Foto: AFP / Elvis Barukčić
Policijske snage u BiH značajno premašuju europski prosjek, ali to im nije jedina “prednost”. Na razini kantona uvode se zakoni po kojima će policija odlučivati što je to “lažna vijest”, a izdašno se investira u opremu – od helikoptera do oklopnih vozila – koja pokazuje jasan trend militarizacije. I građanima sugerira da im je bolje da se ne bune.
Piše: Nidžara Ahmetašević
Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo nedavno je uputilo u proceduru prijedlog zakona koji bi mogao dovesti do ozbiljnih kršenja ljudskih prava. Naime, kako Transparency International BiH (TI BiH) smatra, prijedlog zakona u sadašnjoj formi otvara prostor za ograničenje slobode govora i cenzuru. “Ovim zakonom proširuje se definicija javnog mjesta na internet i društvene mreže i uvode kazne za iznošenje ili širenje lažnih vijesti kao i za omalovažavanje državnih organa što bi uslijed proizvoljnih tumačenja moglo dovesti do suzbijanja slobode govora i vršenja pritisaka na građane, medije i civilno društvo koji kritički govore o radu javnog sektora”, stoji u saopštenju TI BiH. Oglasila su se i novinarska udruženja, ali prave javne kampanje protiv ovog zakona, nema.
Prijedlogom MUP KS želi uvesti visoke kazne za “širenje lažnih vijesti” putem društevnih medija (do 7.500 za pravna lica i 1.050 eura za odgovorna lica). Nadležnost da odrede šta jeste ili nije lažna vijest data je policiji. Također je predviđena kazna za one koji širenjem lažnih vijesti “ometaju sprovođenje odluka i mjera nadležnih organa i institucija koji vrše javna ovlaštenja”. Da li je lažna vijest ili ne ponovo će odlučiti policija. TI BiH smatra da je ova odredba izuzetno problematična te da potencijalno može dovesti do toga da svaki oblik javne kritike bude tumačen kao ometanje, što je vjerovatno i cilj. “Ista opasnost postoji i kod primjene odredbe koja se odnosi na zabranu ‘omalovažavanja državnih organa’ jer bi se pod tim moglo smatrati i iznošenje negativnog ili kritičkog stava o radu javnog sektora, a svakako treba napomenuti da opasnost ne prijeti samo medijima nego svim građanima koji bilo koji oblik kritike iznose na društvenim mrežama. Novi zakon također predviđa i mogućnost izricanja zabrane javnog istupanja u trajanju od šest mjeseci čime se direktno ugrožavaju Ustavom zagarantovana ljudska prava na slobodu izražavanja koja su zaštićena i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama”, navodi TI BiH.
Sličan zakon ovome postoji već i primjenjuje se u Unsko-sanskom kantonu, dok u Republici Srpskoj pokušavaju ponovo uvesti kriminalizaciju klevete.
Brojna, a neefikasna policija
Pokušaji ograničenja sloboda građana trend sveprisutan je trend u BiH. Otpora gotovo i nema što zbog inertnosti postojećeg civilnog sektora koji je vođen projektima i donacijama, ili – što je slučaj sa dobrim dijelom medija – bliskosti sa vladajućim partijama. No, još jedan razlog je u činjenici da je veliki broj aktivista napustio zemlju nakon 2014. i protesta koji, iako snažni i brojni, nisu donijeli nikakvu promjenu.
