Policijski poluprotektorat
Foto: Nikolay DOYCHINOV / AFP
Vlasti u Bosni i Hercegovini su odlučile krenuti u pregovore s “europskim policajcima”, Frontexom, koji bi se uskoro trebali pojaviti na teritoriji zemlje. Pritom bi bili izuzeti od svih zakona koji u BiH vrijede da bi sprječavali kršenja zakona onih koji koji migriraju. Unatoč još jednom stupnju kopnjenja suvereniteta tema gotovo da nikoga ne zanima.
Piše: Nidžara Ahmetašević
Sredinom decembra, Europski parlament (EP) je usvojio rezoluciju kojom se traži da Frontex (Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu) suspenduje operativne aktivnosti u Grčkoj zbog pushbackova i nasilja protiv migranata i izbjeglica. Skoro u isto vrijeme vlasti u Bosni i Hercegovini donijele su odluku da krenu u pregovore sa ovom organizacijom, a što će u budućnosti omogućiti prisustvo europskih policajaca na teritoriji BiH.
Prisustvo Frontexa na granicama jedan je od najvažnijih zahtjeva koje Europska unija ima u ovom trenutku za sve zemlje na Balkanu. Zbog toga su odluku da i BiH, jedina zemlja koja to do sada nije uradila, počne pregovore, hitro pozdravili predstavnici EU i Visoki predstavnik Christian Schmidt koji je rekao kako bi “unapređenje sigurnosti granica, ostvareno u partnerstvu i saradnji sa institucijama EU, predstavljalo važan korak na putu pristupanja BiH u EU i jasno bi demonstriralo snažniju opredijeljenost za sigurniju budućnost”.
Nikoga ne zanima
Javna diskusija o pitanju Frontexa u BiH, kao ni u ostalim zemljama regiona, ne vodi se i neće se voditi. Mediji tek rijetko i površno prenose vijesti u kojima se izražava bilo kakva kritika naspram EU i njenih agencija, uključujući i Frontex, te je upitno i da li javnost ima jasno formirano mišljenje. Istovremeno, predstavnici EU i međunarodne zajednice učinit će sve da se takve informacije ne spominju i ne diskutuju, nastavljajući ponavljati mantru o članstvu i spasu koji navodno dolazi sa članstvom.
Rezolucija koju je usvojio EP, o kojoj bh. javnost i političari malo znaju, upozorava da se na vanjskim granicama EU svakodnevno dešavaju kršenja osnovnih ljudskih prava, u čemu saučestvuje Frontex. Brojni mediji već godinama izvještavaju o ovom, a posljednji veliki izvještaj objavljen je iste sedmice kada je BiH donijela odluku da krene u pregovore na stranicama Lightouse Project gdje se tvrdi da Frontex i Malteška vlada sistematski dijele koordinate brodova na kojima migrantima pokušavaju napustiti Libiji sa lancima krijumčara i piratima. Prethodno su mediji izvještavali iz zemalja u regiji pišući o pushbackovima i nasilju u kojem ili učestvuje ili su prisutni pripadnici Frotexa, koji očekivano i uprkos dokazima sve ovakve navode odbacuje, tvrdeći da na osnovu vlastitih istraga nisu došli do kredibilnih dokaza.
Frontex je odavno u kontaktima sa zemljama na Balkanu, a BiH je ostala jedina zemlja kojoj još uvijek nema sklopljen operativni sporazuma, što ne znači da agencija nije prisutna na različite načine. Uglavnom je riječ o obuci granične policije i savjetovanjima. Od ove godine prisustvo europskih policajaca je povremeno vidljivo uglavnom na aerodromima, ali i to Frontex objašnjava kao dio obuke.
Sporazum o saradnji BiH i Frontex su parafirale krajem 2018. godine, ali on nikada nije stupio na snagu uglavnom jer se tome protivio Milorad Dodik. Njemu nije razlog protivljenja bila uključenost Frontexa u kršenja ljudskih prava, nego tek tjeranje inata, pokazivanje moći i blokiranje državnih institucija. Tako je 2020. stavio veto na potpisivanje sporazuma kao jedan od tri člana Predsjedništva, a podršku mu je dala Skuptina Republike Srpske, entiteta kojim neprikosnoveno vlada. Dodik je tada tvrdio da se protivi raspoređivanju Frontexa na granice jer bi to od BiH učinilo “parking za migrante”, termin koji koriste i ostali političari u ovoj zemlji samo u drugom kontekstu. No, Dodik je tada tvrdio da će Frontex biti samo na granici sa Hrvatskom sprječavajući prolazak migranata ka toj EU članici, što bi, prema njemu, “hermetički zapečatilo BiH”, a uslijed čega bi migranti ovdje ostali. Tvdnje koje nije mogao potkrijepiti nikakvim dokazima. Nakon posljednjih izbora, Dodik je na čelo Ministarstva sigurnosti, koje je nadležno za pitanja migracija, azila i stranaca u BiH, postavio sebi lojalnoj čovjeka, Nenada Nešića. I odjednom se mijenja njegov odnos prema Frontexu, te Nešić biva taj koji iznosi inicijativu na Vijeće ministara da se nastavi sa pregovorima predlažući da se sporazum mora referirati i na ulogu entitetskih policija, koje inače nemaju nadležnost u ovoj oblasti. Ovaj put su se usprotivili uglavnom Bošnjaci u Vijeću ministara, insistirajući na tome da je država ta koja sklapa sporazum. Ipak, nesporazum se nakon par dana riješio i otklonjene su prepreke za početak pregovora. Mediji su objavili da će BiH predložiti Frontexu sporazum u kojem će stajati formulacija po kojoj će se saglasnosti za djelovanje pripadnika evropskih policija davati “u skladu sa ovlastima koje imaju različiti nivoi vlasti”. Uglavnom nezainteresovani mediji su još manje zainteresovanoj javnosti prenijeli da sporazum sa Frontexom podrazumijeva raspoređivanje europske policije na granicama, a zbog “ranog otkrivanja i blokiranja neregularnih migracijskih kretanja”.
