bića izuzetna", napisao je Potter.
Izvor: Portal Novosti
