fbpx

Obustavljena istraga o propalom kineskom projektu u Zenici: Milioni potrošeni i nikome ništa!

lokacija na kojoj je trebala biti izgradjena termoelektrana u zenici db

Lokacija na kojoj je trebala biti izgrađena Termoelektrana u Zenici FOTO: D. Begović/Fokus.ba

Istražili smo pozadinu uvođenja kineskih investitora u gradnju termoelektrane koja je trabala koštati 500 miliona KM. Glavni investitor, firma Branka Montenegra, likvidirana je sredinom 2020, a Tužilaštvo ZDK istragu je nakon šest godina obustavilo u septembru 2022. godine 

Piše: A. DUČIĆ/Fokus.ba

Iako je famozni projekat izgradnje Termoelektrane „Zenica“ težak 500 miliona KM, koji je ugovorom iz 2013. godine trebao uvesti kineske investitore u ovaj posao, već poodavno proglašen propalim, utvrđivanje krivične odgovornosti u ovom slučaju tek je nedavno okončano. I to nakon prebacivanja loptice između pojedinih policijskih agencija i tužilaštava. Ovo je, inače, trebala biti jedna od prvih kineskih investicija u BiH.

Prema informacijama portala Fokus.ba, krivični predmet u ovom slučaju formiran je još 2016. godine, a više od šest godina “putovao” je na relaciji MUPZDK – Tužilaštvo ZDK – SIPA –Tužilaštvo BiH. Provjeravale su se eventualne nepravilnosti u radu KTG „Zenica“, inače preduzeća koje je za ovu namjenu formirano još 2009. godine, i to u većinskom vlasništvu (75 posto) KazTransGas (KTG) „Lugano“ Švicarska, kontroverznog biznismena Branka Montenegra, te Općine Zenica u vlasništvu od oko 25 posto.

lokacija na kojoj je trebala biti izgradjena termoelektrana u zenici db 1

FOTO: D. Begović/Fokus.ba

Iz Tužilaštva ZDK u izjavi za Fokus.ba su naveli da su prvobitno, nakon analize zaprimljenog izvještaja, ocijenili da cijeli slučaj treba preuzeti SIPA s obavezom da obavještavaju Tužilaštvo BiH, i to zbog toga “što iz izvještaja proizlazi da je riječ o mogućem izvršenju krivičnog djela s međunarodnim elementom”.

Međutim, kako su naveli iz Kantonalnog tužilaštva, Tužilaštvo BiH je nakon poduzimanja određenih mjera i radnji, te prikupljanja dokaza utvrdilo da ne postoji osnov sumnje da je počinjeno bilo koje krivično djelo propisano odredbama Krivičnog zakona BiH, te je predmet ponovo dostavilo Tužilaštvu ZDK na daljnju analizu. Tužilaštvo ZDK ponovo se “pozabavilo” pa je u drugom krugu utvrdilo drugačije u odnosu na prvobitno.

– Ovo tužilaštvo je prikupilo dodatne dokaze, a sve u cilju donošenja konačne tužilačke odluke, te je 15. septembra 2022. godine donijelo naredbu o neprovođenju istrage povodom predmetnog izvještaja, jer ne postoje osnovi sumnje da je počinjeno krivično djelo – kažu iz Tužilaštva ZDK u odgovoru za naš portal.

Najkraće rečeno, nema krivične odgovornosti za projekat izgradnje Termoelektrane „Zenica“ u režiji KTG „Lugano“ Branka Montenegra koji je s kineskom državnom kompanijom SEPCO III potpisan 2013. godine, propao je još davno. O šteti koju je pretrpjela lokalna zajednica za sada niko otvoreno ne govori.

Nova gradska vlast Zenice (na čelu s Fuadom Kasumovićem) u međuvremenu je dovela i nove investitore (ArcelorMittal i finske kompanije) te je u martu prošle godine svečano otvorena Toplana „Zenica“ u vrijednosti od oko 106 miliona KM.

Međutim, novinari portala Fokus.ba istražili su ovaj cjelokupni slučaj te su naišli na niz, uvjetno rečeno, nelogičnosti.

Odgovorni subjekti u ovom slučaju pokušali su u ovaj unosni posao uvesti Kineze, pri tome zaobilazeći državu. Postavlja se opravdano pitanje – Za čije interese?

Vratimo se prvo u godinu 2013. kada je Općina Zenica, tada s načelnikom Husejinom Smajlovićem, koji je u međuvremenu preminuo, pompezno obavijestila javnost kako je potpisan ugovor o izgradnji i nabavci opreme za Termoelektranu – toplanu „Zenica“. Izgradnju ove termoelektrane nazvali su jednim od najvažnijih energetskih projekata u ovom dijelu Evrope?!

Stranica Opcine Zenica o TE i boravku Kineza u Zenici

Zvanična stranica Općine Zenica o TE i boravku Kineza u Zenici

Ugovorom je bilo planirano da će termoelektrana proizvoditi 390 MW električne energije i do 170 MW toplinske energije za potrebe grijanja grada Zenice. Tokom pregovaračkih aktivnosti koje su se tada odvijale Kinezi su, saopćeno je, pobijedili konkurenciju, odnosno dvije njemačke, jednu špansku i jednu italijansku firmu. Kako je tada ocijenila Općina Zenica, Kinezi su “pokazali najveću snagu i ponudili najpovoljniju cijenu”.

