Porast skepticizma prema vakcinama: Od gotovo iskorijenjenih bolesti do epidemija

Foto: EPA

U Hrvatskoj je proglašena epidemija velikog kašlja (hripavca), sve je veći broj oboljelih i u Srbiji, dok je u određenim dijelovima Bosne i Hercegovine proglašena epidemija malih boginja (morbila).

Piše: Elma Ljubčić

Iako se vakcina – zbog preveniranja mnogih bolesti koje su nekada bile veoma raširene i odnijele mnoge živote – smatra jednim od najvećih javnozdravstvenih dostignuća, u posljednje vrijeme svjedočimo porastu skepticizma i padu stope vakcinacije kod djece, što za posljedicu ima povratak bolesti koje su u prošlosti bile gotovo iskorijenjene.

Tako je u Hrvatskoj proglašena epidemija velikog kašlja (hripavca), sve je veći broj oboljelih i u Srbiji, dok je u određenim dijelovima Bosne i Hercegovine proglašena epidemija malih boginja (morbila).

“Ovo nam se dešava isključivo zato što djeca nisu vakcinisana”, istakao je Enis Hasanović, ministar zdravstva Kantona Sarajevo. “Sramotno je da nam u jednom evropskom gradu u 21. vijeku prijeti epidemija, a što se može spriječiti. Prioritet nam je da spriječimo širenje i vakcinišemo što više djece. Zbog toga pozivam roditelje da se masovno odazovu i vakcinišu svoju djecu.”

Potencijalno opasne posljedice nevakcinacije

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je tokom protekle godine registrovano više od 5.300 slučajeva velikog kašlja. Najveći broj oboljelih registrovan je krajem novembra i u prvoj polovini decembra prošle godine, a najviše slučajeva zabilježeno je u gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

“Rizik obolijevanja i komplikacija najveći je u novorođenačkoj/dojenačkoj dobi kod necijepljene djece, a što je veći broj oboljelih u populaciji, povećava se mogućnost da uzročnik dođe do najugroženijih. Stoga je važno cijepiti djecu navrijeme, tj. prema propisanom Programu cijepljenja”, ističe Bernard Kaić, epidemiolog iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U razgovoru za Al Jazeeru, Kaić navodi da su obuhvati DTP cijepljenjem (ali i drugim cjepivima iz Programa cijepljenja Republike Hrvatske) dugi niz godina bili visoki (iznad 95 posto), dodajući da je od 2016/17. primijetan trend slabijeg odziva na cijepljenje, a posljedično i pad cijepnih obuhvata.

“Taj trend je u 2019. prekinut te od tada cijepni obuhvati za većinu cjepiva iz Programa cijepljenja stagniraju. No, nažalost, samo u BCG cijepljenju se postiže obuhvat od 95 posto”, dodaje.

Smatra da je do pada obuhvata vjerovatno dovela kombinacija više faktora.

“Jedan od razloga za pad obuhvata je i širenje pogrešnih i neutemeljenih informacija o cijepljenju, što stvara strah i nepovjerenje kod roditelja, šire javnosti, pa čak nerijetko i u dijelu struke, što je vrlo zabrinjavajuće i može imati potencijalno opasne posljedice”, zaključuje Kaić.

Nevakcinacija kao višedecenijski trend

Broj oboljelih od velikog kašlja iz dana u dan se povećava i u Srbiji. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Јovanović Batut”, veliki kašalj potvrđen je kod najmanje 1.000 osoba, a najviše oboljelih je u Južnobačkom okrugu i Beogradu, gdje je proglašena epidemija.

U razgovoru za Al Jazeeru epidemiolog Predrag Đurić pojašnjava da postoji nekoliko faktora koji utječu na promjene registrovanog broja oboljelih od velikog kašlja.

“Na to utiču osobine samog uzročnika bolesti i njegova interakcija sa okolinom, zatim tu su faktori povezani sa osetljivim domaćinom – čovekom, pre svega imuni status koji se poslednjih decenija prvenstveno postiže vakcinacijom, sprovođenje protivepidemijskih mera (recimo, one sprovođene protiv SARS-CoV-2 imale su efekta i na mogućnost prenošenja uzročnika velikog kašlja), ali veoma bitna je i svest o prisustvu, odnosno značaju određene bolesti, što se naročito ogleda u takozvanom pojačanom epidemiološkom nadzoru, kao i mogućnost dijagnostike”, navodi Đurić.

Dodaje da je posljednjih godina zapažen pad vakcinacije djece, naročito djece pred polazak u osnovnu školu. Pojašnjava i da je u pojedinim zemljama ovaj trend prisutan duže od decenije, a da je tokom pandemije COVID-19 došlo do dodatnog pada vakcinacije.

“Nema sumnje da pad obuhvata vakcinacijom dovodi veći broj dece u značajan rizik, uključujući i teške oblike bolesti, pa i smrtni ishod. Iako su teški oblici bolesti među starijom decom i odraslima retki, ukoliko dovedu do hospitalizacije mogu u značajnom procentu da se završe smrtnih ishodom, naročito među starijim osobama sa drugim hroničnim bolestima”, upozorava Đurić.

‘Pitanje je kada će se javiti druge bolesti’

Govoreći o padu vakcinalnog obuhvata, Đurić pojašnjava da se situacija razlikuje od zemlje do zemlje. Navodi da postoje zemlje koje nikada nisu dostigle zadovoljavajući obuhvat, najčešće one s kontinuiranim konfliktima, razorenim ili nerazvijenim zdravstvenim sistemom i visokim stepenom siromaštva. Drugu grupu zemalja čine one koje su dostigle visok nivo obuhvata vakcinacijom i zadržale ga do danas, dok treću grupu, kaže Đurić, čine zemlje koje su dostigle visok nivo ili su mu se približile, ali je zbog djelovanja različitih faktora došlo do pada obuhvata.

Kaže da je, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i UNICEF-a, u Bosni i Hercegovini 2007. postignut obuhvat od 95 posto i da od tada opada (72 posto 2020, 75 posto 2022. godine), dok Crna Gora od 2011. godine, kada je postignut obuhvat od 95 posto, slijedi kontinuirani, neprekidni pad.

“Posebno zabrinjava nizak obuhvat revakcinacijom pred polazak u školu, koji je u Bosni i Hercegovini, prema procenama WHO-a i UNICEF-a, 2022. godine bio 52 posto, u Crnoj Gori 68 posto, Sloveniji i Hrvatskoj nešto više od 80 posto”, ističe Đurić.

Srbija, naprimjer, ima relativno visok obuhvat (91 posto), no on je u nekim regijama niži od 80 posto, a postoje i općine s obuhvatom ispod 50 posto. To je, pojašnjava Đurić, primjer da za borbu protiv velikog kašlja nije dovoljno postići samo visok obuhvat na nacionalnom nivou, već i lokalno.

“Dodajmo da se pad obuhvata vakcinacijom beleži i za druge ozbiljne bolesti, tako da nije čudo što se i one, naročito male boginje koje su najzaraznije, sve češće javljaju, a pitanje je kada će se i u kom obimu javiti i druge bolesti koje bi se mogle sprečiti vakcinacijom”, zaključuje Đurić.

Izvor: Al Jazeera