Foto: AFP / Getty Images North America / David McNew / Ilustracija
Klimatske promjene negativno utječu na mentalno zdravlje i emocionalno blagostanje ljudi širom svijeta.
Pokazala je to studija objavljena u sklopu Grantham Instituta za klimatske promjene i okoliš pri Imperial College u Londonu. Istraživači Emma Lawrance, Rhiannon Thompson, Gianluca Fontana i Neil Jennings pronašli su poveznicu između globalnog zatopljenja i broja samoubojstava; da ljudi nakon klimatskih katastrofa mogu razviti PTSP i depresiju; da su ljudi osjetljivi na ranjiva mentalna stanja osjetljivi na učinke klimatskih promjena na tjelesno i mentalno zdravlje; da klimatska kriza prijeti poremetiti pružanje njege osobama s dijagnozama mentalnih bolesti; te da klimatske promjene pogoršavaju mentalne poremećaje, posebno među mladima, što je dobilo naziv “Eko-anksioznost”.
Znanstvenici dalje predviđaju da će se ti utjecaji pogoršati ako se ne počne značajnije intervenirati u ove probleme. Smatraju da su ovi problemi podcijenjeni i da se radi o zanemarenom području istraživanja. Dodaju da će to imati posljedice na rast socijalnih nejednakosti i pogoršanja zdravstvenog stanja ljudi. Upozoravaju da ovdje postoje skriveni troškovi koji se ne uzimaju u obzir prilikom planiranja javnih politika te da postoje win-win mogućnosti za poboljšanje mentalnog zdravlja i emocionalne dobrobiti koje istovremeno doprinose sanaciji klimatskih promjena.
Na kraju znanstvenici donose preporuke i potencijalna rješenja. Smatraju kako je nužno uspostaviti međunarodnu mrežu koja uključuje ključne čimbenike (npr. vlade, zdravstvene sustave, lokalnu zajednicu, akademike i hitne službe) kako bi se katalizirala razmjena znanja, osmislio niz ciljanih interdisciplinarnih istraživanja kako bi se u potpunosti spoznala veza klimatskih promjena i mentalnog stanja te prepoznale i proširile uspješne intervencije. Neke od predloženih mjera uzele bi u obzir troškove klimatskih promjena na mentalno zdravlje i uzimanje u obzir višestruke koristi klimatskog djelovanja u procesu donošenja odluka. Smatraju da se politički prioriteti trebaju davati uspješnim akcijama ublažavanja i klimatske prilagodbe koje imaju zajedničku korist za mentalno zdravlje i smanjenje socijalnih nejednakosti. Takve bi akcije mogle uključivati: poboljšanje kvalitete zraka, pružanje jednakog pristupa prirodi i poboljšanje energetske učinkovitosti stanovanja. Istraživači predlažu da se na tragu ovih analiza i preporuka „primjene odgovarajuće strategije za upravljanje i smanjenje ozbiljnosti svih negativnih utjecaja na mentalno zdravlje kad se oni pojave“.
Cijela studija zajedno sa odgovarajućim primjerima i referencama dostupna je ovdje, a studiji je priložena i video animacija koja sažima rezultate istraživanja.