Zvanicna informacija o potpisanom ugovoru stranica Opcine Zenica

Zvanična informacija o potpisanom ugovoru: Stranica Općine Zenica

Inače, kineska kompanija SEPCO III u svijetu je izgradila više vrsta energetskih objekata ukupne snage 294.000 MW, a trenutno realizira 16 projekata. Kinezi su tada projektu u Zenici pristupili s posebnom pažnjom, s obzirom da su tada na ovaj način prvi put pokušali ući na evropsko tržište na kojem nisu bili prisutni. No već tada je bilo poznato da, kada je riječ o samom portfoliju kompanije SEPCO III, on i nije baš bez ozbiljnih mrlja. Tako je navedena kineska kompanija učestvovala u izgradnji nuklearnog reaktora Fukušima u Japanu, koji je nakon zemljotresa i cunamija izazvao ekološku katastrofu u martu 2011. u toj zemlji.

Također, Nigerija je 2002. povjerila izgradnju Termoelektrane „Olorunsogo“ kineskoj kompaniji SEPCO III. Nakon pet godina termoelektrana snage 300 MW je puštena u rad, ali je već u prve dvije godine rada otkazalo šest od osam instaliranih turbina usljed nedostatka rezervnih dijelova i dokumentacije. SEPCO III je bio i izvođač radova na izgradnji termoelektrane u indijskom gradu Korba, u kojem je 2009. godine poginuo 41 radnik kad se tokom izgradnje srušio dimnjak.

Kako god, u Zenici je sve trebalo biti završeno u relativno kratkom roku. Kineska kompanija SEPCO III se obavezala da će projekat završiti čak u roku od 29 mjeseci, dakle u 2015, po sistemu ključ u ruke i predati ga Gradu Zenica! U skladu s dogovorom između SEPCA III i njemačke firme Steag, po završetku projekta Steag je trebao nastaviti da vodi i održava postrojenja u narednih 15 godina.

Prvobitno je bilo planirano da termoelektrana – toplana u Zenici s radom počne čak i 2012. godine, međutim rokovi su pomjerani kao što su mijenjani i investitori. Naime, prvi investitor trebao je biti njemački konzorcij “Ferrostaal – Christof”, s kojim je godinu dana po potpisivanju ugovora zbog podizanja cijene ugovora za 30 miliona eura on poništen. Na novom tenderu pobijedio je u konačnici SEPCO III, kineska državna kompanija.

U martu 2015. godine, dvije godine nakon što ništa nije izgrađeno od termoelektrane u Zenici, očito, polako postaje jasno da bez federalnih pa i državnih institucija ovakav jedan kapitalni objekat ne može tek tako niknuti.

lokacija na kojoj je trebala biti izgradjena termoelektrana u zenici db 2

FOTO: D. Begović/Fokus.ba

Naime, KTG “Zenica” je prvobitno ušao u cijeli projekat realizacije termoelektrane s mišljenjem da će ga podržati vlasti Bosne i Hercegovine, a u godinama nakon toga ostali su bez ikakvog učešća države u ovom projektu. Ovo je posebno zanimljivo zbog toga što je Montenegro svojevremeno izjavljivao da je projekat izgradnje termoelektrane dobio podršku Predsjedništva SDA. To se, izgleda, dogodilo bez da su o tome svoju riječ dale nadležne institucije.

– Našli smo se na udaru politike da takav model ne može proći i pokazalo se da ako želimo završiti projekat, u sve mora biti uključena i država. Od augusta 2014. godine sve stoji u mjestu i čekaju se formiranje i podrška Vlade FBiH i Vijeća ministara BiH jer je jasno da se kapitalni energetski projekat ne može raditi bez države – saopćili su 2014. godine iz KTG „Zenica“.

Naime, KTG „Zenica“ je 20. augusta 2014. godine dobio zaključak Vlade FBiH koji nalaže da obave pregovore s Elektroprivredom BiH u cilju iznalaženja obostrano prihvatljivih elemenata ugovora o zajedničkom ulaganju.

No, Elektroprivreda BiH nikada nije započela te pregovore. S druge strane, švicarski KTG „Lugano“ Branka Montenegra nikada nije investirao obećanih 250 miliona eura, a zaradio je prodajom 10 posto svog vlasništva kineskoj grupaciji – firmi SEPCO III.

Nevolje za investitore, ali i izvođače radova, u decembru 2014. godine postale su još veće kada je u Beogradu, na Samitu Kine i zemalja centralne i istočne Evrope, tadašnji premijer Kine Li Keqiang javno govorio o Termoelektrani „Zenica“ kao projektu značajnom za Kinu, dok je delegacija BiH, koju je tada predvodio predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, izjavila da ne zna ništa o tom projektu?!

susret Bevande i premijera kine 2014

Susret Bevande i premijera Kine 2014. godine

Inače, u tom periodu Kinezi su očito željeli svojevrsnim “blickrigom” zavladati energetskim sektorom BiH pa su tada ušli u još dvije procedure za dobivanje poslova, i to na izgradnji Termoelektrane „Stanari“, kao i Bloka 7 Termoelektrane „Tuzla“.

