Lokalni izbori - globalni problemi
Foto: Agencije
Približavamo se još jednim lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini, onima koji bi ako je suditi po prethodnim mogli biti dosta neizvjesniji od onih na državnom nivou. Na prošlim lokalnim izborima pobjedu u dva najveća grada odnijeli su do tada svojevrsni politički anonimusi i osobe do tada mahom nepoznate široj javnosti, Benjamina Karić i Draško Stanivuković. Ono što ih je povezalo, osim pripadnosti mlađoj populaciji (milenijalsi) je to što su pripadali opozicionim partijama.
Piše: Sandro Hergić
U fokusu oba kandidata bila je divlja gradnja i loše upravljanje komunalnim uslugama. Zaustavljanje ovih decenijskih praksi se pokazalo bezuspješnim, budući da su se iste prakse samo nastavile od nekontrolisane - divlje gradnje do dalje devastacije zelenila. Tako je sadašnji gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, najavljivao rušenje nelegalnih objekata, a slična obećanja je dala i gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, čiji se komunalni angažman sveo na farbanje sarajevskih fasada.
Ono što jeste još jedna specifičnost ovih izbora jesu sve ozbiljniji komunalni, ali i ekološki problemi s kojima se suočavaju lokalne zajednice u BiH. Od neadekvatne infrastrukture koja nije u stanju da zadovolji osnovne potrebe stanovništva do alarmantnog ekološkog stanja širom lokalnih zajednica u BiH. Riječ je,naravno, o dugogodišnjim problemima koji su se posljednih godina samo nagomilali. Da su ovi problemi sve aktuelniji i politički potentniji pokazuju protesti protiv uništavanja životne sredine u regiji, od aktuelnih protesta protiv Rio Tinta, do onog protiv devastacije izvora Une u Srbu. Bez cinizma se može zaključiti da su pitanja od lokalnog značaja po prvi put zasjenila dnevnopolitička prepucavanja, koja su gotovo ista već trideset godina.
U neku ruku lokalni problemi i jesu lakmus papir za one opšte izbore budući da mogu pokazati određene političke trendove. Iako gotovo sve lokalne zajednice more slični ili gotovo isti problemi svaka od njih ima i vlastite specifične probleme. Banjaluka ima problem s divljom gradnjom i neadekvatnom infrastrukturom (što se vidjelo u skorašnjim poplavama), dok mjesna zajednica Verići, koja pripada banjalučkoj opštini, ima problema s vodosnabdijevanjem. Da se lokalni problemi sve više i češće dižu na nivo opštosti u svrhu diskreditacije političkih protivnika pokazuje i montirani snimak koji je objavio Vlado Đajić koji navodno prikazuje vodozahvat u Banjaluci koji je prepun žaba i punoglavaca. Iako je snimak evidentno lažan i montiran, stvorio je mini paniku, ali i podsmijeh među konzumentima u online prostoru. U BiH, nažalost, još uvijek nema političke partije koja bi svoje djelovanje usmjerila ka lokalnim zajednicama, a samim tim i specifičnim problemima ljudi. Iako svi politički lideri u BiH bar deklarativno govore o osnaživanju lokalnih zajednica, kada ih posjećuju konkretno se ne radi gotovo ništa. Posebno je alarmantno stanje u onim zajednicama koje su ekonomski slabe a samim tim i demografski ispražnjene gdje vladajući nemaju interesa za bilo kakvim većim angažmanom. Da se stvari u kontekstu lokalnih izbora mogu mijenjati pokazuje i primjer iz susjedstva, tačnije Hrvatske, gdje je stranka „Možemo“ iz lokalnog konteksta ujedinjenjem više civilnih inicijativa osvojila vlast u Zagrebu, a potom ušla u hrvatski Sabor, te kasnije i u EU parlament u okviru evropskih zelenih. Pitanje koje se nameće naravno jeste da li je ovakva vrsta municipalizma i oblika politike moguća i u BiH? Za sada nema naznaka da bi se jedan ovakav pokret mogao formirati i pokušati učestvovati na ovim ili idućim lokalnim, ali i parlamentarnim izborima. Da li je u pitanju fragmentiranost lokalnih eko-inicijativa ili naprosto nedostatak političke volje, teško je odgovoriti. S jedne strane građani BiH pate od zamora politikom, tačnije onim što se kod nas pod politikom podrazumijeva. S druge strane postoji i svojevrsni strah da se iskoči iz već prežvakanih tema poput mita, korupcije i nacionalizma koji opet donose prijeko potrebne glasove. Situacija s lokalnim problemima biće sve izraženija i zbog dejstva klimatskih promjena i sve ekstremnijih vremenskih uslova koji nas očekuju u budućnosti. Da smo već u krizi, pokazali su i požari u NP „Sutjeska“ gdje je troma reakcija vlasti i nedostatak kanadera nanio nepopravljivu štetu eko-sistemu. Lokalnim zajednicama u BiH još suvereno vladaju nacionalne stranke, no bilo bi naivno biti i potpuno pesimističan, budući da je upravo aktivizam u lokalnim zajednicama dao izvrsne rezultate u zaustavljanju projekata koji mogu da unište prirodu. Da li će BiH krenuti za globalnim zelenim valom u politici ili nastaviti da se bavi mitološkom problematikom, pokazaće vrijeme.