Foto: ETUC
Izbijanje pandemije dovelo je do povećanog nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, uključujući i online nasilje.
Europska komisija je ovog utorka, na Međunarodni dan žena, objavila nacrt direktive protiv nasilja nad ženama. Direktiva će kriminalizirati silovanje temeljeno na izostanku pristanka, genitalno sakaćenje i cyber nasilje, a mjere predložene u sklopu Direktive usmjerene su na što lakši pristup pravnoj i psihološkoj pomoći za žrtve nasilja. Izbijanje pandemije dovelo je do povećanog nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, uključujući i online nasilje. Procjenjuje se da je svaka treća žena u EU doživjela nasilje, a među ženama koje su doživjele seksualno uznemiravanje, trećina ga je doživjela na radnom mjestu. Europski sindikati (ETUC) nisu zadovoljni predloženom Direktivom jer tvrde da ne čini dovoljno po pitanju sprečavanja nasilja na radnom mjestu, te navode podatke o tome da radnice često prijavljuju nasilje i uznemiravanje na radnom mjestu: 16% žena u EU prijavilo je da su doživjele najteži oblik nasilja upravo na radnom mjestu (kada se isključi nasilje od strane partnera), 63% radnica u sektoru transporta u EU doživjelo je nasilje na radnom mjestu, a njih četvrtina uznemiravanje smatra dijelom svog posla. Radnice u uslugama i trgovini doživljavaju nasilje i zlostavljanje “znatno češće“ od radnica u ostalim sektorima.
Mjere sprečavanja nasilja na radnom mjestu uvelike su zanemarene, a Direktiva ne predlaže ni mnogo praktičnih rješenja poput jačanja kolektivnog pregovaranja za radnice, kažu predstavnici Europske sindikalne konfederacije (ETUC). Analizom nacrta Direktive ETUC je ustanovio da nacrtu Direktive nedostaju praktična rješenja koja bi osigurala da radnice budu zaštićene od nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu, te se od poslodavaca ne traži da uvedu mjere sprečavanja rodno zasnovanog nasilja i uznemiravanja, uključujući i cyber nasilje (poput online uhođenja i uznemiravanja). Nacrt Direktive također ne priznaje vezu između obiteljskog nasilja i radnog mjesta te ignorira već osmišljena rješenja za podršku i zaštitu žrtava obiteljskog nasilja kroz kolektivne ugovore koje su osmislili sindikati.
Europski sindikati smatraju da je učlanjenje u sindikat i dalje jedan od najboljih načina za borbu protiv nasilja i zlostavljanja žena, kako uživo tako i online, na što Direktiva ne stavlja naglasak. Zamjenica glavnog tajnika Europske sindikalne konfederacije, Esther Lynch, izjavila je: “Nasilje i uznemiravanje žena na radnom mjestu eksplodiralo je u pandemiji, pri čemu su prodavačice, radnice u transportu i njegovateljice suočene s povećanim fizičkim zlostavljanjem, ali i žene koje rade od kuće suočene su s novim oblicima cyber uznemiravanja putem nametljivih alata za praćenje, koje poslodavci sve češće koriste“.
Lynch je dodala da je razočaravajuće što je nasilje na radnom mjestu, kao i najpraktičnije rješenje – kolektivno pregovaranje – zanemareno u ovom važnom pravnom dokumentu. Uputila je i na dokaze za to da viši stupanj demokracije na radnom mjestu i dodjeljivanje jasne uloge predstavnicima sindikata za zdravlje i sigurnost rezultiraju sigurnijim radnim mjestima: “Prijedlog Komisije je dobar početak, ali potrebne su promjene kako bi se osiguralo da radnice i njihovi sindikati budu ovlašteni pregovarati za sigurno radno okruženje. Jača zaštita također je potrebna kada je u pitanju online zlostavljanje. Rad od kuće nam je pokazao da činjenica da netko radi od kuće ne znači i da je zaštićen od nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu.“ Lynch je na kraju istaknula da Direktiva ne može zamijeniti ratifikaciju Konvencije 190 Međunarodne organizacije rada i Istanbulske konvencije, te da iznenađuje manjak podrške ratifikaciji Istanbulske konvencije od strane Europske komisije.
Dora Levačić, Bilten