Zašto je projekat Blok 7 i dalje živ, a u novembru 2020. se znalo da je propao?

U zvaničnom registru koji vodi Dun & Bradstreet stoji da su vlasnici KTG „Zenica“, dakle firme koja je namjenski osnovana radi izgradnje termoelektrane (a što do danas nisu realizirali): KTG AG „Lugano“, HTG Energy Investment Limited, Hong Kong, Tsim Sha Tsui, Hong Kong, kao i Općina Zenica.

registar o tome ko su vlasnici KTG Zenica

Podaci o vlasnicima preduzeća KTG “Zenica”

Prema podacima iz sudskog registra, rješenje za firmu KTG „Zenica“, koja praktično više nije aktivna, posljednji put je obnovljeno 27. decembra 2016. godine.

stranica registarskog suda rjesenje KTG Zenica obnovljeno 2016. 1

Stranica Registarskog suda: Rješenje KTG Zenica obnovljeno 2016. godine

Nadalje, prema podacima iz Službenog lista Švicarske do kojih je došao Fokus.ba, kompanija KTG AG „Lugano“ je zvanično sredinom 2020. godine likvidirana! Inače, svi kontaktni podaci kako od KTG „Zenica“ tako i od KTG AG „Lugano“ su nevažeći, pa nam niko nije ni mogao odgovoriti na naše upite.

podatak o likvidaciji KTG AG Lugano

Podatak o likvidaciji KTG AG Lugano

Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK) oduzela je još u martu 2016. godine ranije odobrenu dozvolu za rad i licencu za snabdijevanje električnom energijom kompaniji KTG „Zenica“ nakon što su im prethodno uputili opomenu prema kojoj su u ostavljenom roku trebali biti otklonjeni nedostaci u radu. Inače, FERK je dozvolu za rad i licencu za snabdijevanje električnom energijom preduzeću KTG „Zenica“ izdalo s petogodišnjim periodom važenja, od 12. marta 2014. do 11. marta 2019. godine.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić u maju 2016, riječ je, dakle, o mandatu još uvijek aktuelne Vlade FBiH Fadila Novalića, razgovarao je s delegacijom kompanije SEPCO III, na čelu s direktorom Wu Qinglijem, ali ovaj put ne samo o izgradnji termo već i hidroelektrana, pa i vjetro i plinskih elektrana. Bio je to, dakle, pokušaj, da se Kinezima na “mala vrata” osigura pristup i drugim prirodnim resursima BiH. No, ni od toga u konačnici nije bilo ništa.

U 2019. godini o svemu se oglasila i Državna regulatorna agencija za električnu energiju (DERK) informacijom koja na cijeli projekat KTG-a izgradnji Termoelektrane „Zenica“ dodatno baca sjenu.

Naime, iz DERK-a su tada naveli da nisu naišli na saradnju s preduzećem KTG „Zenica“ u pogledu izvršenja obaveze plaćanja regulatorne naknade, te da je nakon poduzimanja svih parničnih radnji u kojima je dokazano postojanje dugovanja, a na osnovu donesene presude u ovom postupku, DERK pokrenuo izvršni postupak pred nadležnim sudom. Budući da, kako je konstatirano, izvršenik, odnosno KTG „Zenica“, trenutno nema sredstava na računu, DERK je kao tražilac izvršenja svrstan u red čekanja prema zakonskim prioritetima izvršenja naloga prinudne naplate.

Predsjednik Udruženja „Eko forum“ Zenica Samir Lemeš kaže za Fokus.ba da se najveća šteta po grad Zenica, kada je riječ o propalom projekatu izgradnje termoelektrane, ogleda u izgubljenom vremenu „jer se zbog špekulacija s nerealnim projektom KTG-a propustila prilika da se napravi toplovod Kakanj – Zenica za snabdijevanje zeničkog centralnog grijanja toplotom iz Termoelektrane ‘Kakanj’“.

samir lemeš3

Lemeš: Kašnjenje doprinijelo zagađenju zraka prašinom i sumpordioksidom/foto: Impuls

– Imamo i kašnjenje u izgradnji toplane za ArcelorMittal koju od novembra 2021. koriste ArcelorMittal za tehnološke potrebe (više od 80%) i JP „Grijanje“ Zenica (manje od 20%) za grijanje grada tokom zimske sezone. Sve to je produžilo korištenje stare termoelektrane na ugalj i doprinijelo zagađenju zraka prašinom i sumpordioksidom“, izjavio je Lemeš.

lokacija na kojoj je trebala biti izgradjena termoelektrana u zenici db 3

FOTO: D. Begović/Fokus.ba

Naveo je kako im je poznato da je Grad Zenica u KTG uložio zemljište, ali ga je uspio vratiti zbog neispunjavanja ugovornih obaveza partnera, odnosno Branka Montenegra, i ta parcela je već prodata novim vlasnicima.

ktg zenica graf 1