U godinama koje su uslijedile nakon protesta, svi koji su ostali da žive u BiH, mogli su pratiti jačanje i militarizaciju postojećih policija (BiH ima 16 policijskih agencija: tri na nivou države, entitetske policije, kantonalne, te Distrikt Brčko), praćeno ograničenjem osnovnih sloboda građana. EU, koja uveliko učestvuje u opremanju policijskih snaga u BiH stalnim donacijama vozila i tehničke opreme, što je intenzivirano od 2018. kada BiH postaje aktivni dio migrantske Balkanske rute, istovremeno ukazuje na probleme u funkcionisanju policije, ali i na činjenicu da BiH, kao i većina zemalja u regiji, ima više policajaca nego to nalažu međunarodni standardi. Tako u izvještaju o napretku Europske komisije (EK) za 2021. godinu stoji kako BiH na 100.000 stanovnika ima stotinu policajaca više od prosjeka EU, odnosno 438 policajaca u BiH naspram 333 u EU. I pored jasnog upozorenja koje EK godinama ponavlja u svojim izvještajima, svake godine se broj policajaca povećava. Istovremeno, EK upozorava da i pored činjenice da u BiH ima više od 17.000 policajaca, policija generalno nije proaktivna u pokretanju istraga, a i one koje pokreću su često sporne. Također, smatra EK, policija je podložna političkim uplitanjima “između ostalog i preko njihovog lanca komandovanja ili samocenzure”.
Na još jedan problem kada je riječ o policiji u BiH ukazao je Komitet Vijeća Evrope za sprječavanje mučenja i nečovječnog postupanja (CPT) u svom izvještaju za 2021. godinu a koji ukazuje na policijsko nasilje. O njemu za medije – istina rijetko – svjedoče i sami građani i advokati. Govoreći za Radio Slobodna Evropa o ovom problemu, jedan od sarajevskih advokata je rekao da je u 10 godina zastupao 20 osoba koje su tvrdile da ih je policija pretukla prilikom privođenja. Članovi Komiteta u izvještaju su naveli kako su razgovarali sa više od 80 zatvorenika, te su registrovali na desetine slučajeva nasilja tokom privođenja ili u pritvorskim prostorijama, odnosno da su ih policajci šamarali, udarali nogama, pendrecima i kundacima službenog oružja. Pojedini su, također, naveli da su u pritvorskoj ćeliji noć proveli vezani lisicama za namještaj – bez hrane, vode i mogućnost korištenja toaleta. Većina je, kako se ističe, po liječničku pomoć odlazila u pratnji policajca od kojih su dobili batine. Oni su im navodno sugerirali da ljekarima ne smiju otkriti uzrok povreda. U zlostavljanje su najčešće bili uključeni pripadnici specijalnih interventnih jedinice ili uniformirani policajci, navodi se u izvještaju. U manjoj mjeri sudjelovali su, navodno, kriminalistički inspektori koji su navodno primoravali uhapšene da priznaju djela. Komisija je ukazala da najviše ovih slučajeva ima u Kantonu Sarajevo, Unsko-sanskom i Hercegovačko-neretvantskom, te u Republici Srpskoj.
Broj sudskih slučajeva protiv policajaca koji prekorače ovlaštenja, relativno je mali. Prema dostupnim podacima, tužilaštvima u BiH je od januara 2019. do 30. juna 2021. godine podneseno 109 kaznenih prijava, protiv 176 policajaca, a u 16 slučajeva podignuta je optužnica. U 13 slučajeva utvrđeno je da su policajci krivi, a radi se o 21 policajcu. Sve izrečene kazne su bile uvjetne, u trajanju od pet do 11 mjeseci zatvora. To znači da policajci ne moraju služiti zatvorsku kaznu, ukoliko ne počine novo kazneno djelo. Komitet Vijeća Evrope za sprječavanje torture godinama ponavlja zahtjev o sprječavanju policijske torture.
EU također ukazuje na potrebu za civilnim nadzorom nad policijskim snagama. Za sada policija u slučajevima žalbe uglavom aktivira unutrašnju kontrolu, a kao druga instanca su komisije na nivou kantona odnosno entiteta, u kojima najčešće sjede bivši policajci, te civilnog nadzora faktični nema.
