Nakon zabrane: što prijeti LGBTQ pokretu u Rusiji?

Foto: Unsplash

Ruski Vrhovni sud klasificirao je međunarodni LGBTQ pokret kao ekstremistički. Aktivisti i oni koji su pogođeni kritiziraju odluku i sada očekuju najgore.

Ruski Vrhovni sud je 30. novembra na zahtjev Ministarstva pravosuđa klasificirao međunarodni LGBTQ pokret kao ekstremističku organizaciju. S obzirom na to da je sastanak održan iza zatvorenih vrata, nije poznat potpuni tekst odluke. Eksperti navode da su pokreti za ljudska prava i aktivisti koji koriste LGBTQ simbole, doniraju ili na neki drugi način podržavaju "netradicionalne" vrijednosti sada u opasnosti od progona.

Potez vlasti da zabrani sve queer aktivnosti ruski predsjednik Vladimir Putin bi mogao iskoristiti u svojoj predizbornoj kampanji. Prema navodima ruskih medija, predsjednik bi uskoro mogao objaviti svoju kandidaturu za peti mandat. Očuvanje “tradicionalnih obiteljskih vrijednosti” mogla bi biti tema izborne kampanje.

Hoće li uskoro početi progon?

Odluka Vrhovnog suda stupa na snagu odmah, ali za sada utječe samo na aktivnosti LGBTQ zajednice. Dio koji se odnosi na "strukturne organizacije", što bi moglo značiti sve organizacije u Rusiji povezane s LGBTQ pitanjem, stupit će na snagu 10. januara 2024., rekao je Maxim Olenichev, odvjetnik projekta za ljudska prava "Pervyi otdel" (Prvi odjel) u intervju za DW. 

On se plaši da na odluku vjerojatno neće biti žalbi jer to nema ko učiniti. Nema tužitelja, kaže on i dodaje da aktivistima, koji bi pokušali preuzeti tu ulogu, to ne bi bilo dozvoljeno. To se dogodilo skupini aktivista za ljudska prava u novembru koji su registrirali pokret pod nazivom “Međunarodni društveni LGBT pokret”. Njihova žalba protiv zahtjeva Ministarstva pravosuđa Vrhovnom sudu jednostavno je ignorirana.

Oleničev kritizira činjenicu da sjednica Vrhovnog suda nije bila javna i da tekst odluke nije objavljen. “Država želi spriječiti ljude da se pripreme i saznaju jesu li njihove aktivnosti zabranjene ili ne”, smatra on. Zbog toga bi pogođeni, prema njegovim riječina, morali očekivati ​​maksimalnu kaznu koja je odavno propisana za ekstremističke organizacije, a to je zatvorska kazna do 12 godina.

U skladu s tim aktivisti također mogu snositi odgovornost. Prvo isticanje zabranjenih simbola kažnjava se novčanom kaznom od 1.000 do 2.000 rubalja (što je protuvrijednost oko deset do 20 eura) ili administrativnim pritvorom do 15 dana. U slučaju njihovog isticanja drugi put prijeti vam zatvorska kazna do četiri godine ili novčana kazna od 600.000 do milijun rubalja (ekvivalent oko 6.000 do 10.000 eura). "Ono što sada spada pod zabranjene simbole moralo bi biti navedeno u sudskoj odluci. Stoga je još uvijek nejasno je li zastava duginih boja zabranjena ili ne", kaže Oleničev.

Sigurnost samo u inozemstvu

Mnogi LGBTQ aktivisti odavno su napustili Rusiju, uključujući zaposlenike "Zentr T", inicijativne grupe koja podržava transrodne osobe u Rusiji. Ipak neki od aktivista ove grupe, koji ne mogu obavljati svoj posao online, ostaju u Rusiji. O tome izvještava voditelj i osnivač "Zentr T" Jan Dvorkin i ističe: "Riječ je o hitnoj pomoći, primjerice hitnom smještaju za ljude koji su progonjeni zbog svog identiteta ili orijentacije ili koji su izbačeni iz svojih domova. Iz sigurnosnih razloga sada više nećemo reklamirati takve usluge." Sastanci s članovima zajednice i psiholozima i dalje će se održavati online, kaže Dvorkin, koji je također napustio Rusiju: ​​"Vjerojatno ćemo održavati naše konferencije bez videa i samo s dobro provjerenim sudionicima." 

Članovi tima “Sfera”, koji od 2011. godine vodi kampanju za LGBTQ prava u Rusiji, sada također stavljaju na vagu rizike za sebe. Voditeljica projekta “Pravna pomoć” Jekaterina Dikovskaja rekla je za DW da se većina njenog rada odvija u sigurnom internetskom formatu, a dio njenog tima je u inozemstvu. No, prema njezinim riječima, mnogi ljudi u Rusiji su u opasnosti. Riječ je o onima koji daju donacije queer organizacijama i pretplate se na kanale odgovarajućih mreža ili blogera. “Postoji rizik od kaznenih postupaka protiv članova našeg tima i ljudi koji rade s njima, ali i protiv naših donatora”, kaže ona.

Fotografkinja Rosa iz Vyborga, koja sebe vidi kao queer, odlučila je ostati u Rusiji. Ona pomno prati sva objašnjenja odvjetnika na društvenim mrežama kako je ne bi obuzela panika i kako bi procijenila rizik od nove represije. "Još ne znam kako zaštititi druge jer u stranim medijima objavljujem priče o LGBT osobama. Trenutačno je nejasno trebaju li njihova lica biti retuširana na fotografijama", kaže ona.

Početak Putinove izborne kampanje?

Progon LGBTQ osoba u Rusiji traje najmanje od 2013. godine, kada je Putin potpisao zakon o zabrani "propagande netradicionalnih seksualnih odnosa" među maloljetnicima. Sljedeći represivni zakon donesen je 2022. godine. Njime je zabranjena distribucija bilo kakvog materijala za koji ruske vlasti vjeruju da “promiče netradicionalne seksualne odnose”. To je natjeralo mnoge izdavače, knjižare, knjižnice i online-kina da uklone svako spominjanje istospolnih veza pod prijetnjom novčanih kazni.

Čelnik ruske "Antikorupcijske zaklade" (FBK) Alekseja Navaljnog, oporbenjak Ivan Ždanov, napisao je na Telegramu da bi odluka Vrhovnog suda mogla biti početak Putinove predizborne kampanje. Time državna vlast želi skrenuti pažnju javnosti sa stvarnih problema, a s obzirom na sve veću izolaciju zemlje, "stvarati mitske neprijatelje i diskriminirati stanovništvo iz raznih razloga".

Kremlj ne prati proces u kojem Ministarstvo pravosuđa traži da se međunarodni LGBTQ pokret klasificira kao ekstremistički, rekao je prije odluke Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika. Vladimir Putin također je nekoliko puta komentirao LGBTQ pokret. U novembru je na Kulturnom forumu u St. Peterburgu rekao da su LGBTQ osobe "također dio društva". A u februaru je u govoru u parlamentu rekao da "niko ne zadire u privatnost LGBTQ osoba". No, dodao je kako "sveto pismo" kaže da je obitelj zajednica muškarca i žene.

Aleksei Strelnikov, DW