Povijest suradnji
U svojim dokumentima, Frontex definiše zemlje Balkana kao “najbliže strateške partnere izvan EU”. Partnerski odnosi podrazumijevaju i redovne sastanke, u organizaciji Frontexa, te učestvovanje u aktivnostima, uključujući Udružene dane akcije (Joint Actiopns Days JAD). U periodu 2016-2021. predstavnici zemalja regije učestvovali su na 13 ovakvih susreta radeći na uspostavi i jačanju saradnje sa policijama zemalja EU, i uspostavi načina zajedničkog djelovanja, a jedan od vidljivih rezultata je pristvo Frontexa na aerodromima gdje vrše obuku.
Od 2019. godine Frontex je aktivno prisutan na Balkanu kada su uspostavili saradnju i prisustvo u Albaniji, što je prvi put da to rade izvan EU. Od 2021. u Tirani je sjedište regionalnog Frontexa i tu sjedi i oficir za vezu, te se iz glavnog grada Albanije koordinišu aktivnosti u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu. Statusni ugovori sa Srbijom i Crnom Gorom potpisani su 2020. od kada su prisutni i u ovoj zemlji, te sa Sjevernom Makedonijom od 2022.
Sporazumi koje su zemlje u regiji potpisali sa Frontexom prilično su kontroverzni, a sličan će biti i onaj sa BiH. Naime, sporazumi podrazumijeva ne samo prisustvo europskih policajca, nego im daju i izvršna ovlaštenja, mogućnost primjene sile, uključujući upotrebu službenog oružja, municije i opreme (“samo ako ne to apsolutno nužno” kako stoji u sporazumima), te im daje imunitet od krivičnog sudstva u odnosu na djela koja “izvrše prilikom i u svrhu obavljanja službenih dužnosti tokom akcija koje se sprovode u skladu sa operativnim planom”. U slučaju da neko iz Frontexa izvrši krivičnog djelo, lokalne policije ne provode istragu nego moraju obavijestiti direktora Frontexa u Varšavi i nadležne organe zemlje iz koje policajac dolazi. Direktor Frontexa ima ovlast da potvrdi da li je navodno djelo počinjeno ili ne, a osobi se ne može suditi u zemljama regije nego u matičnim zemljama.
Ovakvi sporazumi za BiH, koja i dalje ima status poluprotektorata, nisu ništa novo jer skoro tri decenije pod sličnim uslovima ovdje opstaju desetine hiljada međunarodnih službenika, uključujući i pripadnike stranih vojski ili policija. Ipak, pitanje imuniteta problematizirali su pravnici i branitelji ljudskih prava u zemljama regije, uključujući Radoša Đurović, direktora Centra za azil i zaštitu u Srbiji, koji je 2020. upozoravao da davanje imuniteta policijama drugih zemalja da deluju na tuđoj teritoriji “rađa veliku sumnju i strah da se nasilje i nezakonite radnje mogu preseliti na našu teritoriju prema licima koja su migranti, izbeglice, pa čak možda i prema našim građanima, bez odgovornosti. To znači da su pripadnici Fronteksa u periodu dok obavljaju svoje aktivnosti na terenu oslobođeni od odgovornosti ukoliko učine krivično ili neko drugo sporno delo”.
U ovom trenutku EU kao jedan od prioriteta u “upravljanju migracijama” vidi deportacije, te se aktivno radi na realizaciji planova koji bi doveli do uspostave regionalne platforme za deportacije sa Balkana. U provedbi ovih planova najvažniju ulogu će imati Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Frontex, te Međunarodni centar za razvoj migracijskih politika (ICMPD). Frontex je već obavio obuku domaćeg osoblja u svim zemljama regiona koje će biti dio ovog procesa, a europski policajci su prisutni pri deportacijama koji se već odvijaju, uključujući one iz BiH. Drugi važan zadatak u koji je uključen Frontex je uspostava i održavanje, te nadzor, baze podataka o migrantima i njihova razmjena za EU zemljama (EURODAC sistem).
