Da nije bilo reakcije građana, nema sumnje da bi investitor nastavio sa radovima i, bez potrebnih dozvola, radio nesmetano i dan danas. Za to vrijeme, odgovorni u institucijama vlasti bi čvrsto zažmirili na oba oka i smišljali neki jadni izgovor ako ih netko upita zašto nisu reagirali u skladu sa zakonom i izrazi sumnju u sistemsku korupciju.
Kada pitate Mostarca koji je najveći problem u njegovom voljenom gradu, dobit će te jedinstven odgovor bez obzira kome ga postavite i u kojem dijelu grada ga postavite. Svi će se složiti da je to deponija Uborak. To čak i vlasti, odnosno oni koji su odgovorni prvenstveno za njegovo postojanje a zatim i rješenje, sami priznaju. Ako upitate Mostarca zna li koji je drugi veliki problem u sjevernom dijelu njegovog voljenog grada a o kojem se često govori u posljednjih šest mjeseci, dobit će te odgovor da je to Kamenolom Kuti. Mogla bi se spomenuti i trasa koridora Vc ali i ovo dvoje je previše za tako malu sredinu pa čak i za papir koji kažu svašta trpi. Priču o Uborku u Hercegovini svi već znaju. Pa i šire. Pisalo se i piše se često i po svemu sudeći pisat će se još dugo jer rješenje ovog problema nije ni na pomolu.
O problemu kamenoloma Kuti pročulo se naglo, upravo onako kako se i pojavio u javnosti. A sve je u stvari počelo tiho, davne 2002. godine kad je tadašnja Općina Mostar Sjever odobrila eksploataciju šljunka preduzeću „Majdan Kuti“ na period od 6 godina. Do 2007. godine ništa nije rađeno da bi te godine Privredno društvo „Majdan Kuti d.o.o.Mostar prvi put zatražilo i dobilo Urbanističku suglasnost u cilju ispitivanja svojstva sirovine na lokalitetu „Zukulja“ a za potrebe obnove Starog Mosta. Rješenjem Federalnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije 2008. godine dozvoljen je iskop najviše 400 m3 mineralne sirovine dolomita, te da isti mora biti završen do isteka te godine.
Nakon toga, na spomenutom lokalitetu ništa nije rađeno sve do polovine 8. mjeseca 2021. kada su strojevi i kamioni došli na majdan i krenuli sa iskopavanjima. Mještani su bili zatečeni tim radnjama jer nisu bili upoznati da je u međuvrenu investitor poduzimao ikakve radnje s namjerom daljnje eksploatacije sirovine. Saznali su da je dva puta ishodovao okolinsku dozvolu. Prvi put 2014. godine, ali zbog nepoduzimanja radnji ista je istekla nakon pet godina. Tek je 2015. godine podnio zahtjev i potpisao koncesioni ugovor na 21 godinu sa Vladom HNK/Ž. Tek 2021. godine dobiva novu okolinsku dozvolu. Prilikom ishodovanja potrebne dokumentacije građani nisu bili uključeni u javnu raspravu jer nisu bili na odgovarajući, zakonom propisani način, informirani o održavanju iste.
Međutim, tu nije kraj nelegalnim radnjama Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Naime, ministarstvo je svoje Rješenje o okolinskoj dozvoli donijelo na osnovu Studije uticaja na okoliš koja je zasnovana na „iskustvima sličnih kamenoloma“ umjesto na Elaboratu o prethodnoj procjeni uticaja na okoliš o čemu je u skladu sa Pravilnikom bilo dužno prvo donijeti Rješenje kojim se nalaže ili iz nekih razloga eventualno oslobađa investitor izrade procjene uticaja na okoliš koja prethodi izradi Studije. Uz to, u dokumentaciji za okolinsku dozvolu koju je uradilo preduzeće ”PIGIP” iz Sarajeva, se navodi kako u zoni ležišta nema vode i vodotoka, građevinskih objekata za stanovanje, tako da budućom eksploatacijom neće biti ugrožen okoliš, što po tvrdnji građana nije točno. Navedeno je i da na 700 metara od kamenoloma nema kuća, što nije istina, jer se prve kuće nalaze već na udaljenosti od 130 metara.
Također, prenamjena iz šumskog u građevinsko zemljište je izvršena tek 2019. godine iako je koncesionim ugovorom propisano da je rok za podnošenje zahtjeva federalnom ministarstvu poljoprivrede 10 dana od stupanja na snagu koncesionog ugovora.To je potvrđeno i izjavom za medije ministra gospodarstva HNK/Ž koji je potvrdio da je poduzeće Majdan Kuti dobilo koncesiju prije šest godina, ali nisu bili izvršili prenamjenu šumskog u građevinsko zemljište. U međuvremenu, privredno društvo Majdan Kuti je više puta mijenjalo vlasništvo a trenutno je vlasnik strani državljanin sa privremenim boravkom u Bosni i Hercegovini, sa ukupnim udjelom kapitala od 2000 KM, što je vidljivo iz Sudskog registra.