Propaganda i sveprisutnost
Policija je tokom proteklih godina sve vidljivija na ulicama inače polupustih gradova i mjesta u BiH. Stanovnici koji ili još uvijek čekaju da odu, ili iz bilo kojeg razloga ostaju u zemlji, ne samo da primjećuju povećano policijsko prisustvo na ulicama, nego je ta policija i više naoružana. Samo u Sarajevu, bez pojašnjena datog javnosti, pojačana je prisutnost policije oko zgrada u kojima su sjedišta institucija, ukjučujući zgradu Kantona Sarajevo koju čuva policija u panciru i sa dugim cijevima. Policajce sa dugim cijevima i sa specijalnom opremo nerijetko je moguće sresti na ulicama. No, to ne znači da ima manje kriminala u gradu. Istovremeno, mediji gotovo svakodnevno objavljuju policijska saopštenja, sa slikama uhapšenih ljudi, na kojima se nerijetko vide i lica. Mediji također redovno objavljuju slike sa policijskih vježbi. Svi ti izvještaji su prenesena saopštenja, bez intervencija ili postavljenih pitanja.
Policije su svake godine i sve opremljenije. Policija RS je tako, pored ostalog, kupila ukupno deset borbenih stanica na daljinsko upravljanje koje su instalirane na oklopna vozila “Despot” kojih imaju 12 komada. Prema opisu sa sajta proizvođača, vozilo “pripada katеgoriji savrеmеnih oklopnih vozila namijеnjеnih obavljanju veoma širokog spektra misija iz domеna i djеlokruga jеdinica policijе i oružanih snaga”.
MUP KS također se oprema. Od 2019. godine traju aktivnosti na formiranju helikopterske jedinice. Samo za kupovinu helikoptera (veliki helikopter Large Rotorcraft, opremljen sa dva turbovratilna motora, koji zadovoljava kategorije A i B prema certifikacijskim specifikacijama EASA, i mora posjedovati tipski certifikat EASA-e) iz budžeta će biti izdvojeno oko 16 miliona eura. Pored kupovine letjelice, potrebno je izgraditi hangar za koji je potrebno kupiti zemljište, te odškolovati pilotski i automehaničarski kadar kojeg nema. Raspisan je konkurs za pilote i automehaničarsko osoblje koji su odabrani, a sada slijedi odabir akademije u koju će kandidati biti upućeni na školovanje, pojasnio je kantonalni ministar u intervju za lokalne medije nedavno.
Pored helikoptera, sarajevska policija je nedavno kupila i tri nova oklopna vozila, a namjerava ih kupiti još. “Mi smo u ovogodišnjem budžetu predvidjeli više od 20 miliona KM za kapitalna ulaganja u ove svrhe. Prva nabavka se odnosi na tri ovakva vozila, a uskoro slijedi kupovina još dva. U planu je nabavka još pet ovakvih vozila, što bi u konačnici značilo deset oklopnih vozila”, pojasnio je kantonalni ministar dodajući da će uskoro policija KS biti jedna od najopremljenijih u regiji. Objasnio je za šta će se koristiti oklopna vozila. “Vozila su multifunkcionalnog karaktera… Prvenstvena namjena je za suzbijanje težih oblika narušavanja javnog reda i mira, ali i rješavanje kriznih situacija. Osnovna namjena je zaštita pripadnika naših jedinica, ali i veća njihova učinkovitost i otpornost na različite vrste naoružanja i eksploziva”, naglasio je ministar, pojašnjavajući građanima da će sva oprema koju nabavlja policija u ovom kantonu, kao i na drugim nivoima, ustvari biti korištena protiv njih, ako se pobune.
A primjere smo već vidjeli u nedavno prošlosti. U Banjaluci tokom protesta pokret Pravda za Davida, te u niz slučajeva u Federaciji, u različitim kantonima, kada je policija upotrebljavala silu protiv ekoloških aktivista. Samo jedan od primjera su žene Krušćice koje su branile svoje pravo na vodu. Dakle, motivacija je očita.
