Foto: EPA
Samo sedam država ispunjava međunarodne standarde kvalitete zraka. Najgore je u Bangladešu, Pakistanu i Indiji gdje je zagađenje i do 15 puta veće od dopuštenog. Pad kvalitete bilježi se i u nekad uzornoj Kanadi
Piše: T. Ponoš
Samo sedam država svijeta ispunjava međunarodne standarde kvalitete zraka, a zagađenje zraka je smrtonosno i pogoršava uvjete života tamo gdje postoji i utječe na ekonomske aktivnosti što također utječe na kvalitetu života stanovništva. Podatke za 2023. i ove je godine objavio IQAir, a podaci su prikupljeni u 134 države i regije, a sedam država koje ispunjavaju standarde Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) su: Australija, Estonija, Finska, Grenada, Island, Mauricijus i Novi Zeland. IQAir je švicarska organizacija specijalizirana za praćenje kvalitete zraka koja prikuplja podatke s više od 30 tisuća nadzornih stanica raspoređenih u cijelom svijetu.
Dobra vijest je da je zrak generalno mnogo čišći nego što je bio u većem dijelu prošlog stoljeća obilježenog silovitom industrijalizacijom i sagorijevanjem fosilnih goriva. Loša vijest je, osim te da gotovo nitko ne zadovoljava standarde WHO-a, što postoje mjesta na kojima ja razina onečišćenja iznimno visoka, dakle iznimno opasna po zdravlje ljudi. Standardna razina zagađenja u Bangladešu 15 je puta veća od dopuštene, u Pakistanu 14 puta, Indiji deset puta, a slijede Tadžikistan i Burkina Faso s devet puta većim zagađenjem zraka od dopuštenog.
Znatno onečišćenje zraka bilježi se i u nekim zemljama u kojima se to ne bi očekivalo. Primjerice, Kanadu se tradicionalno smatra zemljom čistog zraka u zapadnom svijetu, a u njemu je postala najgora, uvelike zbog katastrofalnih šumskih požara koji su poharali zemlju i rezultirali golemom emisijom opasnih čestica u zrak. I Kina bilježi regresiju. Za vrijeme pandemije Covida-19 u toj je zemlji, čiji su gusto napučeni dijelovi tradicionalno veoma zagađeni, stanje itekako poboljšano. No obnova ekonomske aktivnosti nakon pandemije dovela je do povećanja otrovnih čestica u zraku za 6,5 posto.
Procjenjuje se da od bolesti prouzročenih udisanjem onečišćenog zraka godišnje umre oko sedam milijuna ljudi u svijetu, što je više nego od AIDS-a i malarije zajedno. I iz liste zemalja s najzagađenijim zrakom jasno je da su najteže pogođene gusto naseljene zemlje koje se ekonomski ubrzano razvijaju, što je posljedica raširenog i masovnog korištenja prljavih fosilnih goriva u industriji, za rasvjetu, kuhanje i grijanje.
Četiri najzagađenija grada na svijetu su u Indiji. Međutim, Afrika je velika tamna mrlja istraživanja. Naime, više od trećine stanovnika Afrike živi u područjima koja uopće nemaju stanice za mjerenje kvalitete zraka. Svjetska zdravstvena organizacija smanjila je 2021. godine dopuštenu količinu opasnih čestica s pet mikrograma po kubičnom metru na 2,5. Prema tom novom standardu mnoge zemlje koje su zadovoljavale kriterije do 2021. više ih ne zadovoljavaju, posebno u Europi u kojoj su mnogo zemlje znatno poboljšale kvalitetu zraka u posljednjih dvadesetak godina. Što se tiče Hrvatske u njoj je zrak onečišćen nešto iznad dopuštene razine. Stanje je najmanje loše u Splitu, gdje je razina mikročestica označena zelenom bojom (prolazna je plava) i ne prelazi dvostruko povećanje od dopuštenog, dok je u Zagrebu i do tri puta veća od dopuštene razine.