Od početka radova mještani, zajedničkim snagama pokušavaju sve zaustaviti. Zatražili su inspekcijski nadzor te uspjeli privremeno zaustaviti započete radove. Izlaskom na teren rudarski inspektor je 30.8.2021. godine utvrdio da poduzeće „Majdan Kuti“ navedene radove izvodi bez zakonom propisanih Odobrenja za eksplotiranje i Odobrenja za izvođenje rudarskih radova po Glavnom rudarskom projektu. Također, na zahtjev građana, Odjel za privredu, komunalne i inspekcijske poslove Grada Mostara je donio Rješenje kojim je dozvolilo Službi za komunalne poslove Mostar da na lokalnom putu preko mosta u naselju Kuti postavi privremenu vertikalnu saobraćajnu signalizaciju zabrane prometa za vozila ukupne mase preko 5t. Nakon toga, Služba za urbanističko planiranje u cilju da pogoduje investitoru, ponudila je novu trasu pristupnog puta kamenolomu i predložila da se kao pristup kamenolomu koristi isti, opet kroz naselje, samo se zaobilazi navedni most, te u skladu s tim, Ministarstvu građenja i prostornog uređenja izdala mišljenje da je eksploataciono polje Zekulja u potpunosti usklađeno sa važećom prostorno-planskom dokumentacijom Grada Mostara. O tome naravno, po staroj dobroj praksi, građane opet ništa nisu pitali iako taj novi, predloženi put prelazi preko privatnih parcela i mještani su ga uspostavili davno, isključivo za svoje potrebe.
Već pri prvim pokušajima nastavka eksploatacije mještanima je nanesena velika šteta. Uništen je most i lokalni put. Uz to, na svojim parcelama lokalno stanovništvo obrađuje zemlju i uzgaja pčele što im je većini izvor prihoda. Dodatnu zabrinutost izaziva i činjenica da bi se radovi trebali izvoditi u minskom polju čime se izlažu opasnosti životi radnika, ali i svih ljudi koji žive u blizini.
Međutim, investitor je u postupku izdavanja nove urbanističke suglasnostii ishodio informaciju od Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK/Ž, da je prostor budućeg kamenoloma očišćen od mina, dok je suprotno tomu Agencija za deminiranje BiH BHMAC je dostavila dopis mještanima u kojem se kaže da je područje najvećim djelom minirano i da ga treba očistiti.
Kako bi izvršili pritisak na institucije da rade u interesu građana i da njihov interes stave ispred interesa pojedinca kome je jedini cilj lično bogaćenje, jedan dio građana ovog područja je registrirao Ekološko udruženje “EUK“, koje se, zajedno s neformalnom grupom građana okupljenom oko Građanske inicijative „Kuti“, bori za zaštitu interesa ovdašnjeg stanovništva.
Građanska inicijativa Kuti je pokrenula tužbu na Okolinsku dozvolu izdatu od Fedrealnog Ministarstva okoliša i turizma a od Vlade HNK/Ž je zatražila preispitivanje Ugovora o koncesiji koji je investitor prekršio u više navrata od dana kada je isti potpisan.
Pokrenuta je i incijativa u Gradskom vijeću Grada Mostara kojom je zatraženo brisanje majdana Kuti iz Prostornog plana Grada Mostara. Gradonačelnik se ni nakon par mjeseci o istoj nije očitovao. Pored gradonačelnika Mostara Marija Kordića, koji je pokazao maksimalan nedostatak sluha za probleme ovih ljudi, ignorirajući njihove pokušaje da održe sastanak s njim i da mu prezentiraju poblem s kojim se suočavaju, na isti način tretirani su i od predsjednika Vlade HNK/Ž Nevenka Hercega.
Zbog svega kroz što su prošli i što prolaze svakodnevno, građani naselja Kuti su opravdano ljuti i nezadovoljni. Vlast koju su birali još jednom ih je svojim neodgovornim ponašanjem pokušala dovesti pred svršen čin. I često se pitaju što bi se dogodilo da nisu reagirali…
Umjesto da Vlada HNK/Ž sama pokrene preispitivanje potpisanog Ugovora o koncesiji, jer investitor nije poduzeo radove u zakonskom roku, nije pokrenuo prenamjenu šumskog u građevinsko zemljište u skladu sa odredbom tog istog ugovora i dr., nelegalne radove zaustavili su građani, prvo blokiranjem pristupa kamenolomu, a potom pozivom inspekciji, koja izriče zabranu rada investitoru dok ne ishoduje potrebne dozvole. A da nije bilo reakcije građana, nema sumnje da bi investitor nastavio sa radovima i, bez potrebnih dozvola, radio nesmetano i dan danas.
Za to vrijeme, odgovorni u institucijama vlasti bi čvrsto zažmirili na oba oka i smišljali neki jadni izgovor ako ih netko upita zašto nisu reagirali u skladu sa zakonom i izrazi sumnju u sistemsku korupciju.
Ili bi pokušali uvjeriti javnost kako je u biti sve po zakonu i regularno. Upravo kako je to Vlada HNK/Ž na svoju sramotu uradila 17.2.2022. godine, objavivši na svojoj službenoj stranici da je obustavljen rad Kamenoloma Kuti dok investitor ne osigura sve potrebne dozvole. Pokušavajući, na taj način, pokazati da je sve u redu i da rade „po zakonu“. I naravno, po starom dobrom scenariju primjenjivom u cijeloj BiH, namjeravajući proći nekažnjeno za sve učinjene nezakonitosti i nereagiranje u cilju njihovog sprječavanja i kažnjavanja.
Izvor: Antikorupcija.info
